PRIJE 26 GODINA POTPISAN DEJTONSKI SPORAZUM: Donio mir, a šta je sa funkcionalnošću države?

Datum:

Share post:

Na današnji dan, prije 26 godina, u američkoj bazi Rajt Peterson parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH,  čime je okončan rat u BiH i stvorena državna zajednica sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH.

Sporazum su, nakon tronedjeljnih razgovora, parafirali predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i predsjednik takozvane Republike BiH Alija Izetbegović.

Opšti okvirni sporazum za mir u BiH bio je kulminacija šatl diplomatije koju je otpočeo Ričard Holbruk, sa svojim timom, pod pokroviteljstvom SAD. Jedan od najosnovnijih principa na kojima je Dejtonski sporazum bio zasnovan je podjela Bosne i Hercegovine po ključu 51-49. Sporazum ima ukupno 11 aneksa, koji pokrivaju vojne, političke i civilne aspekte mirovnog dogovora, kao i regionalnu stabilnost. Aneks četiri tog sporazuma je i danas Ustav Bosne i Hercegovine.

Očekivanja i realnost – da li je moguća funkcionalna BiH?
Nakon potpisivanja sporazuma, predsjednik  Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević izrazio je uvjerenje da će će biti pronađen zajednički jezik u odnosima između naroda u BiH, istakavši da je mir preduslov za rješavanje drugih problema, na civilizovan način.

TESTNA REKLAMA

“Podržavajući mir u Bosni, ja sam uveren da je mir u interesu svih naroda, svih muškaraca i žena koji žive u našem regionu. Rat je doneo velike ljudske gubitke i ogromnu štetu. Mnogo vremena, novca i energije biće neophodno za rekonstrukciju, a bol i patnja koju su ljudi iskusili trajaće dugo i biće potrebno više vremena da se zaceli. Mir stavra uslove da se reše problemi koji postoje, ali na drugačiji, civilizovan način”, izjavio je tom prilikom Milošević.

Milošević je rekao i da je uvjeren da će prvi izbori u RS i Federaciji donijeti demokratske institucije, koje će pomoći narodima da žive miran život, kao i drugi narodi u Evropi.

Danas, 26 godijna poslije, mnogi ističu da je najveća vrijednost Dejtonskog sporazuma mir koji je donio u BiH, ali sa druge strane ističu i da je postdejtonski period protekao u političkim nesporazumima.

Različiti akteri na političkoj sceni ispoljavali su velike razlike u stavovima po mnogim pitanjima, uključujući i ono najosnovnije  – samo uređenje postdejtonske BiH, obim nadležnosti entiteta i način na koji BiH može da funkcioniše.

Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik često je isticao da se BiH pokazala kao nesposobna i i nepotrebna zemlja, te da može imati budućnost samo kada bi se poštovao Dejtonski sporazum i kada bi se Srpskoj vratile otete nadležnosti.
Dodik je ukazivao i ukazuje na potrebu da političko Sarajevo konačno shvati da BiH nije samo muslimanska, te da tu žive i Srbi i Hrvati, te da Sarajevo ne može nametati Banjaluci pravila ponašanja.

S druge strane, postoje snažna zalaganja da se BiH redefiniše u unitarnu državu. U septembru ove godine usvojena je Programska deklaracija SDA, čije su neke od političkih smjernica – jedan predsjednik Republike BiH i Vlada, Vrhovni sud RBiH, afirmacija bosanskog jezika, njegovanje bh. identiteta, očuvanje tekovina Obrambeno–oslobodilačkog rata ‘92-95’.
Mnogi su odmah ocijenili da postoji jasna namjera bošnjačke političke elite za daljom centralizacijom i poništavanjem dejtonske strukture BiH, kao i  faktičkim ukidanjem Republike Srpske.

Kada je riječ o uređenju BiH, često se može čuti i ideja o osnivanju trećeg, hrvatskog entiteta u BiH. Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović smatra da neodgovorna politika Bošnjaka preglasavanja i dominacije može stvoriti treći entitet u BiH. Hrvati insistiraju na izmjeni izbornog zakonodavstva, kako bi se izbjegla mogućnost preglasavanja, da četiri puta brojniji Bošnjaci preglasavaju ovaj narod u BiH.

Osim neslaganja po ovom pitanju, koje je jedno od najsonovnijih i tiče se samog ustrojstva BiH,  u prošlosti su ispoljene brojne razlike političkih elita naroda u BiH i po drugim pitanjima. Razlike postoje kada je riječ i o spoljnopolitičkim pitanjima, pitanju Pelješkog mosta, priznanja Kosova, Krima, pitanju terorizma, kao i približavanja određenim bezbjednosnim  strukturama.

I prije nego što su članovi Predsjedništva BiH preuzeli dužnost, poslije izbora 2018. godine, mogle su se čuti ocjene da još nisu bili ni preuzeli dužnost a već se ni oko čega ne slažu.

Ono što je takođe činjenica je da su politike u velikoj mjeri opterećene prošlošu, prepucavanjima i visokom politikom, dok se uopšte ne bave, ili se bave jako malo, konkretnim životnim pitanjima koja su od krucijalnog značaja za svakog građanina. Kvalitetnog bavljenja ekonomskom politikom, pitanjima proizvodnje, otvaranja radnh mjesta, i svim onim pitanjima koje su od značaja za svakog građanina i njegov svakodnevni život, gotovo da nema.

Kakva će biti dalja sudbina BiH i da li je moguć preokret u odnosima političkih elita naroda BiH, kao i u njhovom načinu vođenja politika, ostaje nam da vidimo.

Desavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

spot_img

POVEZANE VIJESTI

15. redovna sjednica Skupštine Grada Bijeljina 24. avgusta

15. redovna sjednica Skupštine Grada Bijeljina zakazana je za 24. avgust sa početkom u 10.00 časova u Skupštinskoj...

BIJELJINA: LISTA.BA te nagrađuje – osvoji iPhone 13 Max Pro, Televizor ili Tablet

www.Lista.ba  te NAGRAĐUJE SA: 1. iPhone 13 Max Pro, 2. Televizorom 40 inča Android, 3. Tabletom Lenovo 10 inča Ukoliko zeliš da...

21. “Zlatni kotlić Semberije“ u subotu u Banji Dvorovi

Turistička organizacija Grada Bijeljine i ove godine organizuje tradicionalnu manifestaciju „Zlatni kotlić Semberije“ koja se održava po 21....

BANJA DVOROVI: Ne bavimo se paušalnim ocjenama i procjenama

Na vanrednoj konferenciji za novinare gradonačelnik Ljubiša Petrović, najavio je pokretanje krivičnih prijava protiv službenika i odgovornih lica...