Poznato koliko je novca hrvatska Vlada potrošila na pomoć Ukrajini?

“Ukrajinski narod može računati na podrške Hrvatske”, poručio je prije nekoliko dana povodom dvogodišnjice početka ruske specijalne vojne operacije premijer Andrej Plenković. A ta podrška u posljednje dvije godine bila je neprestana, bilo u finansijskom, bilo vojnom smislu, i broji se u stotinama miliona evra.

Kada je toga 24. februara 2002. Rusija započela sveobuhvatnu specijalnu vojnu operaciju na Ukrajinu, gotovo cijeli svijet ostao je u šoku, ali osude, pa i konkretna pomoć počeli su vrlo brzo stizati. I Hrvatska je bila među onim državama koje su prve ponudile pomoć, a i danas pruža političku i diplomatsku podršku, šalje vojnu i humanitarnu pomoć, donacije, osigurala je zbrinjavanje raseljenog ukrajinskog stanovništva na svojoj teritoriji te pruža pomoć u liječenju i rehabilitaciji ranjenih osoba iz Ukrajine.

Na sve to Hrvatska je već potrošila stotine miliona evra. “Ukupan iznos pomoći koji je osiguran iz državnog budžeta, uključujući direktne donacije Ukrajini i zbrinjavanje ukrajinskog stanovništva, iznosi više od 276 miliona evra (276.265.648,79 evra)”, odgovorili su iz Vlade na upit “Tportala”.

Što se tiče vojnog segmenta, iz Vlade kažu da je u Ukrajinu otišla vojna pomoć vrijedna više od 184 miliona evra (184.440.539,27 evra). O kakvoj se vojnoj pomoći radi, niti Vlada niti MORH nisu javno otkrili jer su sve te odluke klasifikovane kao tajne i povjerljive.

Ali, neslužbeno se zna da je u Ukrajinu poslano više desetaka topova, 14 helikoptera MI-8, desetine hiljada jurišnih pušaka, stotine raketa, municija, granate, uniforme, kacige, a u procesu je slanje dva transportna aviona Antonov An-32.

Dok je dio pomoći direktno išao u Ukrajinu, drugi dio utrošen je na Ukrajince kojima je naša zemlja postala privremeni dom. Prema posljednjim podacima, od početka specijalne vojne operacije u Hrvatsku je ušlo više od 24.400 raseljenih osoba iz Ukrajine, a za njihov smještaj i zbrinjavanje osigurano je gotovo 66 miliona evra.

“Sve su raseljene osobe iz Ukrajine oslobođene administrativnih troškova u postupku privremene zaštite i ne vrši se razlikovanje po imovinskom stanju”, poručuju iz Vlade.

Ukrajinci u Hrvatskoj ne moraju plaćati prevoz vozom, a omogućen je i besplatan trajektni prevoz za osobe i vozila ukrajinskih državljana koji su privremeni dom našli na ostrvima, kao i za vozila i osobe koje prevoze humanitarnu pomoć. Za sve to potrošeno je 325 hiljada evra.

Oni koji su pobjegli od ratnih razaranja u Ukrajini u Hrvatskoj imaju i osiguranu zdravstvenu zaštitu. Prema Vladinim podacima, na to je u 2022. godini (mart – decembar) utrošeno 2.192.713 evra, a za 2023. ta sredstva iznose 1.642.758 evra.

Gotovo četiri miliona evra utrošeno je u sistem socijalne njege, a mislilo se i na zapošljavanje raseljenih Ukrajinaca.

“U 2022. i 2023. godini u mjere aktivne politike zapošljavanja ukupno su bile uključene 272 ukrajinske osobe u statusu stranca pod privremenom zaštitom, za što je izdvojeno ukupno 1.183.574 evra”, navode u Vladi.

S obzirom na to da je muškarcima između 18 i 60 godina zabranjeno napuštati Ukrajinu, u Hrvatsku su pristigle uglavnom žene s djecom. Kako bi se mlađi naraštaji što prije uklopili u život u Hrvatskoj, Vlada je donijela niz mjera u sektoru obrazovanja, za šta je, prema procjeni, za 2022., 2023. i 2024. osigurano približno 200.000 evra.

Te mjere uključuju besplatne udžbenike, školski pribor, računare, sufinansiranje smještaja i ishrane u učeničkim domovima, sufinansiranje aktivnosti vezanih uz pripremnu nastavu hrvatskog jezika itd.

“Finansirani su, takođe, štampanje Hrvatsko-ukrajinskog rječnika, donacija 15 prenosnih računara za studente kroatistike na Univerzitetu u Kijevu, dodjela sedam dvosemestralnih stipendija za učenje hrvatskoga jezika i dodjela jedne stipendije za ljetnu školu hrvatskoga jezika”, nabrojali su još u Vladi.

Lani je tako u Hrvatskoj bila organizovana ljetna škola za djecu ukrajinskih branilaca, u kojoj je učestvovalo oko 80 djece iz Ukrajine te njihovih učitelja i odgojivača, a za smještaj i hranu potrošeno je oko 88 hiljada evra.

Oko 100 hiljada evra učinak je mjera i programa vezanih uz kulturu. Raseljeni Ukrajinci u Hrvatskoj tako imaju besplatan pristup kulturnim programima i ustanovama, a Ministarstvo kulture pokrenulo je i nabavu ukrajinskih knjiga za biblioteke. “Ministarstvo kulture i medija i Fondacija AidHub uručili su Nacionalnoj fakultetskoj biblioteci 200 knjiga ukrajinskih autora, a njih 2000 bibliotekama u Plitvicama, Korenici, Osijeku, Vukovaru, Splitu i mjestima u kojima boravi raseljeno ukrajinsko stanovništvo”, kažu u Vladi Hrvatske.

Uz to, podrška je došla gostovanjem ukrajinskih umjetnika u raznim kulturnim programima u Hrvatskoj, a kada je 2022. u okviru projekta Filmmakers for Ukraine prikazan film “Donbas” ukrajinskog redatelja Sergeja Loznice, svi prihodi uplaćeni su direktno u ukrajinski filmski fond za pomoć njihovim filmskim radnicima, prenosi “Tportal”.

Dešavanja u bijeljini
Izvor: nezavisne.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име