Područna privredna komora Bijeljina danas je održala godišnju konferenciju za medije na kojoj su podjelili informacije o djelovanju i realizaciji godišnjih aktivnosti PPK Bijeljina.
Stevo Savić, predsjednik Područne privredne komore Bijeljina, istakao je da je protekla godina, što se tiče stanja u privredi, bila dosta izazovna i turbulentna, najprije iz razloga što se nedovoljno čini na polju unutrašnjih reformi u smislu stvaranja povoljnih uslova za poslovanje privrede.
“Prije svega mislim u normativnoj, odnosno zakonodavnoj oblasti, u pogledu smanjenja opterećenja na privredna društva, ali takođe je dominantno pogotovo u drugoj polovini ove godine i zbog stanja na tržištima Evropske unije na koje je naša privreda direktno naslonjena. Sve to nam ukazuje da i perspektive i procjene za narednu godinu su ovako prilično neizvjesne i ocjena Privredne komore Republike Srpske je generalno da nas čeka teška izazovna i možda i još teža godina nego što je bila ova. Da sve ovo ima osnova, govore parametri o rezultatima privrede za prvih 11 mjeseci, koje je Zavod za statistiku zvanično objavio. Ja ću samo spomenuti dva, tri ključna parametra, a to je da imamo pad industrijske proizvodnje od 4,6%, pad zaposlenosti od 4,4%, imamo pad izvoza od negdje blizu 5%, odnosno, on je veći u odnosu za prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine. Negdje oko 2 milijarde konvertibilnih maraka, nominalno izraženo, iznosi naš spoljno trgovinski deficit”, kaže Savić.
Govoreći o stanju u privredi, Savić kaže da nisu u potpunosti zadovoljni sa nivoom podsticaja za ulaganje u privredu koji su i dalje na istom nivou, a pritom su i veoma niski.
“Otprilike oko 15 miliona konvertibilnih maraka se ulaže, iako se mogu čuti neke izjave iz Vlade da država ulaže u privredu stotine miliona maraka, ali to se prije svega odnosi na poljoprivredu, ali kad je direktno prerađivačka industrija, onda su ta ulaganja izuzetno niska. Ozbiljno nas zabrinjava stanje u elektroprivredi. Mi smo pokušali da sa odgovornim u Elektroprivredi Republike Srpske i u Vladi insistiramo na jednoj ozbiljnoj analizi stanja i prije nego što je donesena odluka o povećanju cijene električne energije. Nažalost do toga nije došlo i mi već godinama u svojim mjerama koje predlažemo za program ekonomskih reformi ističemo potrebu sanacije stanja odnosno restrukturiranja javnih preduzeća, uvođenja profesionalnih menažmenta i tako dalje. Nažalost te stvari ostaju mrtvo slovo na papiru epilog i rezultat svih tih činjenja ili nečinjenja pokazuje stanje koliko je ono krhko i rovito imajući u vidu prethodne elementarne nepogode od ovog snijega, koliko je problema bilo sa snadbjevanjem električnom energijom, a s druge strane pogotovo ako se imaju u vidu stanje u termoelektranama Gacko i Ugljevik koje proizvode preko 60% električne energije u Republici Srpskoj. Treća stvar koja takođe zabrinjava privredu i ne uspjevamo da sa nadležnjima ispregovaramo tu stvar do kraja, jeste način odnosno najave da će ponovo i u ovoj godini, odnosno početkom iduće godine, doći do povećanja minimalne plate. Dakle, privreda i privrednici u Republici Srpskoj su svjesni da samo dobrim platama možemo zadržati radnike ali na ovom nivou opterećenja na obaveze isplaćene prema radnicima naprosto privreda nije u stanju ispoštovati one zahtjeve koji se pojavljuju ispred sindikata i nekih drugih organizacija”, kaže Savić.
Savić je takođe istakao da je Privredna komora i ove godine uputila preko 140 inicijativa Vladi Republike Srpske za program ekonomskih reformi, te da će se i u narednom periodu truditi da se stanje u privredi koliko toliko stabilizuje.
“Na nivou Područne privredne komore mi smo činili aktivnosti u skladu sa svojim mogućnostima, u skladu sa zahtjevima i inicijativama iz poslovnog sektora sa ovog područja, kao što je projekat dualnog obrazovanja, digitalizacije, zapošljavanja marginalnih grupa i uveli smo ih u neke naše standardne aktivnosti, a trudićemo se da to tako ostane”,kaže Savić.
Slavica Marković, direktor Područne privredne komore Bijeljina, istakla je da je Privredna komora u toku 2024.godine radila nekoliko projekata za poboljšanje privrednog ambijenta.
“Naprimjer, to je integracija regionalne turističke ponude i razvoj lokalnih proizvoda, to je projekat u okviru koga smo organizovali Festival vina, Privrednu misiju Leskovac, konferenciju u Vlasenici, konferenciju na sajmu malina u Bratuncu, u okviru sajma Interagro i to su aktivnosti koje imaju pod projekat osnivanje Semberske kuće na području Bijeljine i osnivanje Vlaseničke kuće ili Biračke kuće na području Vlasenice. To su aktivnosti koje podstiču razvoj poljoprivredne proizvodnje i unapređenje turističke ponude, povezivanje domaćih proizvoda i turizma. Sljedeći projekat koji smo imali je integralni pristup socijalnom uključivanju Roma i marginalizovanih grupa koje smo ovdje sprovodili zajedno sa gradom Bijeljna i Karitasom gdje smo vidjeli da je ta grupa marginalizovana i Romi nisu dovoljno zaposleni. To smo vidjeli kao jedan dodatni rezervoar za naša privredna društva koja se bore sa nedostatkom radne snage, da ih zaposlimo. U okviru tog projekta zaposleno je 15 ljudi u privredna društva u gradu Bijeljini”, kaže Marković.
Takođe, ove godine sproveden je projekat Web identitet privrede gdje je privrednicima koji su se javili na Javni poziv, obezbijeđena web stranica, a u saradnji sa Fakultetom za poslovnu ekonomiju.
Treći put organizovan je i sajam “Tražena zanimanja za siguran posao” u okviru kojeg je Privredna komora srednjoškolskim centrima koje obrazuju kadrove za deficitarna zanimanja, obezbjedila simbolične donacije koje su iskorištene za opremanje kabineta praktične nastave. Kroz obavljanje praktične nastave, po završetku srednje škole učenici su spremni za rad u privrednim društvima.
“Pored toga u 2024. organizovali smo i različite seminare kao što su sajber bezbjednost, digitalna transformacija, seminari za drvoprerađivače, Zelena ekonomija i fiskalizacija koja je ove godine bila značajna gdje se prešlo na novu fiskalizaciju. Pored toga mi smo imali i različite sastanke inicijative naših privrednika koji su se nama obraćali sa problema sa kojima se suočavaju. Na samom početku prošle godine imali smo sastanak sa predstavnicima, vlasnicima benzinskih pumpi koji i dalje imaju problem sa neradnom nedeljom gdje nije dozvoljeno da rade trgovački objekti koji se nalaze unutar benzinskih pumpi. Inicijativu smo proslijedili u grad Bijeljna, međutim nismo dobili nikakav odgovor”, rekla je Marković.
Jedna od značajnih stvari je i da Privredni savjet ove godine imao već tri sastanka, kroz koji se vidjelo da je neophodna saradnja privrednika i lokalne uprave.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com