Ako bi se kojim slučajem ispoštovali rokovi iz Ustava Bosne i Hercegovine i zakona, vlast na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Savjet ministara BiH, bili bi formirani najkasnije u januaru, što je malo vjerovatno ako se uzmu u obzir iskustva iz prethodnih izbornih ciklusa.
Kada je riječ o rokovima, nakon završetka izbora 2. oktobra, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) ima mjesec dana da potvrdi rezultate izbora, a nakon što ti rezultati budu potvrđeni Predstavnički dom i Dom naroda, Parlamentarne skupštine BiH konstitutivnu sjednicu mora održati najkasnije u roku od 30 dana. Ako uzmemo u obzir da će CIK do 2. novembra potvrditi rezultate izbora, Predstavnički dom i Dom naroda parlamenta BiH trebalo bi da budu konstituisani najdalje do 2. decembra. Istovremeno, Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH definisano je da predsjedavajući Predsjedništva BiH iz ranijeg saziva zakazuje konstitutivnu sjednicu novoizabranog Predsjedništva u roku ne dužem od 15 dana računajući od datuma potvrde službenih izbornih rezultata od strane CIK-a.
Što se tiče Savjeta ministara BiH, Predsjedništvo BiH, nakon što se konstituišu oba doma parlamenta BiH, dužno je, najkasnije u roku od 15 dana, da imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara Bosne i Hercegovine, a nakon što ime predsjedavajućeg potvrdi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, taj predsjedavajući, najkasnije u roku od 35 dana od dana njegove potvrde, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja.
„Ministri i zamjenici ministara stupaju na dužnost odmah nakon potvrde od strane Predstavničkog doma“, navodi se u Zakonu o savjetu ministara BiH.
U suštini, ako bi se ispoštovali svi definisani rokovi, u roku od oko tri mjeseca vlast na nivou Bosne i Hercegovine, odnosno Savjet ministara BiH, trebalo bi da budu formirani, što se u Bosni i Hercegovini rijetko dešavalo.
Vlasti u Bosni i Hercegovini u junu na sastanku sa predsjednikom Evropskog savjeta Šarlom Mišelom potpisale su zajedničku izjavu, u kojoj se, između ostalog, navodi da su lideri političkih partija i članovi Predsjedništva BiH opredijeljeni da „konstruktivno sarađuju nakon glasanja kako bi osigurali brzo formiranje novog zakonodavstva i izvršne vlasti na svim nivoima u zakonom propisanim rokovima“.
Stručnjaci u Bosni i Hercegovini ističu da je najveći problem to što Ustav BiH nije definisao sankciju u slučaju da se vlast ne formira na vrijeme, te da se iz tog razloga niko i ne trudi da Savjet ministara BiH bude formiran na vrijeme.
„Nijedan od entiteta BiH nema u svom ustavu odredbu kojom bi bio propisan rok u kojem se nakon izbora mora formirati vlada i, naravno, nemaju odredbe o sankciji. Ustav Crne Gore ima odredbu da se Skupština raspušta ako u roku od 90 dana ne izabere vladu. Šta ako ne budu imenovani predsjedavajući i ministri u Savjetu ministara? Problem je u tome, jer ako nema sankcija, onda i izbori gube smisao, a primjer tome je Federacija BiH, koja četiri godine nije u stanju da izabere novi sastav Vlade“, rekao je za „Nezavisne novine“ Milan Blagojević, profesor ustavnog prava iz Banjaluke.
Posljednji saziv Savjeta ministara BiH formiran je više od godinu dana nakon završetka izbora, tačnije u drugoj polovni decembra 2019. godine, dok je Savjet ministara BiH u mandatu 2014-2018. godina formiran u martu 2015. godine.
Na Savjet ministara BiH najviše se čekalo u mandatu 2010-2014. godina, kada je tek u januaru 2012. godine Vjekoslav Bevanda izabran za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH.
Jedno od najbržih konstituisanja Savjeta ministara BiH desilo se 2002. godine, kada je samo dva mjeseca nakon završetka izbora mandat preuzeo Adnan Terzić.
FAKTI
– Aktuelni saziv Savjeta ministara formiran u drugoj polovini decembra 2019.
– Savjet ministara u mandatu 2014-2018. godina konstituisan u martu 2015.
– Savjet ministara u mandatu 2010-2014. godina formiran tek u januaru 2012.
– Jedno od najbržih konstituisanja Savjeta ministara BiH desilo se 2002. godine, kada je predsjedavajući postao Adnan Terzić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com
