Koliko ste puta imati stresan telefonski poziv i istovremeno bacili pogled na svog psa koji bi zabrinuto gledao u vas? Koliko puta ste mahnito sređivali stan i kao bez glave pripremali zakusku ili večeru neposredno uoči dolaska gostiju i s vremena na vrijeme pogledali u ljubimca koji je isto tako bezglavo jurio zajedno sa vama?
Ako ste primijetili da u trenucima sopstvenog „ludila“ vaš pas izgleda kao i vi, pogođen i prilagođen vašim emocijama, najvjerovatnije ste zaključili da je i on pod stresom.
Da li psi osjećaju stres? Brojne studije ukazuju na to da pas može da namiriše hormon stresa kortizol, ali nije jasno da li ga on uznemirava.
Najnovija studija, objavljena u Scientific Reports, možda ima odgovor na to koji nivo empatije pokazuje vaš pas kad ste pod stresom i kako on tada reaguje.
Kako je izjavila Zoe Par-Cortes, veterinarski hirurg i glavni autor studije, ovo je vjerovatno prvo istraživanje koje dokazuje da miris ljudskog stresa utiče na emocionalno stanje psa.
Kako su istraživači utvrdili da psi osjećaju ljudski stres
Da bi dobili odgovor na pitanje „Da li psi mogu namirisati stres“, dr Par-Cortes i njen tim su naučili 18 pasa da jedna činija u prostoriji sadrži nagradu, a jedna je prazna, a zatim su mjerili koliko brzo je svaki pas prišao trećoj misterioznoj posudi da vidi da li se u njoj nalazi poslastica. Misteriozna posuda je sadržavala tragove daha i znoja ljudi koji su ili obavljali stresne zadatke, poput javnog govora i testova iz matematike, bili pod pritiskom ili su se bavili aktivnostima poput slušanja umirujuće muzike i gledanja opuštajućih video zapisa.
Istraživači su zatim dali psima kognitivni test kako bi izmjerili njihov emocionalni odgovor na ove mirise, a dr Par-Cortes uporedila je ovu komponentu studije sa eksperimentom „Da li je čaša polupuna ili poluprazna“.
„Ako nekome pokažete čašu koja je napunjena do pola, da li će misliti da je napola puna ili poluprazna zavisiće od njegovog raspoloženja u to vrijeme“, objašnjava autorka studije.
Umjesto dopola napunjenih čaša, u studiji sa psima korišćene su činije za hranu da bi se otkrilo koliko su psi „optimistični“ ili „pesimistični“ u pogledu otkrivanja poslastica. Ako bi psi brzo prišli misterioznoj posudi, to je pokazalo optimizam u pogledu pronalaženja nagrade, ali nakon što su osjetili miris stresa, psi bi se rjeđe vraćali toj posudi. To ukazuje da je miris stresa možda umanjio spremnost pasa da rizikuju i priđu toj posudi. Vjerovatno su mislili da neće vidjeti nagradu u njoj, pa su na taj način željeli da izbjegnu razočaranje.
Da li ljudski stres rastužuje pse
Iako se čini da postoji uzročno-posljedična veza između stresa i tuge, istraživači ne tvrde da ljudski stres rastužuje pse. Ne možemo se direktno izmjeriti emocija poput tuge kod životinja, jer se specifična osjećanja poput ovih mogu samo prijaviti. Ljudi dodjeljuju različita imena pozitivnim i negativnim emocijama – tuzi, anksioznosti, strahu – i one nas primoravaju da se ponašamo drugačije.
Iako ne možemo da tražimo od životinja da kažu svoja osjećanja, možemo procijeniti njihovo ponašanje kako bismo rekli da li je pozitivno ili negativno: studija je otkrila da su psi, nakon što su osjetili ljudski stres, promijenili raspoloženje koje je postalo negativnije. Psi postaju pesimistični, skloni su riziku, ne žele nešto da urade i to je povezano sa negativnim emocijama, ali ne možemo sa sigurnošću znati da li je to tuga, stres ili strah.
Koji su znaci da stresirate svog psa
Da biste otkrili da li pas pokazuje znake stresa zbog nekih vaših postupaka i raspoloženja, pratite izraze njegovog lica i zvuke koje ispušta. Uobičajeni signali stresa kod pasa su iskolačianje očiju (izražene beonjače), oblizivanje usana, zijevanje, skretanje pogleda, podvlačenje repa između nogu i spuštanje ušiju uz glavu. Psi takođe mogu lizati svoje šape kada su uznemireni.
Ako primijetite da pas djeluje da je i dalje pod stresom, da biste rastjeretili njega, ali i sebe, duboko udahnite i smanjite nivo sopstvenog stresa.
Koliko dugo su psi pogođeni ljudskim stresom
Studija nije testirala koliko dugo su psi bili pogođeni ljudskim stresom. U eksperimentu je kratka izloženost posudama sa „stresnim“ ljudskim uzorcim bila dovoljna da utiče na njihov odgovor, ali nije utvrđeno koliko dugo su ovi efekti trajali.
Važna napomena je da u ovoj studiji „uzorci stresa“ nisu poticali od vlasnika pasa, već od nepoznatih ljudi. Zasebne studije, objavljene u Scientific Reports, otkrile su da popularne rase pasa, koje kao pomoćnike koriste stočari, odražavaju dugoročni nivo stresa svojih vlasnika, a dugoročni stres kod pasa povezan je sa odnosom čovjeka i psa i osobinama ličnosti vlasnika.
U smanjenju anksioznosti i stresa kod pasa koriste se samo pozitivne metode treninga koje uključuju nagrade umjesto kazne. Obučavanje ljubimaca treba da se odvija kad smo smireni.
Psi i ljudi su se veoma zbližili kao vrste. I psi imaju negativne i pozitivne emocije, pa je veoma važno da budemo pažljivi i saosjećajni prema njihovim emocijama. Izbjegavajte kažnjavanje i pojačajte pozitivnu i zabavnu interakciju sa ljubimcem. Idite zajedno u duge šetnje, posećujte prodavnice za kućne ljubimce i zajedno birajte igračke i poslastice, zajedno se igrajte i zainteresujte psa za mentalne igre namijenjene psima.
Da li psi osjećaju druge emocije
Pošto znamo da psi mogu da osjete stres, pitanje je i mogu li da nanjuše još neke emocije. Psi mogu namirisati emocije poput ljutnje, sreće i straha, a njihovo ponašanje se mijenja u skladu s tim. Ova intuitivna vrsta može nanjušiti tragove naših emocija iz mirisa i drugih izvora kao što su govor našeg tijela, izrazi lica, ton glasa… Empatija je takođe dio psećih osjećaja: nedavna studija objavljena u Animal Behavior otkrila je da psi dobijaju stres slušajući snimke ljudi koji plaču.
Dr Par-Kortes se nada da će proširiti svoja istraživanja tako što će testirati stvari poput mirisa ljudske sreće ili dubokog opuštanja na istom testu kognitivne pristrasnosti, kako bi se ustanovilo da li to ima pozitivan efekat na raspoloženje pasa, prenosi Telegraf.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: telegraf.rs
