Radan Ostojić, predsjednik BORS bio je gost portala Dešavanja u Bijeljini u emisiji „Oko u Oko“. Ostojić je govorio o raznim temama koje se tiču boračke populacije i saradnje BORS sa ostalim institucijama.
Kada je riječ o saradnji sa resornim ministarstvom, Ostojić je rekao da je sam početak njegovog djelovanja kao predsjednika BORS, bio veoma težak i mučan. Postojale su razne opstrukcije, kako iz unutrašnjosti Boračke organizacije, tako i sa nivoa Republike Srpske, ali i opozicije.
Doživljen sam kao narodni neprijatelj
„Po prvi put u 30 godina egzistencije BORS desilo se da bude promjenjen predsjednik, da dođe neko novi i da se promjeni određeni dio strukture organa BORS. U prvih šest mjeseci to nije naišlo na odobravanje nadležnih institucija. Lično ja i grupa ljudi koja je radila sa mnom, imali smo velike kočnice. Doživljen sam kao narodni neprijatelj, neko ko će sad sa grupom ljudi izvesti revoluciju u državi. Teško mi je to da pričam, jer nisam mogao da doživim sebe kao takvog, kao izdajnika, bilo mi je potrebno nekoliko mjeseci da objasnim da, niti je boračka, niti ja kao njen predsjednik, neprijatelj RS. Činjenica je da skoro tri mjeseca nisam mogao da se upišem u sudski registar, da postanem lice ovlašteno za predstavljanje BORS, nisam mogao da deponujem svoj potpis u banci“, ispričao je Ostojić u emisiji „Oko u Oko“.
Kako kaže, stanje u BORS bilo je takvo da se organizacija sastojala od ljudi koji su, na neki način, bili „poslušnici“ nadležnih institucija, koje u tom momentu nisu odobravale promjene u BORS. Tek nakon par mjeseci, uspostavio je korektan odnos.
„Onda je bilo sinhronizovano djelovanje iz unutrašnjosti BORS i institucija RS u smislu da se nisu smjele desiti promjene. Bilo je teško djelovati tih mjeseci dok se neke stvari nisu dovele na nivo, dok se nije pokazalo da je neko veći patriota nego neko drugi ko sjedi u određenim ministarskim foteljama ili na drugim funkcijama. Tek krajem avgusta, uspjeli smo da sjednemo sa premijerom i da pričamo o statusnom i materijalnom položaju boračkih kategorija i da vidimo šta možemo uraditi da se taj položaj popravi, koji je 10 godina stajao u mjestu bez nekih velikih pomaka“, kaže Ostojić.
Kada je riječ o budžetu BORS, od 2012. do 2022. godine postojala je stagnacija u smislu izdvajanja sredstava za boračko invalidsku zaštitu. Ostojić je istakao da su za proteklih deset godina, novčana izdavajanja povećana procentualno oko 22,4%.
Za proteklih godinu i po dana, budžet je povećan za oko 200 miliona
Prošle godine, kada je Ostojić stupio na mjesto predsjednika, budžet za socijalna izdvajanja iznosio je oko 236 miliona. Međutim, realizacija je iznosila oko 330 miliona. Kada je riječ o povećanju, Ostojić kaže da kada se sve sabere, dodatna izdvajanja i povećanje budžeta, on je povećan za oko 200 miliona za godinu i po dana.
„Pored onoga što je planirano, izdvojeno je oko 100 miliona više. Određeni dio sredstava je izdvojen za jednokratna davanja. Takođe, tražio sam da neka prava budu sistemski riješena, te je za tu namjenu izdvojeno skoro 50 miliona. Povećane su lične i porodične invalidnine za 10%. Budžet je umjesto 236 miliona, koliko je bio planiran, realizovan sa 330 miliona, prošle godine. Ove godine ušli smo sa 13,5% povećanja svih prava, ako se to pretvori u novčani iznos, to je oko 31 milion. Posle ovih pregovora sa institucijama, za realizaciju tih prava u ovoj godini, potrebno je do kraja godine 23,5 miliona i kad se uzme onih 31, to znači i ove godine smo negdje uspjeli da to podignemo za 50 miliona. Otprilike, budžet je povećan za oko 200 miliona kada sve saberemo za godinu i po dana“, kaže Ostojić, te dodaje da i dalje nije zadovoljan, niti će ikada biti.
Funkcija mi ne dozvoljava da budem zadovoljan i nikada neću biti
On ističe da funkcija koju obavlja mu ne dopušta da bude zadovoljan.
„Ako me pitate da li sam zadovoljan, ja nisam zadovljan i neću nikad biti zadovoljan i ono što ja radim ne dozvoljava mi da budem zadovljan, moramo to non stop da unapređujemo. Ovo što smo postigli, možda je jedan veliki korak za BORS, ali ako se uzme pojednac-borac, to je mali korak, jer kad se to sve izračuna i podijeli, to nisu neki veliki pomaci u smislu onoga što će jedan borac dobiti. Ako hoćeš da budeš dobar predsjednik, moraš da uđeš crne kose, a izađeš bijele, da uđeš zdrav a izađeš bolestan i da na kraju budeš spreman da sav svoj autoritet koji si sticao godinama, narušiš, jer moraš da prihvatiš to da nikad nećeš uspjeti da ostvariš nešto čime će ljudi biti zadovoljni. Nikad nećemo postići finansijsku konstrukciju budžeta kojom će oni ljudi koji su stvarali ovu državu biti zadovoljni. Ja to i ne očekujem, jer mislim da nijedna država nikada neće moći nadoknaditi žrtvu i zalaganje onih ljudi koji su stvarali Republiku Srpsku“, bio je jasan Ostojić.
Problem u BORS je nesretna politika
Iako se Ostojić u svom mandatu trudio da poboljša rad BORS, napadi nikada nisu prestali. Svojevremeno, Radislav Dončić, poslanik u NSRS (Narodni front), poručio je Ostojiću da je izdajnik boraca i Boračke organizacije, te ga pozvao na ostavku. Na takvu opasku, Ostojić je rekao da glavni problem u BORS i jeste politika, s obzirom da je BORS izuzetno interesantna za političke partije.
„Vaspitan sam na takav način da tražim put da razgovaram sa ljudima, da budem sa svima dobar, ni sa kim se ne svađam i mislim da svaki čovjek koji obavlja ovaj posao upravo treba da bude takav. Čitav svoj radni vijek proveo sam baveći se ovim poslom i u tom poslu uvidio sam šta je mana i veliki minus Boračke, a i minus koji nam predstavlja problem da realizujemo ono što smo zamislili – a to je ta nesretna politika. Mi smo kao boračka populacija veoma interesantna ciljna grupa za sve političke partije. Mislim da čovjek sa biografijom kakvu ja imam, ne može biti izdajnik. Često čujem neke floskule u javnosti i volio bih, ako mi neko kaže da sam izdajnik, da mi to i argumentuje. Politike imaju svoje interese i oni će uvijek nastojati da nas iskoriste – koliko ćemo mi biti pametni i sposobni da se tome odupremo – to je do nas. Dončić vjerovatno ima neku zamisao, prešao je u jednu stranku koja je relativno mlada, bori se za svoju populaciju u smislu glasačkog tijela i priča to što priča. Mene stvarno neke stvari pogađaju, ne samo mene, nego i članove moje porodice. Doživio sam patnje o kojima bih mogao napisati roman, ali ja sam ponosan što sam se žrtvovao za RS i pored moje porodice, to je neki ponos odmah iza toga. Mislim da često političari ne znaju da prilagode svoj vokabular trenutnom stanju. Ja sam u svom djelovanju nastojao da budem korektan prema svima i takav ću biti i dalje, bez obzira šta oni pričaju“, rekao je Ostojić, te dodao da smatra da BORS mora da ima korektne odnose sa svim faktorima u Srpskoj.
Kako kaže, nikada nije, niti će prozivati ljudi, govoriti ko je izdajnik i lopov, ali priče koje plasiraju o njemu, moraće i da potvrde argumentima, da bi ih prihvatio.
Spreman sam da napravim vješalo u Banjaluci i da se objesim
„Ako sam ukrao ijedan fening od bilo kog borca ili bilo koga, ja sam spreman da napravim vješalo u Banjaluci i da se objesim“, istakao je Ostojić.
Dok je govorio o Radislavu Dončiću i njegovom odnosu prema BORS i borcima, Ostojić je rekao da smatra da Dončić nije dovoljno upućen u trenutnu situaciju.
„Traži od mene ostavku u momentu kada je meni mandat istekao. Skupština je za 2-3 dana, ljudi će birati ponovo, da li će to biti Radan Ostojić ili neko drugi, narod će odlučiti. Nisam bio zagrijan da budem predsjednik ponovo zbog zdravlja, crne i bijele kose. Rekao sam da ću biti zahvalan onima koji glasaju za mene, a još više onima koji budu glasali protiv mene. Ali jednostavno, kada ljudi počnu da nastupaju tako prema meni, da to nema nikakvog smisla i da zadire u srž porodice i da se vrijeđa porodica, sada ja kažem da ću biti predsjednik“, rekao je Ostojić.
Došli smo u situaciju da danas imamo bar pet do šest organizacija koje imaju predznak „organizacija proistekla iz odbrambeno-otadžbinskog rata“ – To nije dobro
Predsjednik Boračke organizacije istakao je da nije dobra situacija po pitanju velikog broja organizacija, odnosno, kako on kaže, te vrste podjele u boračkoj populaciji.
„Godine 1993. kada je osnovana Boračka organizacija nije postojalo nijedno udruženje koje je okupljalo boračke kategorije i nakon nekoliko godina, to je počelo polako da se izdvaja i da osnivaju svoja udruženja. Mi smo i dalje zastupnici svih kategorija, jedina organizacija koja zastupa sve kategorije. Došli smo u situaciju da danas imamo bar pet do šest organizacija koje imaju predznak „organizacija proistekla iz odbrambeno-otadžbinskog rata“. To za mene nije dobro“, objasnio je Ostojić i rekao da su to sve organizacije od javnog interesa.
„Često sam i upozoravao da samo jedno udruženje u okviru nevladinog sektora može da dobije status od javnog interesa koje može da predstavlja jednu kategoriju ljudi i insistirao sam na to da se napravi red u ovoj oblasti. Nije dobro nikome, institucijama sam govorio da ni za njih nije dobro iako misle da jeste. Jednog dana taj, kome sada naređujete, može da se okrene protiv vas. I institucije sistema, mislim da imaju problem s tim, ali ne znaju kako da riješe, jer je otišlo predaleko. Na kraju godine i mi moramo da kažemo šta smo uradili, šta smo dužni, koliko članova imamo, gdje su sve organizacije, znači jasni su kriterijumi da bi neko mogao da ima organizaciju. Sada se svelo na to da organizacije jedni druge napadaju. Nekima je jedina agenda da napadaju Boračku organizaciju i traže njeno ukidanje, a to niko ne može ukinuti, Boračka će da preživi i državu“, zaključio je Ostojić i istakao je da treba da postoji jedinstvo, jer je sve ostalo „bruka i sramota“.
Broj svih kategorija stanovništva smanjuje, a samo se broj boraca „povećava“
Ostojić je naveo da politika nastoji da kontroliše nevladin sektor, što je protivzakonito, s obzirom da bi trebalo da je obrnuta situacija. Kako kaže, ono što ga boli je što, kada nastoji da razgovara o poboljšanju položaja boraca dobije „zamjerku“ da se broj svih kategorija stanovništva smanjuje, a samo se broj boraca povećava.
„Ne želim da pričam da li je neki broj boraca realan. To je nešto što je proizašlo iz zakonskih rješenja. S obzirom na podatke kojim raspolažu nadležnu organi koji donose rješenja i daju status borca, imamo 194.000 boraca. Često se imputira Boračkoj organizaciji broj boraca. Ovdje pričamo o podacima koje smo mi dobili od Ministarstva rada i boračke zaštite koji su oni dobili od nadležnih odjeljenja boračko-invalidske zaštite lokalnih samo uprava. Status borca se stiže na osnovu uvjerenja učešća u ratu koje je izdato na osnovu službene evidencije koje su vodile ratne jedinice. Ako je netačan broj, grešku su napravile ratne jedinice. To su ljudi koji su bili učesnici rata od početka do kraja, ne u smislu stalno, nego oni koji su stupili u rat i 1993. i 1994. i 1995. godine. Neću nikome da budem advokat, ali niko nije morao postati borac zato što mu je Boračka organizacija rekla da je borac“, izričit je Ostojić.
Početkom godine raspisani su izbori na svim nivoima organizovanja i Ostojić ističe da je zahvalan svima koji su provodili izbore, s obzirom da je ovo „prvi put da su oni završeni sa ispoštovanim skoro svim rokovima“.
Prvi put su izbori završeni sa ispoštovanim skoro svim rokovima
„Izbori su izvršeni u svim rokovima koji su propisani, dok su do sada uvijek kasnili po nekoliko mjeseci. Nije bilo velikih turbulencija. Dvije boračke organizacije od 60 i nešto će ostati kao one koje nisu završile izbore – Laktaši i Vlasenica. Prvog novembra u 11.00 časova održaće se Skupština na kojoj treba da se izabere predsjednik BORS, članovi Predsjedništva, članovi Odbora RVI, članovi Odbora porodica poginulih boraca, članovi Nadzornog odbora i određena stalna radna tijela i komisije“, objasnio je Ostojić.
Ostojić je i ovog puta kandidat za predsjednika BORS, a pored njega su kandidati i Gagić i Gvozdenović.
Kandidati za predsjednika BORS – Ostojić, Gagić i Gvozdenović
„Ja raspolažem sa informacijama da kandidatura od bilo koga drugog pored mene, još nije stigla u BORS. U svakom slučaju, dobili smo radne materijale Gagića i Gvozdenovića iz kojih se vidi da su oni predloženi od svojih Skupština. Poslovnik o radu kaže da svaka skuština opštine predlaže svoje kandidate za predsjednika. 99% je da neće biti više kandidata do nas trojice. Mislim da bi bilo dobro da je više ljudi zainteresovano, pa da se o tome priča“, rekao je Ostojić.
Ukoliko bude reizabran za predsjednika, Ostojić kaže da se kurs BORS neće mijenjati i da neće dugo obavljati svoju dužnost ukoliko ne bude sloge i jedinstva među borcima.
„Ja planiram da akcenat stavim na očuvanje Republike Srpske, politike moraju da definišu nekoliko stvari od opšteg i nacionalnog interesa i da budu svi svožni oko toga. Moramo da nastavimo pravcem kojim smo počeli oko prava boračkih kategorija. Smatram da prioritet treba biti na završetku programa stambenog zbrinjavanja. Takođe, moramo da riješimo pitanje zapošljavanja djece poginulih boraca koje ne smije biti pitanje političke podobnosti“, zaključio je Ostojić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
