Kao glavni problem u pronalasku nestalih osoba tokom rata u BiH javlja se nedostatak dokaza o mjestima na kojima se nalaze masovne grobnice, istaknuto je na okruglom stolu o postignućima i prioritetima u procesu traženja nestalih u BiH, koji je u Bijeljini organizovao Institut za nestale.
Petar Šikman, član privremenog Upravnog odbora Instituta za nestale izjavio je da je sve manje dokaza o tome gdje se nalaze posmrtni ostaci nestalih osoba u Bosni i Hercegovini.
„Teren je izmijenjen, mnogi srodnici stradalih su u međuvremenu preminuli, a mnogo je i onih koji znaju za zločine i počinioce, ali ne žele da daju iskaz“.
Šikman kaže da je svakim danom sve teže i teže, jer proces traženja nestalih ometa to što je izmijenjena kompletna struktura pojedinih područja, što je priroda je učinila svoje. Tamo gdje je nekada bila livada, sada se nalaze šume. Nestali se često nalaze na miniranim područjima, na smetljištima, u jamama i veliko je pitanje da li će ikada svi biti pronađeni, ističe Šikman.
Petar Šikman
Član Savjetodavnog odbora Amir Kulagić saglasan je sa Šikmanom i dodaje da, na primjer, u Komemorativnom centru Tuzla postoji 37 posmrtnih ostataka koji su identifikovani, ali nisu sahranjeni, te ukupno u BiH 102 tijela za koje porodice nisu obavile identifikaciju.
,,Mi više ne tražimo nestale osobe. Tražimo vješto sakrivene posmrtne dijelove nestalih.
Poseban problem jeste mali broj posmrtnih identificiranih ostataka, tako da porodice zbog malog broja kostiju ne odlučuju se da sahrane posmrtne ostatke svojih najmilijih. Ti posmrtni ostaci stoje u mrtvačnicama i kosturnicama’’, kaže Kulagić.
Marko Jurišić, član Kolegijuma direktora Instituta za nestale osobe istakao je da Bosna i Hercegovina traga za najvećim brojem nestalih, u poređenju sa drugim zemljama u regionu.
,,U Bosni i Hercegovini se traga za 7.206 nestalih osoba. To je dva i po puta više nego u svim zemljama u regiji, Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Kosova. To je ogroman broj ljudi’’
U okviru okruglog stola istaknuto je i to da je moguće da se među 8.208 posmrtnih ostataka, koji su identifikovani klasičnom metodom 1995. i 1996. Godine, nalazi određeni broj pogrešno identifikovanih, ali da se takve situacije mogu provjeriti DNK analizama.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
