-Vršani i danas stoje ponosno! Gledajući naše selo, kuće, školu, crkvu i polja, svjedočimo da nas nisu uspjeli uništiti i da nikada neće moći. Neka je vječna slava i mir dušama nevinih žrtava, a neka se ovakvi zločini nikada i nikome ne ponove, poručeno je sa današnjeg skupa.
U Vršanima kod Bijeljine danas je obilježena 81. godišnjica stravičnog pokolja, koji je 16. marta 1944. godine počinila zloglasna 13. SS Handžar divizija, odnijevši živote 82 nevinih mještana, među kojima osmoro djece.
Na ovom tužnom, ali važnom skupu okupili su se porodice žrtava, antifašisti, predstavnici Gradske uprave Bijeljine, mještani i svi oni koji baštine sjećanje na nevine žrtve fašističkog terora.
Sjećanje na zločin i opomena budućim generacijama
Okupljeni su podsjetili na krvavi trag Handžar divizije, jedinice koju su 1943. godine formirale njemačke i ustaške vlasti, a čiji je zadatak bio uništavanje antifašističkog pokreta, olakšavanje povlačenja njemačke vojske i etničko čišćenje srpskog stanovništva.
Zloglasna Handžar divizija – oružje fašističkog terora
Handžar divizija je formirana 1943. godine, na osnovu sporazuma između nacističke Njemačke i takozvane Nezavisne Države Hrvatske, a po naređenju vrhovnog komandanta SS-a Hajnriha Himlera. Ova jedinica, sastavljena uglavnom od muslimanskog stanovništva Bosne i Hercegovine, uz manji broj Albanaca, bila je dio Petog SS korpusa, zajedno sa Sedmom Princ Eugen divizijom, poznatom po svojoj brutalnosti.
Ciljevi i brutalna dejstva Handžar divizije
Regrutovanjem u Handžar diviziju rukovodio je vrhovni jerusalimski muftija El Husein, jedan od Hitlerovih najvjernijih saradnika. Primarni zadaci ove jedinice bili su: ništenje antifašističkog pokreta u Jugoslaviji, olakšavanje povlačenja njemačkih trupa iz Grčke,, Etničko čišćenje srpskog stanovništva sa teritorija na kojima je divizija operisala…
Već nakon prvih operacija, Handžar divizija i Princ Eugen divizija stekle su zloglasnu reputaciju zbog svoje neviđene surovosti, naročito u odmazdama prema civilnom stanovništvu. Njihova bezobzirna dejstva bila su očajnički pokušaj da spriječe neminovni poraz nacističkog režima i njegovih satelita u Evropi.
Tragovi zločina koji ne smiju biti zaboravljeni
Handžar divizija je za sobom ostavila krvavi trag, a njeni zločini su ostali upamćeni kao jedan od najmračnijih perioda Drugog svjetskog rata na prostoru Balkana. Masakri koje je počinila nad nevinim civilnim stanovništvom, paljenja sela i brutalne egzekucije bili su dio šireg plana nacističkih saveznika da etnički očiste određene teritorije i eliminišu sve koji su se suprotstavljali njihovoj ideologiji.
Danas, sjećanje na njihove zločine služi kao opomena da zlo ne smije biti ponovljeno, a stradanje nevinih žrtava kao podsjetnik na hrabrost onih koji su se borili protiv fašističkog režima i njegove brutalnosti.
Prije dolaska u Vršane, ova zloglasna divizija već je poharala sela i gradove, čineći masovne zločine: Jamena 50, Sremska Rača, Bosut 223 ubijenih civila…
Napad na Vršane bio je posebno okrutan, jer je selo važilo za uporište antifašističkog pokreta, a stanovništvo je aktivno podržavalo borce za slobodu. U zoru 16. marta 1944. godine, razulareni pripadnici Handžar divizije su izvukli iz kuća 82 mještana, među kojima su bile cijele porodice – Aćimovići, Božići, Grebići, Nikolići… i mnogi drugi.
Prije nego što su ih svirepo ubili, zločinci su opljačkali njihove domove, dodatno potvrđujući brutalni karakter ove jedinice.
Sjećanje na žrtve i poruka za budućnost
Imena nevino stradalih Vršanaca danas su upisana na spomen-obilježju, koje svjedoči o tragediji i opominje generacije koje dolaze. Godišnji pomen nije samo čin sjećanja, već i poruka da zločini ne smiju biti zaboravljeni, a ni oprošteni.
-Vršani i danas stoje ponosno! Gledajući naše selo, kuće, školu, crkvu i polja, svjedočimo da nas nisu uspjeli uništiti i da nikada neće moći. Neka je vječna slava i mir dušama nevinih žrtava, a neka se ovakvi zločini nikada i nikome ne ponove, poručeno je sa današnjeg skupa.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
