U kosturnici ovog spomen-parka iz Drugog svjetskog rata pohranjeni su posmrtni ostaci 567 poginulih boraca, a na mermernim pločama upisana su imena 3.278 palih boraca i žrtava iz NOR-a.
Organizatori ove tradicionalne manifestacije su Savez udruženja boraca Narodnosolobodilačkog rata /SUBNOR/ Ugljevik, Gradski odbor SUBNOR Bijeljina, Mjesna zajednica Donja Trnova i Centar za kulturu "Filip Višnjić" iz Ugljevika.
"Donja Trnova je u to vrijeme bila najpogodnija za dizanje ustanka, jer je mjesto koje je imalo nekoliko domaćina i boraca koji su bili poznati i koji su mogli okupiti ljude oko sebe", rekao je predsjednik ugljevičkog SUBNORA Ratko Đurković.
On je naveo da su nakon dizanja ustanka mještani Donje Trnove odmah ostvarili saradnju sa borcima iz Srema.
"Ovaj spomenik je okrenut prema Fruškoj gori, a to znači saradnja fruškogorskih i istočnobosansnkih partizana. Na Fruškoj gori se nalazi sličan spomenik, samo je figura majke, koja sa dignutom rukom pozdravlja svog sina, borca iz BiH", rekao je Đurković.
On je podsjetio da je na ovom području u toku Drugog svjetskog rata poginulo 2.225 Vojvođana.
Vijenac su u ime opštine Ugljevik položili zamjenik načelnika Vanja Zekić i potpredsjednik Skupštine opštine Ugljevik Dragan Đokić.
Zekićeva je istakla da se okupljanjem oko spomenika, koji podsjeća na slobodu, odaje počast svima koji su položili živote kako bi se pobijedilo najveće zlo čovječanstva – fašizam.
"Donja Trnova je mjesto u kojem vrijedi govoriti o slobodi", naglasila je Zekićeva.
Zajedno sa brojnim delegacijama, vijenac na spomen-obilježje položio je i pomoćnik vojnog atašea ambasadora Ruske Federacije u BiH Sergej Kuklev.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
