U Hašanima, rodnom mjestu književnika Branka Ćopića, danas će biti obilježeno 40 godine od njegove smrti.
Nakon polaganja vijenaca ispred Spomen-škole, planiran je nastavak programa i književni čas kod Spomen-kuće „Bašta sljezove boje“.
Obilježavanju će prisustvovati i ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Željka Stojičić.
Spomen-ploča Branku Ćopiću povodom obilježavanja 40 godina od njegove smrti biće danas otkrivena na ulazu Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci a na inicijativu Društva učitelja Republike Srpske.
Veliki srpski i jugoslovenski pisac Branko Ćopić tragično je stradao na današnji dan 1984. godine ostavivši iza sebe veliki književni opus – pripovijetke, romane, literaturu za djecu i pjesme.
Ćopić je rođen u Hašanima, školovao se u Bihaću, a Banjaluci, Delnicama, Sarajevu, Karlovcu…Na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirao je 1940. godine na grupi za pedagogiju.
Prvu priču objavio je 1928. godine, a prvu pripovijetku 1936. NJegova djela su prevođena na engleski, njemački, francuski i ruski jezik.
Bio je član Srpske akademije nauka i umjetnosti i Akademije nauka i umjetnosti BiH.
Branko Ćopić se ubio skokom sa mosta Bratstvo i jedinstvo u Beogradu 26. marta 1984. u 69. godini.
Ćopić se bavio životom ljudi iz nekadašnje Bosanske Krajine i Narodnooslobodilačkog rata.
Djela su mu prožeta lirikom i živopisnim realističkim slikanjem seoskog života, poznavanjem života i mentaliteta ljudi sa sela, vedrinom i živošću duha.
Posebnu draž Ćopićevoj literaturi daje sočan jezik čije porijeklo vodi iz podgrmečkog zavičaja.
Ćopićevi književni junaci su i sanjari, djeca, skitnice i nadničari. Obrađivao je i teme iz Drugog svjetskog rata, male heroje i njihove podvige.
Branko Ćopić je pisao i satiričnu poeziju koja se ponekad kosila sa vladajućom ideologijom u SFRJ, što mu je donijelo niz problema sa vlastima, mada je bio pripadnik partizanskog pokreta.
„Jeretička priča“, objavljena u tadašnjem satiričnom listu „Jež“, pokrenula je lavinu osuda sa vrha Komunističke partije i vlasti.
Josip Broz, tadašnji neprikosnoveni lider SFRJ, poručio je da takvu satiru neće dozvoliti, ali da pisac neće biti uhapšen.
Ugledni književnik Dobrica Ćosić svojevremeno je rekao da je Ćopić bio prvi antititoista u književnosti kome su se kasnije pridružili i značajni satiričari Vasa Popović, Erih Koš i drugi.
Ćopić je pisao i dječiju literaturu, a najpoznatija djela su „Orlovi rano lete“ i „Magareće godine“.
Romani „Prolom“ i „Gluvi barut“ govore o učešću seljaka Bosanske Krajine u ustanku, a „Ne tuguj bronzana stražo“ pokazuje život kolonista u Vojvodini.
Od ostalih djela posebno književno mjesto zauzima „Bašta sljezove boje“. Branko Ćopić je bio prvo dijete u kraju koje je ime dobilo po pjesniku Branku Radičeviću.
Sudbina je htjela da se most sa koga je Ćopić okončao svoj život 1984. godine zove upravo Brankov most, a još se vode polemike da li je most dobio ime po Ćopiću ili po Radičeviću.
Biografi navode da je omiljena kompozicija Branka Ćopića bila „Marš na Drinu“.
„Ne znam da li ima neka pjesma koja me može tako uzbuditi kao `Marš na Drinu`, jer sve mi se čini da čujem topot srpske konjice koja napreduje prema Drini, da čujem onaj zvuk kad se vade sablje“, govorio je Ćopić.
Na kraju oproštajne poruke, pronađene poslije njegove smrti, Branko Ćopić je napisao: „Zbogom lijepi i strašni živote!“.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
