U Njujorku je održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN posvećena situaciji u BiH.
Na Dnevnom redu našao se i Izvještaj Vlade Republike Srpske u kojem je navedeno da je Kristijan Šmit neizabrani strani diktator i da bi OHR trebalo zatvoriti.
Po nelegalnom Šmitu paljbu je osuo i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, rekavši da je izlobiran i pristrasan i da je nametanjem odluka usporio evropski put BiH.
Na nelegitimno djelovanje Šmita upozorio je i ruski ambasador Vasilij Nebenzja. Optužio je Zapad za podrivanje Dejtonskog sporazuma.
U Savjetu bezbjednosti, mjestu odakle potiče legitimitet visokog predstavnika, nije bilo Kristijana Šmita, ali je poslao svoj izvještaj i u njemu, po običaju, najviše pažnje posvetio Republici Srpskoj, optužujući njene predstavnike za podrivanje Dejtonskog sporazuma.
Kako bi se čuo i glas Republike Srpske, premijer Radovan Višković uputio je Izvještaj u kojem potvrđuje privrženost Srpske Dejtonskom sporazumu i poštovanju Ustava BiH, ali i neophodnost zatvaranja OHR-a na putu ka Evropskoj uniji.
– Niko, uključujući čak i legitimno imenovanog visokog predstavnika, nema nikakva zakonska ovlašćenja da donosi zakone u BiH pukom odlukom. Šmit je bezobzirno nametnuo vještačke zakone, uključujući i novi opresivni „zakon“ kojim je uveo krivične kazne za one koji ne sprovode njegove nezakonite odluke. Zaprijetio je i da će direktno izreći vansudske kazne zvaničnicima Republike Srpske koji ne budu poštovali njegov diktat, čak i kada su po zakonu obavezni da to čine – navedeno je u Izvještaju Srpske.
Lijepe riječe o Šmitu nije imao ni predsjedavajući Predsjedništva BiH. Komšić je optužio Šmita za usporavanje procesa pridruživanja BiH EU, rekavši da nije „politički neutralan“ i da je pristrasan.
– Djelovanje visokog predstavnika obično nije u okvirima njegove uloge medijatora, koju ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, nego je usmjereno protiv jednog entiteta – Federacije BiH, dok je njegovo djelovanje prema Republici Srpskoj reaktivno. To dovodi visokog predstavika u težak položaj, zato što stvara osjećaj njegove političke pristrasnosti – rekao je Komšić.
Da Kancelarija visokog predstavnika ne donosi ništa pozitivno u BiH i da je davno bilo vrijeme da se ona zatvori, smatra i ruski predstavnik Vasilij Nebenzja. Na djelu je urušavanje Dejtona od strane Zapada, dok se sva krivica prebacuje na Republiku Srpsku, poručio je Nebenzja.
– Savjet bezbjednosti ne može zanemarivati činjenicu da pred njegovim očima BiH postaje kolonija kojom otvoreno manipulišu Vašington i Brisel. Imaju i samoprozvanog visokog predstavnika koji je sam preuzeo čitav niz državnih funkcija, čak i na zakonodavnom nivou – rekao je Nebenzja.
Stav Kine o BiH ostaje dosljedan i jasan – poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, uz samostalno donošenje odluka, bez uplitanja stranaca.
– Već neko vrijeme korištenje bonskih ovlaštenja izaziva kontroverze u BiH. Želio bih da ponovim da su mehanizam visokog predstavnika i njegovih bonskih ovlaštenja specijalni aranžmani za specijalne periode. Narod je taj koji treba da se pita – rekao je kineski ambasador DŽang DŽun.
Da nesumnjivo iza priče o Kristijanu Šmitu stoje Sjedinjene Američke Države, potvrdio je i govor američkog predstavnika Roberta Vuda.
– U svjetlu posljednjih napada na visokog predstavnika, predvođenih Republikom Srpskom, Miloradom Dodikom, moramo podcrtati da Savjet bezbjednosti nema ulogu u odabiru ili postavljanju visokog predstavnika, što je obaveza Savjeta za provođenje mira. Kristijan Šmit ima punu podršku SAD-a, ali i cijele međunarodne zajednice u svom radu – rekao je Vud.
Na sjednici su se obratili i predstavnici Srbije i Hrvatske, kao potpisnici Dejtonskog mirovnog sporazuma. Iskazali su da je poštovanje Dejtona osnov za dalji napredak BiH, te pružili podršku putu BiH ka Evropskoj uniji.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: rtrs.tv
