Dogovorom da BiH ostane u granicama u kojima je bila u SFRJ, da se ustavno uređenje bazira na nekoliko entiteta i da se pregovori nastave, u Lisabonu su 1991. godine završeni pregovori trojice lidera nacionalnih stranaka u BiH. Nekoliko dana kasnije vođa muslimana Alija Izetbegović odbio je da potpiše sporazum na koji je prethodno pristao, što je ubrzalo izbijanje građanskog rata u BiH.
Savjet bezbjednosti UN 1992. godine odlučio je da u srpske krajine pošalje 14.000 „plavih šljemova“ s mandatom na godinu dana i mogućnošću produženja.
Istog dana 1993. godine, sahranjeno je 38 Srba – žrtava zločina muslimanske vojske, čiji su leševi otkriveni na području Kamenice u blizini Zvornika. Leševi su teško identifikovani, jer su žrtve masakrirane. Vijeće sigurnosti UN-a 1993. godine odlučilo je pokrenuti tužbu protiv svih ratnih zločinaca putem osnivanja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, sa sjedištem u Haagu u Holandiji.
Britanac Ričard Mej, predsjednik Sudskog vjeća Haškog tribunala u procesu protiv bivšeg jugoslovenskog predsjednika Slobodana Miloševića 2004. godine, podnio je ostavku iz zdravstvenih razloga. Preminuo je nekoliko mjeseci kasnije, 1. jula.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
