NA DANAŠNJI DAN rođeni Andrić i Pupin

Na današnji dan 9. oktobra 1892. godine rođen je Ivo Andrić, jedini jugoslovenski dobitnik Nobelove nagrade za književnost (1961), član Srpske akademije nauka i umjetnosti, briljantan stilista.

Studirao je književnost i istoriju u Zagrebu, Beču, Krakovu i Gracu i doktorirao istoriju u Gracu 1924. s tezom "Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine". U Prvom svjetskom ratu hapšen je i interniran, a između dva svjetska rata je bio ambasador Jugoslavije u Berlinu. U mladosti je pisao pjesme ("Ex ponto", "Nemiri", "Lirika").

Ivo Andric1Ivo Andrić

Pripovjedač snažne imaginacije i izuzetan poznavalac Bosne, odlikovao se vanrednom čistotom jezika i brušenim stilom, prefinjenim psihološkim analizama, dubokim poniranjem u probleme egzistencije i umijećem da magijom riječi dočara ljudsku i društvenu panoramu minulih vijekova. Koristeći narodna predanja, legende, istorijsku faktografiju, bogatstvo mašte i osjećanja svijeta podigao je monumentalnu književnu građevinu.

Djela: romani "Na Drini ćuprija", "Travnička hronika", "Gospođica", "Prokleta avlija", "Omer-paša Latas" /nedovršen/, zbirke pripovijedaka "Nemirna godina", "Žeđ", "Jelena, žena koje nema", "Znakovi", "Deca", "Kuća na osami", putopisi i skice "Staze, lica, predeli", meditativna proza "Znakovi pored puta", "Eseji, kritike, članci ", "Sveske".

1854. godine 9. oktobra rođen je srpski fizičar i pronalazač Mihailo Pupin, čije je najveće otkriće – samoindukcioni kalemovi ("Pupinovi kalemovi") – omogućilo prenos telefonskih razgovora na veliku daljinu.

Iz rodnog Idvora u Banatu 1874, poslije školovanja u Pančevu i Pragu, otišao je u SAD gdje je završio Kolumbija univerzitet u Njujorku, na kojem je kasnije bio profesor teorijske fizike i 40 godina predsjednik Instituta radio-inženjera.

mihailo pupinMihailo Pupin

Prvi od njegovih mnogobrojnih pronalazaka bio je električni rezonator pomoću kojeg provodnik omogućava istovremeni prenos vijesti na različitim talasnim dužinama. Otkrio je i sekundarne radijacije rendgenskih zraka, elektromagnetske detektore i napisao univerziteski udžbenik termodinamike.

Za naučni rad 1920. dobio je Edisonovu medalju, a za autobiografsku knjigu "Imigrant to Inventor", kod nas prevedenu pod naslovom "Od pašnjaka do naučenjaka", 1924. Pulicerovu nagradu. NJegovo ime nose laboratorije za fiziku Kolumbija univerziteta.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: novosti.rs

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име