Na današnji dan je ROĐEN NAJSLAVNIJI SRPSKI GUSLAR Filip Višnjić – “srpski Homer“

Datum:

Share post:

Filip Višnjić je rođen 25. aprila 1767. godine na Majevici, u selu Trnova, u dijelu sela poznatom kao Vilića guvno. Oslijepivši od velikih boginja još kao dijete, Višnjić je postao profesionalni pjevač. S guslama u rukama putovao je po čitavom Bosanskom pašaluku, pa i dalje, preko Hercegovine i Crne Gore, sve do Skadra, svuda gdje je publika rado slušala njega i njegove gusle.
Pored toga što je bio redaktor starih pjesama, Filip Višnjić je bio i tvorac novih pjesama. Trinaest pjesama „iz Karađorđina vremena“, zajedno s još nekoliko manje značajnih pjesama drugih pjevača, čine posljednji, ustanički ciklus srpskog narodnog eposa. Nove pjesme o novim događajima stvarali su i drugi pjevači u to vrijeme, među njima i jedan od najvećih, Starac Raško, ali one sve zaostaju za pjesmama koje su pjevali o starim vremenima. Filip Višnjić se, međutim, uzdigao među prve upravo novim pjesmama.
Višnjić nije poznavao samo srpski karakter do tančina. Mnogi detalji u njegovim pjesmama mogu se shvatiti samo ako se ima u vidu njegovo poznavanje muslimanskog svijeta izbliza, poznavanje koje je u pojedinim trenucima prelazilo u svojevrsnu pjesničku identifikaciju s tim svijetom. Višnjić nije dao samo likove turskih nasilnika, Fočić Mehmed-age, Kulin kapetana i drugih, već je slikao i likove dobrih Turaka, kakvi su car Murat ili starac Fočo koji se očinski brinu o raji („nego paz’te raju ko sinove“ – taj neobični politički savjet daje car Murat svojim vezirima, na samrti na Kosovu).
Detalji o muslimanskim svetim „knjigama indžijelima“, kako ih pjesnik naziva, govore da je poznavao i muslimansku duhovnost. Ponekad, čak, ta sklonost prema tuđem svijetu dobija elegični prizvuk, kao, na primjer, u distihu „drumovi će poželjet Turaka, a Turaka niđe biti neće“, u kojima je u viziju budućeg oslobođenja unesena nostalgična perspektiva poraženog neprijatelja.
Višnjićev prelazak u Srbiju
Najvažniji momenat u životu Filipa Višnjića bio je njegov prelazak u slobodnu i prkosnu Srbiju 1809. godine. Do tog momenta on nije bio sastavio nijedne nove pjesme, ali je neposredni dodir s ustaničkim zbivanjima bio trenutak njegovog rađanja kao pjesnika. Ranije je lutao po zemlji, pjevajući pjesme od starine, a sada se nalazio na mjestu gdje se stvarala istorija. Družeći se s ustaničkim vojvodama i ustanicima, skupljao je materijal za svoju poeziju i postao svojevrstan epski hroničar slavnog ustaničkog vremena.
Poslije propasti Prvog srpskog ustanka, Filip Višnjić je prešao u Srem i nastanio se u selu Grku, današnjem Višnjićevu, koje nosi ime po njemu. U ovom selu je živio na sličan način kao i prije ustanka, ali u sasvim drugačijim društvenim prilikama – nastavio je da pjeva publici po selima i gradovima širom Srema, Slavonije, Bačke, Banata. Ali sada je njegov repertoar drugačiji od onog kakav je bio prije srpske revolucije – u njemu su glavno mjesto zauzimale pjesme o srpskoj buni koje je sam ispjevao.
U manastiru Šišatovcu 1815. godine sreo se sa Vukom Karadžićem koji je zapisao njegovih sedamnaest pjesama – četiri stare i trinaest novih, ustaničkih.
Višnjićeve pjesme dijelimo u dvije grupe – pjesme o događajima kojima nije lično prisustovovao, nego su se priče o ovim događajima prenosile sa koljena na koljeno i pjesme o događajima čiji je svjedok bio lično.
U prvoj grupi su najznačajnije pjesme: „Početak bune protiv dahija“, „Boj na Čokešini“, „Boj na Salašu“ i „Boj na Mišaru“. Najveći domet Višnjić je postigao u velikoj pjesmi „Početak bune protiv dahija“, koja predstavlja osnovicu njegove ustaničke epopeje. U ovoj pjesmi, kao i u ostalima, osjeća se nedodirljivost narodne snage, neizdrživost prevratničkog, revolucionarnog zamaha koji kao vihor ruši sve prepreke ispred sebe.
Iz druge grupe pjesama izdvajaju se sljedeće: „Boj na Loznici“, „Knez Ivan Knežević“, „Miloš Stoićević“ i „Meho Orugdžić“ i „Hvala Čupićeva“.
Umro je 1834. godine u Srbiji u Višnjićevu.
Jedan od čuvara štita na grbu Grada Bijeljine
Filip Višnjić je, pored Kneza Ive od Semberije, čuvar štita na grbu Grada Bijeljine, a po njemu ime nosi i jedno od tri najveća priznanja grada Bijeljine – Medalja „Filip Višnjić“ koja se dodjeljuje za opštepriznati rad i djela koja su od posebnog značaja za Grada u oblasti umjetničkog rada i stvaralaštva, obrazovanja, nauke i kulture uopšte.
Po njemu ime nose Gimnazija i Biblioteka u Bijeljini ispred koje je i spomenik Višnjiću. U Gimnaziji se čuva i veliki bronzani reljef sa predstavom Filipa Višnjića koji, sjedeći na tronošcu, pjeva ženi s djetetom u naručju i mladoženji sa nevjestom. Reljef je Gimnaziji poklonio Mihailo Pupin, povodom stogodišnjice Višnjićeve smrti. U pismu koje je pratilo reljef, Pupin je, između ostalog, rekao i ovo: „Ja sam Višnjićeve pesme upoznao još u mome detinjstvu i nijedna uspomena iz toga doba nije dublje urezana u mojoj duši od te uspomene. Višnjićevo ime i njegove pesme treba da se rano urezuju u dušu naše omladine, jer te pesme dišu najčistijim duhom, pa zato mislim da ploča sa njegovim likom treba da se smesti u gimnaziji koja će nositi njegovo ime.“
Reljef je djelo jednog od tada najvećih jugoslovenskih skulptora, Hrvata Rudolfa Valdeca, koji je i sam bio oduševljen Filipovim pjesmama.
Pjesniku u čast održava se jedna od dvije najveće kulturne manifestacije u Bijeljini – „Višnjićevi dani“, a srpski Homer je jedna od brojnih spona grada Bijeljine sa susjednim opštinama Šid i Ugljevik.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

spot_img

POVEZANE VIJESTI

MILIČEVIĆ: Novo lice SDS – Nešković na prvom mjestu za Dom naroda BiH

MILIČEVIĆ: Imamo svoju listu za Dom naroda BiH i na prvom mjestu je Želimir Nešković Danas je u Banjoj...

BILJANA GRBOVIĆ, savjetnik u roditeljstvu: „Moguće je odgojiti dete koje može da bude duboko duševno biće, biće ljubavi“ (video)

U bijeljinskoj Biblioteci "Filip Višnjić", ove semice organizovano je besplatno predavanje "Kako da vaspitate dijete bez kritikovanja" održala...

Saudijci dobijaju fantastične automobile zbog istorijske pobjede (foto)

Svi reprezentativci Saudijske Arabije dobiće spektakularni primjerak automobila Rols-Royce Phantom nakon sjajnog prvog meča na Svjetskom prvenstvu u...

GRADONAČELNIK BIJELJINE: Produžen rok za isplatu subvencija za đačke karte

PETROVIĆ: Produžen rok za isplatu subvencija za đačke karte Ljubiša Petrović, Gradonačelnik Biheljine je rekao da je do sada...