Mustafa Gradaščević, poljoprivrednik iz Janje, za portal Dešavanja u Bijeljini rekao je da je ova godina do sada, zahvaljujući kišnom proljeću jako teška za poljoprivredu, s obzirom da se zbog toga mnogo kasnilo.

„Kukuruz smo sijali uoči prvog maja zbog nemogućnosti da se uđe u njivu zbog mokrog terena. Čak i poslije prvog maja je sijan kukuruz, a dotad je već trebao da počne da niče. Do prije par dana smo imali kišno vrijeme sa velikom količinom padavina. U nekim dijelovima Semberije bile su i poplave. I u jednom dijelu Janje, tačnije u blizini rijeke Brezovice, došlo je do izlivanja i poljoprivrednici su imali velike štete. Tamo gdje nije bilo izlivanja rijeka, zbog velike količine padavina, a potom i temperature preko 30 stepeni, suočavamo se sa biljnim bolestima, plemenjačom i raznim vrstama gljivičnih oboljenja. To zahtjeva izuzetno tretiranje protiv bolesti, što je opet udar „na džepove“ već osiromašenih poljoprivrednika. Kada sve sumiramo – težak je početak godine, a neizvjesan ostatak godine. Nešto se uspjelo odbraniti, nešto nije, iskreno, ja ne očekujem neki rekordan prinos, možda prosjek ili ispod prosjeka kada je u pitanju pšenica. Za neke ljude, ova godina je već izgubljena“, iskren je Gradaščević.

Kako kaže, sada je vrijeme sađenja kupusa, odnosno „međukupusa“ koji se koristi za salatu.

„I pored teške godine, cijele povrća na Kvantaškoj pijaci nisu pretjerano visoke iz ugla poljoprirednika. Za nas su te cijene niske u odnosu na repromaterijal i ulaganja koja imamo, a gledajući iz ugla potrošača, za njih su cijene visoke, tako da, iskreno, nikad se tu ne može naći balans, da svako ima svoju korist, ali mi tu radimo, pa ćemo vidjeti šta će tržište donijeti“, objasnio je Gradaščević za Dešavanja u Bijeljini.

On ističe da poljoprivredni podsticaji svakako „izvuku“ poljoprivrednike kako bi oni ostali približni nuli, odnosno tako nekako iznivelišu gubitke koje imaju na tržištu.

„Nadam se da će podsticaji biti veći kako bismo poljoprivrednike animirali da nastave da se bave poljoprivredom, s obzirom da su tu prisutna mahom staračka domaćinstva, a da mlađi naraštaji ne vide sebe u ovoj proizvodnji, s obzirom na poljoprivredu, neisplativost i sl…“, istakao je Gradaščević.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име