Emir Musli, predsjednik MIZ Bijeljina, već 20 godina je dio Medžlisa, dva mandata kao član Izvršnog odbora i tri mandata kao predsjednik Izvršnog odbora, a nedavno je reizabran za četvrti mandat.
Tokom njegovog mandata, obnovljen je rad Islamske zajednice u Bijeljini.
Kako kaže, na početku nisu imali ništa i krenuli su od nule, kada je stigao glavni imam. Sada, u ovom momentu, pet džamija je u funkciji. Medžlisu inače pripadaju i četiri sela u opštini Ugljevik, gdje su sve džamije u funkciji, dok je u Bijeljini u funkciji jedna centralna džamija – Sultan Sulejmanova.
Džamija u centru Grada Bijeljina je i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o ostalim džamijama, Musli kaže da su u završnoj fazi.
„Ostale džamije Janjica, Krpić, Salibegović i Dašnica su u završnoj fazi. Janjica je završena, nedostaju unutrašnji radovi, Krpić (kod Bolnice), nedostaju tepisi i lusteri, a slična situacija je i u Salibegović džamiji. Dašnica ponajviše „zaostaje“. Prošle godine smo uradili pokrivanje kupola, što je vrlo zahtjevan posao“, kaže Musli za portal Dešavanja u Bijeljini.
Govoreći o mladima, o vjeri i poštovanju vjere, Musli kaže da je odnos prema vjeri specifičan.
Prisjećajući se komunističkog doba, Musli se prisjeća da su i tada sve vjerske zajednice funkcionisale, vjera se nije branila, što znači da taj period nije uticao na poštovanje vjere.
„Mislim da upravo taj nedostatak duhovnosti globalno dovodi do nekih stvari za koje ne znam da će nas odvesti u neki bolji svijet. Mi se ovde trudimo da u saradnji sa roditeljima učimo djecu vjeri. Vjerska zajednica nema princip prisile, niti treba da ga ima, država ima – osnovno obrazovanje je obavezno. Naša vjerska škola (Mekteb) nije obavezna, zavisi od roditelja da li će poslati svoje dijete da ga naši imami, vjeroučitelji, uče o osnovama vjere. Mi smo u principu zadovoljni, jer kada su praznici, sedmična glavna molitva, džamija je prilično ispunjena. Voljeli smo da imamo još ljudi, jer planiramo da sve džamije stavimo u funkciju“, kaže Musli i dodaje da je odlazak ljudi neminovan, što se svakako odražava i na vjerske zajednice.
Govoreći o bezbjednosti, Musli kaže da su zadovoljni, s obzirom da nema većih incidenata, vjernici redovno obavljaju svoje obaveze i molitve.
„Desi se poneki incident, nešto ružno, ali to mi rješavamo sa policijom. Nekad nismo baš ni voljni da se o tome previše piše, jer nekako se ružnim stvarima da previše publiciteta. Moje lično mišljenje da bismo trebali početi više da ističemo pozitivne stvari“, smatra Musli.
Etnički sastav u Bijeljini je nakon 90ih godina znatno promjenjen, kao i mnogim gradovima u BIH. Musli ističe da je opština Bijeljina, predratna, brojala oko 100.000 stanovnika, oko 25.000 Bošnjaka je živjelo u Bijeljini, a sad ih nema više od 4.000 do 5.000.
„Voljeli bismo da su stvari malo bolje poredane, da i u ovim krajevima ima malo više Bosne i Hercegovine. Bio bi red malo više govoriti o državi BiH, na kraju krajeva, trebalo bi da se malo počne govoriti i o tom povezivanju u regionu, jer sve ove naše države su suviše male da bi bile same sebi dovoljne. Kad vrijeme prođe, onda vidimo da ipak možda nismo trebali ni ratovati, možda je sve to moglo malo drugačije da se riješi, ali desilo se što se desilo i mi sad trebamo gledati kako će biti u budućnosti“, kaže Musli za portal Dešavanja u Bijeljini.
Kada je riječ o povratku Bošnjaka na svoja imanja u Bijeljini, Musli smatra da se mogu vratiti svi koji žele.
„Samo oni koji su poslije rata rođeni, mogu malo čistije i normalnije gledati na situaciju, mi koji smo rat preživjeli, svi smo na neki način „otrovani“ time i nosimo, neko veće, neko manje, traume“, zaključio je Musli.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
