Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske danas je u Bijeljini organizovalo tradicionalnu manifestaciju „Dani polja kukuruza i soje Bijeljina 2023“ na oglednim poljima Ilije Lazića i Sime Laketića.
Goran Bursać, pomoćnik ministra poljoprivrede istakao je da je ova godina nešto bolja u odnosu na prethodnu, kada je riječ o kukuruzu koji je u Srpskoj zasijan na oko 130.000 hektara.
„Prošle godine smo imali jaku sušu i to je uticalo svakako na rod kukuruza. Ove godine stanje je nešto bolje, mada smo imali područja, pogotovo u Lijevču gdje smo imali jake gradonosne oblake koji su dosta uticali i oštetili usjeve kukuruza. Računamo da bi u prosječan prinos kukuruza trebao biti oko 6 tona po hektaru, a svakako imaćemo i parcela gdje će biti četiri i gdje će biti devet i više tona. Ako gledamo prosjek, možemo reći da će biti bolje nego prošle godine“, rekao je Bursać.
On je istakao da su iz godine u godinu evidentni ekstremi u svakom razdoblju godine, te da je proizvodnja pod otvorenim nebom bez sistema za navodnjavanje, protivgradnih zaštita i osiguranja usjeva, u narednom periodu nezamisliva.
„Već pripremamo modele na koji način da pomognemo našim poljoprivrednicma, da što jeftnije postave takve sisteme na svoje parcele. Mi smo i dosada davali za osiguranja 50% od iznosa premije, planiramo da to povećamo možda čak i do 70% i da napravimo debatu i uključimo osiguravajuće kuće i poljoprivrednike da razgovaraju. To je ono bez čega se u budućim godinama neće moći“, kaže Bursać.
Dragan Zarić, rukovodilac Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi pri Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, istakao je da se na imanju nalazi 54 hibrida od 11 sjemenskih kompanija.
„Ove godine imamo još veći broj hibrida koje proizvođači mogu da vide, a krajnji rezultat će biti kada uradimo vaganje. Onda ćemo moći da damo pravu informaciju poljoprivrednim proizvođačima. Na pojedinim parcelama kukuruzu je prepolovljen prinos zato što je oplodnja izostala. Vremenski uslovi su bili takvi da nije bilo oplodnje i to naravno da ima svoj negativan uticaj na prinos“, rekao je Zarić, te dodao da se ove godine očekuje prinos od četiri do devet tona u zavisnosti od lokaliteta, padavina, hibrida koji su zasijani, kao i koji je nivo agrotehnike primjenjen.
Kada je riječ o soji, Zarić ističe da se očekuju prosječni prinosi, kao i kod kukuruza, obzirom da agrometeorološki uslovi koji pogoduju kukuruzu, na isti način reaguju i na soju.
„Mi očekujemo negdje oko 2.500 do 2.700kg da bude prosječan prinos. Biće proizvođača koji će imati prinose veće od četiri tone na soji, kao što govorimo da će i kod kukuruza ponegdje biti devet tona, zavisi od parcele, agrotehnčkih uslova i sl“, kaže Zarić.
Ilija Lazić, poljoprivrednik iz Velinog Sela kaže da je zadovoljan ogledom, iako je u početku bilo previše kiše, a zatim je uslijedila suša.
„Iz tih razloga, kukuruz je malo ranije i sazreo, pa nije ispunio kako treba ali dobro je. Mislim da treba da bude desetak tona po hektaru. To je zadovoljavajuće ako prođe tako, mada su cijene malo niže ove godine, ali nismo mi krivi. Po jednom dunumu sam uložio 25kg uree i oko 25kg kanove prihranu i dva puta smo ovu parcelu prihranjivali preko lista sa Slavolom“, kaže Lazić, te dodaje da je ove godine bilo bolje ranije posijati kukuruz, međutim, vremenski uslovi nisu dozvolili.
Lazić smatra da bi kukuruz trebao da se sije bar do 10. aprila, kako bi na vrijeme „odradio“ prije suše i bio uspješniji.
Lazić se redovno pridržava svih agrotehničkih mjera, jer, kako kaže, bez toga ne vrijedi.
„Vidim da neko ko nije uložio – nema ništa. Niske cijene i mali rod, kao sa pšenicom što je bilo. U takvoj situaciji, ne vrijedi ni raditi“, rekao je Lazić.
Mladen Simojlović, poljoprivrednik iz Dvorova, koji pod kukuruzom ima oko 100 dunuma, kaže da je zadovoljan ovogodišnjim rodom kukuruza. Kako kaže, kiše je bilo dovoljno, te procjenjuje da će rod biti kvalitetan.
„Imam njive prema Drini koje su dobro rodile, mnogo je bolje nego prošle godine. Iz ovih atara prema Drini očekujem od osam do deset metara, a na ovim drugim oko sedam do osam metara. Što se tiče agrotehnike, dao sam sve što je potrebno, u jesen đubrivo, sva proljetna prskanja, čak negdje i po tri puta, jer je bilo mnogo trave“, rekao je Simojlović, te dodao da smatra da su ove godine bolje uspjele kasnije sorte.
Đorđe Vakčić, poljoprivrednik iz Male Obarske, kaže da je kukuruz u solidnom stanju.
„Po sadašnjim procjenama, dosta je bolje nego prošle godine, bar za 20-30% je rod bolji. Kvalitet je takođe bolji. U našem selu bolje prolaze raniji rokovi sjetve, ja sam sijao oko 4. aprila i kako je krenulo i vrijeme, mislim da će i sljedeće godine da se vraća još unazad. Imam prijatelja koji je sijao 27. marta i fantastičan mu je kukuruz, ali opet sve zavisi od zemljišta i sjemena. Mislim da raniji rokovi sjetve bolje prolaze, pobjegnu suši“, kaže Vakčić, te dodaje da je sjetva bez vješačkog đubriva danas nezamisliva.
On je takođe pohvalio resorno ministarstvo koje sa raznim podsticajima izlazi u susret poljoprivrednicima, te jednim dijelom i zbog podsticaja uspijevaju da održe proizvodnju.
Mićo Petrović, poljoprivrenik iz sela Brodac kod Bijeljine, kaže da je situacija neriješena, s obzirom da je oluja nanijela određene štete.
„Kad saberem sve, mislio sam u pšenici smo propali, da ćemo na kukuruzu dobiti, međutim, teško… problem je u prirodi, a ne u nama. Uložili smo, a teško ćemo se izboriti. Ove godine je ipak bolje, prošla je bila još gora, ali nadao sam se još boljem. Kukuruz koristimo za svoje potrebe, a višak prodajemo, kojeg će ove godine vjerovatno biti, jer nemamo stoke da je hranimo“, kaže Petrović.
Igor Požgaj, iz Fondacije „Progressus“, rekao je da je dobra vijest što je sa jučerašnjim danom Fondacija za održivi razvoj „Progressus“ uplatila skoro 99% bespovratnih sredstava za poljoprivrednike.
„Ispoštovali smo gotovo kompletan finansijski dio naše ugovorene obaveze. Dobra vijest je da je drugi poziv u toku, da traje do 14. oktobra i pozivam sve poljoprivrednike i prerađivače hrane da se prijave. Veliko je interesovanje u odnosu na prvi krug kada je bilo dosta nepovjerenja u ovaj projekat, dosta nam se ljudi javlja da ponovo aplicira i bitno je istaći da ko je prvi put aplicirao, može i drugi put“, kaže Požgaj.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
