MIĆO MIĆIĆ – 15 godina rada U SLUŽBI GRAĐANA i razvoja Bijeljine

Datum:

Share post:

Gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić već petnaest godina nalazi se na čelu lokalne zajednice koja je u međuvremenu izrasla u perspektivan i moderan grad koji s ponosom nosi prestižnu titulu “Evropskog grada sporta” i mladosti i sa nesmanjenim žarom i entuzijaznom bori se da osvoji i titulu “Grada budućnosti”.

Petnaest godina Mićićevog rukovođenja  ovom lokalnom zajednicom obilježeno je nizom razvojnih projekata i izgradnjom društva tolerancije i međusobnog poštovanja ljudi koji žive u ovom gradu.

Kapitalni projekti
Izgradnja tri faze gradske zaobilaznice, izgradnja kapitalnog projekta – gradske kanalizacije i prečistača otpadnih voda, rekonstrukcija gradskih ulica, uređenje industrijskih zona, izgradnja Centra visokog obrazovanja i Centra za kulturu, skidanje američkih sankcija, gasifikacija, izgradnja  zgrade Centra za socijalni rad, izgradnja i adaptacija objekata za osnovno i srednje obrazovanje, fiskulturnih dvorana, postavljanje semafora na Gradskom stadionu, izgradnja kružnih tokova, rekonstrukcija i adaptacija domova kulture, uređenje obala kanala Dašnica kroz grad, novi mostovi, ambulante, uređen Gradski park, novo Gradsko groblje,  izgradnja Regionalne sanitarne deponije, izdvojena pomoć za izgradnju i obnovu vjerskih objekata, samo su neki od kapitalnih projekata koji su realizovani u proteklih petnaest godina, otkako je na čelu Gradske uprave Mićo Mićić.

2005 godina: Bijeljina zna!
U predizbornoj kampanji, organizovanoj  uoči vanrednih izbora za načelnika opštine Bijeljina, u septembru 2005. godine, Mićo Mićić je, između devet kandidata, predstavljen kao „čovjek koji ima rezultate u radu”. Birajući ga za načelnika opštine Bijeljina donosimo odluku za bolju budućnost, bilo je istaknuto na predizbornim plakatima, na kojima je u prvi mah korišten slogan „ Bijeljina zna!“.

Mićić je na vanrednim izborima za načelnika, u oktobru 2005. godine, kao kandidat SDS-a, osvojio 7.692 glasova ili 31,51 odsto glasova, za oko 2.000 glasova više od drugoplasiranog kandidata  SNSD-a, Dimitrija Ivanića. Na glasačkom mjestu je obećao da će učiniti sve da se realizuju važni projekti, kao što je „Urbana Semberija“ i projekat „Modernog grada“.

U jednom od svojih prvih intervjua,  nakon što je izabran na funkciju načelnika opštine Bijeljina, Mićić je izjavio da ga interesuju konkretne i realne potrebe građana.

“ Bijeljini je u ovom trenutku najneophodnija infrastruktura, kanalizacija, gasifikacija, putna mreža i putna infrastruktura i moji prvi poslovi na načelničkoj funkciji odnosiće se upravo na to”.

Ubrzo je otvorio prvu fazu gradske zaobilaznice, obećavši da će uskoro biti projektovana druga i treća faza gradske zaobilaznice. Kao još jedan korak ka Evropi, naveo je mogućnost obezbjeđenja donatorskih sredstava za tek započetu izgradnju gradske kanalizacije.

Bijeljina više neće biti ni “siva”, ni “crna” zona u regionu”
Govoreći o teretu međunarodnih (američkih) sankcija koje su pritiskale u to vrijeme Bijeljinu, Mićić je naglašavao da će biti maksimalno otvoren prema svim predstavnicima međunarodnih institucija, jer opština sama ništa u tom smislu ne može uraditi.

“ Želim da budem načelnik svih građana opštine Bijeljina. Bijeljina više neće biti ni “siva”, ni “crna” zona u regionu”, poručivao je Mićić.

Osvrnuvši se na suštinu svoje predizborne kampanje i slogan “ Moderan grad – Urbana Semberija”, Mićić je isticao da je dobio glasove građana i u gradu i na selu.

“ U selu se sve ono što je novo bolje vidi i bolje uočava. U selu je prioritet asfalt, škola, voda,niskonaponska mreža i javna rasvjeta. Grad je unekoliko zapostavljen, jer je u proteklim godinama izbjegnuta naplata gradske rente. Nakon usvajanja novih urbanističkih planova biće i više mogućnosti za regulisanje brojnih problema”, precizno je tada Mićić definisao prioritete u razvoju grada i sela.

Timski rad
Mićić se u startu opredijelio za timski rad, naglasivši da politika nije njegovo zanimanje, te da se samo konkretnim radom mogu rješavati problemi. Mjesec dana nakon izbora za načelnika opštine Bijeljina već je razgovarao sa predstavnikom Evropske banke za obnovu i razvoj u BiH, Josipom Polićem, o izgradnji najznačajnijeg infrastrukturnog objekta u Bijeljini, o projektu izgradnje kanalizacionog sistema i prečistača otpadnih voda, za šta je EBRD iskazala spremnost da odobri povoljan kredit.

Prvi značajniji infrastrukturni  objekat u Bijeljini na početku načelničkog mandata Miće Mićića svakako je prva faza gradske zaobilaznice.

Svečanim presijecanjem vrpce, ministar za saobraćaj i veze u Vladi RS, Dragoje Lajić i načelnik Mićić sredinom decembra 2005. godine pustili su u saobraćaj prvu fazu gradske zaobilaznice, u dužini od šest kilometara, čija je izgradnja finansirana sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Direkcije za puteve RS i opštine Bijeljina. 
Gradonačelnik Mićić je tom prilikom istakao da je to prvi korak da Bijeljina postane moderan grad, te da je to samo jedan u nizu koraka koje će Gradska uprava napraviti u oblasti saobraćajne i komunalne infrastrukture.

Već za narednu, 2006. godinu najavio je izgradnju drugog kraka gradske zaobilaznice ka Ugljeviku….

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
 
 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

Otvaranjem angio sale, prof. dr Zlatko Maksimović ZAVRŠIO mandat kao direktor Bolnice (video)

Sada već bivši direktor Bolnice, prof. dr Zlatko Maksimović, na današnjem otvaranju nove angio sale, podsjetio je da...

Na granici Hrvatske i Slovenije pao snijeg

Snježni pokrivač iznenadio je stanovnike u Sloveniji i Hrvatskoj. Na snimku koji je poslao čitalac “Nezavisnih” vidi se kako...

„Velike razlike u temperaturi izazivaju tegobe i kod zdravih ljudi“ Ko je najosetljiviji na VREMENSKA KOLEBANJA i kako se zašititi

Temperatura je, na radost mnogih, prava ljetnja, ali se već za dva dana najavljuje pad temperature, koji će...

Najnoviji podaci: Cijene nafte i dalje u porastu, ovo je glavni razlog

Cijene nafte porasle su u utorak nakon što su podaci pokazali da je kineska ekonomija rasla brže nego...