Direktor Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ iz Bijeljine i kandidat za odbornika DEMOS na rednom broju 14, Milenko Maksimović, bio je gost emisije „Oko u Oko“ portala Dešavanja u Bijeljini.
Rođen je 1984. godine u Bijeljini, gdje je završio Osnovnu školu „Sveti Sava“ u Crnjelovu kao đak generacije 1999. godine. Iste godine upisao je Gimnaziju „Filip Višnjić“ u Bijeljini, koju završava sa odličnim uspjehom. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu, Departman za saobraćaj – drumski smjer završio je 2008. godine i dobio zvanje diplomirani inžinjer saobraćaja – master, drumski smjer. Oženjen, otac dvoje djece. Godine 2009. zasniva radni odnos u JU Tehničkoj Školi „Mihajlo Pupin“ Bijeljina, kao profesor saobraćajne grupe predmeta. Od jula 2017. godine imenovan je za direktora JU Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Bijeljina.
„Od jula 2017. godine, od kako sam preuzeo funkciju direktora Tehničke škole „Mihajlo Pupin“, nastojao sam da poboljšam uslove rada kako za nastavni kadar, tako i za učenike u Tehničkoj školi. Adaptirali smo i renovirali određene učionice, zatim smo radili na usavršavanju parking prostora za učenike, a takođe, i za profesore, u okviru dva objekta koji su u sklopu Tehničke škole, a to je u Atinskoj ulici gdje se obavlja praktična nastava, a onda u Račanskoj ulici, gdje se obavlja teoretska nastava u našoj školi. Uvidio sam određene probleme koji su se dešavali u Atinskoj ulici, jer je stari objekat. Inicijativu za pokretanje i gradnju novih radionica praktične nastave, podnio sam tadašnjem Gradonačelniku Grada Bijeljina, gospodinu Mićiću i 2019. godine, na osnovu moje inicijative i uz podršku Gradske uprave, dobio sam saglasnost i započela je gradnja novog objekta od 1.700 kvadrata. Sada je završeno više faza objekta u sklopu postojećeg objekta u Račanskoj ulici. To je jedan modern objekat. Uvidio sam da je neophodno, za naše učenike bolje uslove rada, nove radionce, gdje ćemo nove radionce osavremeniti sa savremenim mašinama koje će našim učenicima pružiti bolju i kvalitetniju nastavu. Sada je neki period neke stagnacije. Ja se nadam da će uskoro započeti i ta završna faza, odnosno unutrašnji radovi da budu završeni, jer naša škola, od kako sam i ja direktor, je prepoznatljiva po mnogobrojnim uspjesima i 2019/2020 godine, naša škola je proglašena najboljom školom u Republici Srpske i BiH. Cilj i motiv jeste mi je da motivišem mladi kadar, odnosno da učenici imaju dobru i osavremenjenu školu i da škola bude škola 21 vijeka“, objasnio je Maksimović i dodao da je bitno da učenici povežu teoriju i praksu.
Kako kaže, oformio je tim za projekte i određen dio profesora u okviru tog tima aplicira na mnogobrojni projekte.
„Kroz taj tim smo prošli mnoge projekte. Jedan od projekta je Poboljšanje praktične nastave i Prilika plus. Osavremenili smo školu sa dvije CNC mašine, novom računarskom opremom. Svakako smatram da je inovacija neophodna u ulaganju i kreativnosti tih učenika kroz digitalizaciju i opremu. Neophodna je saradnja lokalne i republičke vlasti. U saradnji sa republičkom vlasti i sa lokalnom uspio sam da računarske kabinete osavremenim novim računarima. U toku je projekat „Šansa za IT početak“, to je jedan veoma značajan projekat uz podršku Švedske ambasade, gdje ćemo dobiti kao škola dva nova kabineta računarske opreme, a, pored toga, naši profesori će biti stručno osposobljeni, dobiće predavanje od eminentnih stručnjaka i učenicima će biti poboljšani uslove za rad. Istovremeno sam radio na usavršavanju povezanosti sa privrednicima Grada Bijeljine, a to se odnosi na praktičnu nastavu. Prilikom preuzmanja mandata, jedan mali dio naših učenika je imao praktičnu nastavu u privredi. Sada već negdje oko 200 i nešto učenika ima mogućnost da obavljaju praktičnu nastavu kod poslodavaca“, istakao je Maksimović govoreći o dosadašnjem toku njegovog mandata kao direktora Tehničke škole.
Kako kaže, veći dio učenika upisuje bez problema fakultete u Novom Sadu, u Sloveniji ili neke specializacije u Njemačkoj, Barseloni…
„Planovi naših aktivnosti su u tom smjeru. Određene inovacije i ulaganje u taj digitalni svijet je neophodan, kako bi naši učenici bili divergentni, znači da bi oni bili inovativniji, da učestvuju u mnogim projektima koja im se pruža. Zatim, neophodno je školu osavremeniti računarskom opremom, pametnim tablama ili smart tablama. Neophodan je naslovni kadar da prati određene inovativnosti. U narednom periodu planiramo dosta obuka za nastavni kadar, kako bi angažovali eminentne istručnjake sa fakulteta iz Novog Sada, iz Beograda, iz nekih drugih stranih zemalja, čak i mogućnost neke međugranične saradnje, da kažemo saradnje sa nekim školama koje se nalaze u Europskoj uniji“, rekao je Maksimović.
S druge strane, kandidat je za odbornika na listi DEMOS i, kako kaže, DEMOS je nova politička opcija koja se nalazi na sceni u Republike Srpskoj i slogan im je isti kao njegov – Bijeljina, bez dileme.
„Rođen sam u Bijeljini, živim u Bijeljini i smatram da Bijeljina može dosta više i dosta bolje. Upravo to je to – bez dileme, jer naša politička opcija je spoj mladosti i iskustva. Smatram da, upravo, svi kandidati koji se nalaze na listi DEMOS mogu da pruže mogućnost našim biračima, odnosno volji građana, da dosta toga promijenimo kako bi i mladi, a i naš grad osavremenili i omogućili im dosta bolje uslove za život i za našu sredinu. Naš grad Bijeljina je multietnički i ima mogućnost i prostora za život i rad svih i smatram da dosta toga možemo bolje – gradnja je i autoputa i okosnica smo, da kažemo, i Novog Sada i Beograda i moramo nastojati da se povežemo i sa nekim evropskim zemljama, a prvenstveno da se oslonimo na Beograd i Novi Sad“, objasnio je Maksimović.
Kako kaže, ako bude izabran kao odbornik u Skupštini Grada Bijeljina, ima jasnu viziju razvoja Grada Bijeljina – ulaganje u obrazovanje jer ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost.
„Zatim, tu je napredak u određim inovacijama i stvaranje tog nekog preduzetničkog duha i stvaranje da kažemo, eko-sistema. Zatim, u okviru svog zalaganja, osluškivaću, potrebe naroda i kroz zajednički rad djelovati da poboljšam uslove za život, kako od najmlađih pa do najstarijih. Kroz određenu viziju svog razvoja Grada, gdje živim, iako sam imao mogućnost možda da i ostanem u nekom drugom gradu da zasnivam tamo porodicu, odlučio sam se da Semberija kao rodna ravnica, može dosta bolje. To su određene strategije, kao što su ulaganje u obrazovanje, inovacije u preduzetništvo, zaštita životne sredine….“, najavio je Maksimović.
Maksimović, ponavlja, škole vidi kao škole 21. vijeka gdje se učenicima pruža mogućnost savremene digitalne opreme, profesorima i nastavnom kadru bolje i savremenije opreme koje će im poboljšati uslove za rad.
„Zatim, određene inovacije kako bi učenici bili sposobniji, inovativniji i praktično spremni nakon završenog školovanja ili usmjereni na fakultete ili usmjereni konkretno na posao nakon završenog školovanja. Naravno, da je cilj i motiv da što više mladih steknu određeno znanje, ali je i cilj da se pruži šansa i mogućnost da mladi zasnuju svoje porodice i da, upravo, ovdje formiraju svoje poslove, a smatram da se dosta toga može. Jedan od primjera je da smo, u posljednje vrijeme, potpisali par ugovora sa kompanijama koje u Bijeljini obavljaju praktičnu nastavu – programirske kuće. Kao što Novi Sad i Beograd imaju određene kompanije, koje rade u okviru tih IT kompanija, smatram da je Bijeljini potreban taj neki inovacioni centar gdje će biti razmjena određenih iskustava i znanja u okviru svih aspekata, sinergija te informacione komunikologije, ali i preduzetništva kako bi grad napredovao“, istakao je Maksimović.
Posljednjih par godina, Maksimović je član Privednog savjeta Grada Bijeljina i kroz Savjet misli da može dosta toga više i bolje.
„Ta povezanost naših poslodavaca sa svim institucijama je upravo stvaranje tog nekog inovacijonog eko-sistema, te sinergije. To su poslodavci koji se nalaze na teritoriji Grada Bijeljina, ali i mogućnost otvaranja novih industrijskih zona i proširenja kroz sistem inovacija, kako bi se pružila podrška svim mladim koji žele da otvore nove firme. Grad mora da razvija taj sistem određene sinergije i povezanosti, a ujedno da razmišlja o određenim subvencijama tim mladima koji žele da nastave da žive i da rade u Bijeljini“, rekao je Maksimović.
Pored navedenog, Maksimović bi, kao odbornik, dao akcenat na zaštitu životne sredine i uspostavljanje e-agrara.
„Smatram da je Bijeljini neophodna veća energetska efikasnost, a ujedno i reciklaža, da li je to sijalica, određenih baterija koje mogu poslije ponovo biti u upotrebi. Zatim, smatram da, kroz određene reciklaže, dosta se toga može ponovo upotrebiti, kako bi grad pružio mogućnost što manje od tog otpadnog materijala, a da se ponovo upotrebi. Ulaganje u poljoprivredu i uspostavljanje e-agrara je jedan od, možda, ključnih aspekata koji Bijeljina mora da razvija. To su određene digitalne platforme vezane za poljoprivredu. Upravo kroz te digitalne inovacione platforme mora se omogućiti, poljoprivredno, maksimalna podrška kroz mogućnosti apliciranja za neke EU fondove. Pored toga postoji velika potreba što više sezonskih radnika, znači ta elektronska aplikacija za nekim sezonskim radnicima. Kroz taj sistem moramo da razvijemo ljude koji će da daju maksimalnu podršku poljoprivredi, jer naša ravnica Semberija, mora dalje da se razvija u tom poljoprivrednom duhu, ali mora se uvrstiti ta digitalizacija“, objasnio je Maksimović i nastavio:
„Po struci sam diplomirani inženjer saobraćaja master, nadovezaću se da Bijeljina je Grad koja se nalazi u nekom određenom velikom saobraćajnom zagušenju. Smatram da se svaki Grad, kao i Bijeljina, širi u jedan moderan Grad budućnosti. Neophodan je javni gradski i prigradski prijevoz. Studija javnog gradskog prevoza, gdje sam i sam bio učesnik 2008. godine, je započeta, u toku prethodne godine urađena ponovo studija javnog gradskog prevoza… Sistem u Bijeljini mora da bude na osnovu određenih analiza, saobraćenih analiza… Uvidjeti šta je to neophodno gradu kako bi rasterećenje bilo prema obodima grada, formiranje određenih saobraćanih zona i neophodna je podrška poslodavcima, odnosno preduzetnicima koji samostalno obavljaju prevoz u Gradu Bijeljina. Neophodna je podrška Gradske uprave, jer svaki javni prevoz mora biti subvencionisan od Gradske uprave da bi mogao biti samoisplatljiv. To se treba detaljno analizirati, ispitati, mora se rastvereti centralni dio grada. Predložene su određene inicijative i drugih kandidata za odbornike te javne garaže – u potpunosti se slažem s tim, s tim da opet treba određene analize uraditi, gdje konkretno i na koji način treba to da se realizuje“, istakao je Maksimović.
Maksimović navodi da Bijeljinu vidim kao „pametan grad“, odnosno „Smart city“, što podrazumijeva digitalizaciju i inovativnost na prvom mjestu.
„Da budemo jedan modern i savremen grad, ali ujedno i samoodrživ grad i ekološki grad gdje bi prosto kroz djelovanje bili okosnica nekih savremenih gradova. Neophodno ulaganje, kao što sam već pomenuo, te određene inovacije, kroz digitalne platforme, a, upravo, kroz taj pametan ili bezbjedan grad, kako bi ga drugačije nazvao, da kao budući odbornik u Skupštini Grada, imamo bolju zaštitu naših građana, imamo bolju komunikaciju sa voljom građana, da slušamo potrebe naših građana i šta je to njima potrebno da se promijeni u našem gradu. Smatram da, upravo, kroz ovog „pametan grad“ i „smart city“, moramo uraditi na digitalizaciji upravo te gradske E-uprave. Moramo uraditi dosta toga na uređenju nekih ekoloških principa i održivosti. Pomenuo sam određene reciklaže za koje se u svojim prethodnim strategijama zalažem. Mislim da tako, prosto, možemo da napredujemo. Vidim da Grad Bijeljina ima dobar geografski položaj, gradnja autoputa je u toku. Mislim da kroz dobar timski rad određenih ljudi koji će napredovati upravo kroz tu digitalizaciju savremnih informacionih komunikologija, možemo privući određene strane investitore, a ujedno našim građanama poboljšati uslove za život“, objasnio je Maksimović.
Maksimovićeva poruka biračima je sljedeća:
„Kao što je slogan DEMOSA – Birajte bez dileme, izaberite ispred Gradskog odbora DEMOS, podržite me kao kandidata za odbornika na broju 14 DEMOS“, poručio je Maksimović i dodao da u trci za Gradonačelnika podržavaju doktora Mikajla Lazića
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
