Gost portala Dešavanja u Bijeljini i emisije „Oko u Oko“ bio je Borjan Maksimović, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje, odnosno urbanizam po ovlaštenju Gradonačelnika Bijeljine i ovim povodom je pričao o radu Odjeljenja, ali i problemima sa kojima se Bijeljina susreće u okviru njegove nadležnosti.
Kada je u pitanju autoput Beograd-Bijeljina-Banjaluka i njegov uticaj na privredni razvoj Bijeljine, Maksimović ističe da ćemo tek u narednom periodu moći vidjeti pozitivan uticaj ovog projekta.
„Moje mišljenje je da će to tek u narodnom periodu da se vidi da je to jako pozitivna stvar koja će se desiti, ne samo u našem gradu Bijeljini, nego i za cijeli dio, cijeli ovaj sjeveroistočni dio Republike Srpske. Mi još nismo svjesni koliko će to da utiče i na rast cijena nekretnina, na rast zemljišta. Opet da napomenem, vezano za ove industrijske zone, da je, kada je Industrijska zona prije nekih sedam do osam godina kada je rađena, početna cijena pojedinih parcela se kretala od 10, 15, 20 ili 30 maraka po metru kvadratnom. Zamislite koliko je to, da kažem, bila cijena koja je ipak na neki način subvencionisala i uticala da ti pojedini privrednici dođu i investiraju u naš grad“, kaže Maksimović.
“Znači, gdje je negdje možda realna tržišna cijena daleko veća. Mi smo gradsko građevinsko zemljište, na neki način ponudili smo da subvencionišemo te ljude, da postičemo privredni razvoj, ponudili smo negdje nižu cijenu sve sa ciljem izgradnje – na kraju nam se to vraća i vratilo se i vraća se i dan danas skroz naknadu za uređenje gradskog-građevinskog zemljišta, rentu za objekat, raznorazne poreze, takse, komunalne naknade i sl“, objasnio je Maksimović i vezano za ekspanziju stambenje izgradnje nastavio:
BORJAN MAKSIMOVIĆ: Jedan korak do besplatne legalizacije u Bijeljini (foto,video)
„Prošle godine, odnosno 2023. godine izdali smo negdje preko 20 građevinskih dozvola za te višeporodične, odnosno kolektivne stambeno-poslovne objekte. To je negdje između 850 i 900 stanova koji su počeli da se grade u toku prošle godine. Evo, ako uzmemo na primjer prvih šest mjeseci ove godine, doći ćemo do brojke od negdje oko 450 stambenih jedinica. Naravno ima nešto iz 2022. godine, jer, u zavisnosti od objekta, odnosno od kompleksa taj broj varira. Znači, možemo sa sigurnošću da kažemo da se trenutno na teritoriji našeg grada gradi preko 1.500 stambenih jedinica, pojašnjava Maksimović.
“I ono što je jako bitno da napominem je da smo u toku 2023. godine naplatili 10 miliona i 700 hiljada maraka po osnovu naplate od naknade za uređenje gradskog-građevinskog zemljišta i rente za objekat. To je za 22% više, odnosno 23% više u odnosu na 2022. godinu koja je rekordna. Znači, ranije je to bilo negdje 4, 5, 6 miliona itd. Znači, to je ipak pokazatelj nekih pozitivnih stvari koje se rade u urbanizmu i u našem gradu. Svakako, stoje primedbe, stoje kritike, stoje neki projekti koji mi moramo završiti, ali mislim da je ovo jedan ozbiljan pokazatelj jednog efikasnog i operativnog rada odjeljenja i generalnog Gradske uprave“, nastavlja Borjan maksimović Maksimović.
Maksimović je istakao i da je problem kada su u pitanju objekti koji nisu završeni, a nema vlasnika, kupci su ozlojeđeni, stanovi su useljeni, ali stanari ne mogu da ih prevedu na sebe.
„Mi, na teritoriji našeg grada, prema nezvaničnim informacijama, imamo 23 izgrađena, višeporodična stambena ili stambeno-poslovna objekta koji su bez prateće validne građevinske dokumentacije. Kad kažem građevinske dokumentacije, mislim i na građevinsku i na upotrebnu dozvolu. Godine 2022, kada je rađena Izmjena zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata i kada je u toj Izmjeni zakona definisano da su svi objekti (ovo je jako bitno), da su svi objekti koji su izgrađeni do kraja 1991. godine legalni, a objekti koji su individualni stambeni i stambeno-poslovni manji od 400 kvadrata izgrađeni do kraja 2013. godine da se smatraju legalni, mi smo putem amandmana na Narodnoj skupštini Republike Srpske, preko nekih poslanika sa teritorije Grada Bijeljina, pokušali da djelujemo i da kažemo: molim vas da se ta Izmjena zakona, odnosi na sve objekte bez obzira na njihovu namjenu, na njihovu spratnost, na njihovu veličinu površinu itd.“, ističe Maksimović.
“Da svi objekti koji su izgrađeni do kraja 2013. godine po sili zakona budu legalni. Onda bismo mi u postupku utvrđivanja legalnosti tih objekata mogli da donesemo rješenje kojima bismo tim stanarima dali mogućnost da njihove nekretnine budu predmet pravnog prometa. Oni bez validne građanske dokumentacije, bez upotrebne dozvole, bez uknjižbe u Katastar nepokretnosti ne mogu biti predmet pravog prometa. Što znači da te njihove nekretnine, odnosno u većini slučajeva stanovi, značajno gube na vrijednosti, odnosno i ako budu promet, cijena neće biti kakva je na tržištu, nego će da bude značajno manja, odnosno niža. Međutim, Izmjena zakona, nažalost, tako ne glasi. Znači, Zakon je rekao objekti individualni stambeni i stambeno-poslovni do 400 kvadrata koji su izgrađeni do 2013. godine se smatraju legalnim. Mi onda u postupku utvrđivanja legalnosti donosimo Rješenje o izdavanju naknadne građevinske, odnosno upotrebne dozvole. Bijeljina bi ipak bila centar tih dešavanja, centar gdje su, da kažem, negdje prije 30-ak godina se naseljavali ljudi ne svojom voljom, u tom trenutku moralo se tolersati da su ljudi rješavali osnovno životno pitanje praveći krov nad glavom, moralo se tolersati ti objekti da se grade bez građanske dozvole“, rekao je Maksimović.
“Naravno, u ovom trenutku je to prosto nemoguće, ali tad je bio enorman priliv stanovništva i, nažalost, te neke probleme vučemo i dan danas. Ja se nadam da ćemo mi, kad kaže mi, mislim Grad Bijeljina, zajedno sa i ostalim republičkim institucijama i Vladom Republike Srpske i pa na kraju krajeva Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, svi smo mi prepoznali taj problem, ali moramo donijeti neki novi zakon, neku novu izmjenu zakona gdje moramo riješiti problem tih ljudi. Imamo naselje 1. decembra u koje sam par puta išao na teren, pisali su ljudi i peticije i mi smo pisali ka nadležnom ministarstvu, da pokušamo, da vidimo šta je kako… to su stotine hiljada maraka. Ti ljudi ne mogu da budu oslobođeni obaveza koje treba da plate za naknadu za uređenje zemljišta i rente za objekat. Oni nisu toga oslobođeni. Ako je to objekat od 3.000 kvadrata ili više, to su cifre od 300-400.000 maraka, to stanari ne mogu da skupi. Oni su već jednom bili prevareni i, ako mogu, oni se plaše da ne budu ponovo prevareni i da daju novaca na kraj krajeva opet da ne dobiju tu građevinsku dozvolu ili upotrebnu dozvolu. Tako da svakako da je to jedan problem. Vjerujem da i ostale jedinice lokalne samouprave, odnosno pojedini gradovi i opštine imaju taj problem, ali za Bijeljinu je, stvarno, taj problem veliki i mi smo spremni, na čelu sa Gradonačelnikom, da se odreknemo svih prihoda, svih prihoda, što se tiče tih objekata. Mi ćemo kroz realizaciju i izgradnju nove saobraćajne infrastrukture, privući nove investitore koji će izgradnjom novih objekata da uplaćuju te naknade i rente, a ovaj objekt koji su izgrađeni, mi smo spremni da se odreknemo svih prihoda po pitanju toga – samo ukoliko je to u skladu sa zakonom“, zaključio je Maksimović.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
