S ciljem demografske obnove Republika Srpska bi, prema ocjeni stručnjaka, trebalo da donese niz pronatalitetnih mjera među kojima, po uzoru na Srbiju, i produžetak porodiljskog odsustva za zaposlene majke.
Ministarka za brigu o porodici i demografiju Srbije Darija Kisić najavila je da će ta zemlja sredinom godine usvojiti zakon prema kojem će porodiljsko odsustvo za prvo dijete biti produženo sa 12 na 15 mjeseci, a za drugo na 18 mjeseci. Ona je rekla da će ova mjera populacione politike mnogim porodicama olakšati usklađivanje rada i roditeljstva.
Predsjednica zvorničkog Udruženja porodica sa problemom steriliteta “Bebe 1” Nikolina Oro kaže da bi i Srpska, po uzoru na Srbiju, trebalo da produži porodiljsko odsustvo.
– U malim sredinama vrtići ne primaju najmlađi uzrast djece, nemamo mogućnost jaslica, kao u velikim gradovima, tako da majke koje se vraćaju na posao ne znaju gdje sa jednogodišnjim djetetom, a raditi se mora. Produženje porodiljskog bila bi prava mjera iz tog razloga, ali i uopšteno, jer je majka djetetu u prve dvije godine života potrebna non-stop, da ne govorim o ljubavi, strepnji što je beba ostavljena na brigu drugom – kazuje Oro.
I predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalnu politiku u Narodnoj skupštini RS Aleksandar Subotić smatra da bi trebalo produžiti porodiljsko odsustvo u Srpskoj.
– Iako to pitanje mora biti razmatrano i usaglašeno na sjednici Narodne skupštine moje lično mišljenje je da treba podržati sve što može doprinijeti boljem natalitetu. Uvijek sam za mjere koje pomažu porodiljama, trudnicama, majkama, višečlanim porodicama. Definitivno treba razmišljati u pravcu odluka koje je donijela Srbija – rekao je Subotić.
Demograf Aleksandar Čavić kaže da je dužina porodiljskog odsustva uz usklađivanje profesionalnih i ličnih obaveza roditelja jedno od najbitnijih poglavlja u populacionoj, odnosno demografskoj politici.
Međutim, kako objašnjava, nijedna mjera ako nije dio dugoročne strategije neće dati željene rezultate.
– Subvencionisanje kredita, mađarski model, rast izdvajanja za novorođenčad ponaosob nisu rezultovali rađanjem većeg broja djece, jer ljudi različito reaguju na podsticaje. Cjelokupna populacija na neki način treba da bude podstaknuta. Osim dužeg porodiljskog neophodno je i fleksibilnije radno vrijeme roditelja djece uzrasta do tri godine, zatim potpuni obuhvat mališana, bilo u privatnim ili javnim vrtićima, ali i subvencije za one koji su primorani da angažuju dadilju, jer ima mama i tata čije se radno vrijeme ne uklapa u rad vrtića – kategoričan je Čavić.
Da mjere populacione politike treba da budu sistemske, a ne donesene po principu ad hok slaže se i prvi poslodavac Srpske.
– Svaka mjera koju Vlada može isfinansirati, a daje rezultat, što se tiče nas je dobrodošla. Vlada u bruto iznosu plaća plate za porodilje, tako da produžetak porodiljskog poslodavcima ne bi predstavljao problem. Vlasti treba da procijene imaju li finansijske kapacitete za to – kazao je predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić.
S druge strane predsjednik Područne privredne komore Banjaluka Goran Račić kaže da bi navedena mjera produbila problem nedostatka radnika.
– Prethodnu deceniju smo propustili dosta kada je riječ o pronatalitetnoj politici i danas osjećamo posljedice, tako da definitivno treba tražiti rješenja za veći natalitet, ali kod produženja porodiljskog treba sprovesti dijalog između poslovne zajednice i Vlade RS, da se nađe kompromisno rješenje, jer ne može sve ići preko leđa privrede – smatra Račić.
Plate
Javni fond za dječiju zaštitu RS lani je isplatio poslodavcima 63,11 miliona KM na ime naknada plata radnicama na porodiljskom odsustvu.
– Zakonom o dječjoj zaštiti propisano je pravo na refundaciju naknade plate za vrijeme korišćenja porodiljskog odsustva. To je pravo koje ostvaruje poslodavac i u skladu sa zakonom, refundira se 100 odsto bruto plate nakon izvršene isplate naknade plate – rekli su u fondu i dodali da oni ne odlučuju o dužini porodiljskog odsustva već samo sprovode odluke Vlade RS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, piše Glas Srpske.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: glassrpske.com
