Magično kamenje liječi nerotkinje

Kamena kugla, pronađene prije 15 godina u Slatini, te kamene stijene u Devetini predstavljaju fenomen koji u laktašku opštinu privlači sve više turista.

Porijeklo kugle u Slatini zvanično nikad nije istraženo i dokazano ali to nije umanjilo znatiželju mještana, turista i ostalih koji vjeruju da kugla u obližnjoj šumi, u potoku koji često presušuje, ima energetsko dejstvo.

Postoji mnogo teorija o njenom nastanku. Jedna sugeriše da je kugla magmatska stijena, a oblik dobijen djelovanjem prirodnih sila, najviše vode, jer se nalazi u potoku gdje se slijevaju bujice sa obližnjih brda. Druga teorija govori da je ogromni kameni masiv zapravo meteorit, navode u Turističkoj organizaciji u Laktašima.

Treća teorija, prema istom izvoru informacija, sugeriše da je kugla djelo ljudskih ruku, zaostavština drevnih civilizacija o kojima ne postoje pisani tragovi. Geolozi smatraju da čovjek nema nikakve veze s nastankom ovog prirodnog fenomena.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

– Period i način nastanka kamenih kugli pronađenih u blizini Slatine, mjesta poznatog po izvoru termalne vode, naziva se inicijalni geosinklinalni vulkanizam – uvjeravaju u lokalnoj upravi u Laktašima, iznoseći i druge teorije o slatinskom kamenu.

Poznato je da se Panonsko more sa ovih područja povuklo prije 7 miliona godina, što znači da su kugle nastale duboko pod površinom mora, i to usred vulkanskog djelovanja.

– Prilikom erupcije vulkana stijene u obliku lave su izbačene u morskoj dubini, što je stvaralo dodatne praskove i komadanje na više dijelova. Pod dejstvom vode i naglog hlađenja stvarao se okrugli oblik obavijen manganskim plaštom, što je kuglama dalo dodatnu čvrstoću – smatraju geolozi.

Foto: Privatna arthiva

Kugla u Slatini

Bez obzira na naučna objašnjenja ovoga fenomena, sve više turista i drugih znatiželjnika dolazi u Slatinu da vidi, dodirne ili fotografiše kamenu gromadu, uvjereni da će to poboljšati njihovo zdravlje, ojačati duh i približiti davnašnje vreme u kojem su kugle nastale.

Davne 1886. austrougarske vlasti su na područje laktaške opštine doselile Poljake i Ukrajince, uglavnom iz Galicije i Bukovine. Dva naroda su 1901. godine sagradila crkvu u kojoj su se odvijala bogosluženja za rimokatolike Poljake i grkokatolike Ukrajince, sve do trenutka kada je ta bogomolja postala premala, pa su se Ukrajinci odlučili da u selu Devetina izgrade svoju bogomolju.

Crkva je izgrađena 1938, a činjenica da je u to vrijeme izgrađena za samo tri godine govori o tome koliko je bila jaka volja i želja naroda da ima nešto svoje.

Foto: Milan Pilipović/RAS Srbija

Ovaj hram je mjesto na kojem lokalno ukrajinsko stanovništvo čuva svoju kulturu i tradiciju ali je i glavno hodočasničko mjesto za sve Ukrajince iz bivše Jugoslavije. Crkva se nalazi u stogodišnjoj hrastovoj šumi, a poseban kuriozitet ispred crkve predstavljaju kamene stijene za koje se vjeruje da imaju iscjeliteljska dejstva.

Zato je ovo mjesto, zbog crkve i stijena ispred nje, iz godine u godinu sve posjećenije. Najviše naroda tu se okuplja ljeti, na manifestaciji “Červona kalena“. To je smotra ukrajinskog kulturno-umetničkog stvaralaštva. Tada se, po tradiciji, u Devetini okupljaju brojna udruženja Ukrajinaca iz RS, BiH i susjednih zemalja.

Zanimljivu teoriju o nastanku kamenih kugli i kamenih gromada, uključujući narodna vjerovanja i legende, iznio nam je arheolog Bojan Vujinović, direktor Zavičajnog muzeja u Gradiški. On kaže da se u Devetini radi o nekropoli u dvorištu ukrajinske crkve.

-Tu je, po narodnom vjerovanju, bilo devet kamenih gromada po kojima je selo Devetina dobilo ime. Sada ih ima osam, a narod vijekovima prepričava legendu po kojoj je deveti kamen sa ramena narodni junak Marko Kraljević odavde bacio u susjedno selo Kokore u prnjavorskoj opštini. Zato sada u Devetini ima osam kamenih stijena – kazao nam je Vujinović.

Napominje da ovo područje, zajedno sa obližnjim crkvištem, još nije temeljitije istraženo u arheološkom smislu. O kamenoj kugli u Slatini ovaj arheolog ima konkretnije naučno objašnjenje.

– Na osnovu mnogih dokumenata, istraživanja i uvida na terenu jasno je da se tu radi o meteoritu koji se, putujući kroz vasionu, okretao velikom brzinom i stvorio jasne i karakteristične brazgozine. Polovina identične kamene lopte iskorištena je za nadgrobni spomenik u selu Šušnjari, što daje još jednu dimenziju o upotrebi ovih kugli u dalekoj prošlosti – pojasnio je Vujinović.

Teorije

O kamenju u Devetini postoji nebrojeno teorija, smatra mještanin Živko Radujković.

– Mlade žene nerotkinje očekuju da će zatrudniti, oni koji imaju kamen u bubregu da će nestati – kaže Radujković.

Andrej Prihoda, ukrajinski sveštenik u Devetini, kaže da mještani vjeruju da ovo kamenje liječi sve bolesti, otklanja i reumatske i ljubavne probleme.

– Ljudi dolaze. Da li im kamenje pomogne, to ne znam, ali naškoditi im sigurno ne može – pojašnjava Prihoda.

Izvor: srpskainfo.com