Gosti našeg Razgovora sa povodom bili su Mladen Lujić, izvršni direktor kompanije „Lykos Metals Balkans“ iz Bijeljine i Aleksandrom Kostićem, glavnim geologom.
Šta je Lykos i čime se bavite?
„Lykos Balkan Metals“ je kompanija iz BiH, sa sjedištem u Bijeljini i podružnica je australijske kompanije „Lykos Metals Limited“, listirane na australijskoj berzi (ASX). Zvanično smo registrovai 2021, i prva smo geološko-istraživačka kompanija iz Republike Srpske koja je izašla na ovu australijsku berzu.
Listiranjem na berzi obezbjedili smo 12 miliona australijskih dolara investicije.
Bavimo se geološkim istraživanjima obojenih i plemenitih metala na području Republike Srpske. U sklopu Lykos Balkan Metals grupacije posluju firme Medeni Brijeg, SNK Metali i Braha Resources, koje su nosioci istražnih rješenja za projekte.
Šta su geološka istraživanja?
Da objasnimo jednostavnim riječima – geološko istraživanje je naučni proces u kojem geolozi tragaju za i proučavaju stjene, minerale i druge tragove skrivene ispod površine Zemlje. Koristeći različite alatke i tehnike, poput površinskog uzorkovanja zemljišta, uzorkovanja stijena, geofizičkog snimanja i geološkog istražnog busenja, kako bi saznali više o istoriji Zemlje, njenoj građi i resursima..
Kada govorimo u kontekstu istraživanja na području Republike Srpske, bitno je napomenuti da ni država, ni entitet nisu u prilici da ulažu u naučno istraživački rad ove vrste, s toga im kompanije poput naše nude svoj krajnji prozvoizvod – elaborat o klasifikaciji, kategorizaciji i proračunu rezervi mineralnih sirovina istražene površine na raspolaganje.
Koliko dugo traju istraživanja i na koji način se vrše?
Geološka istraživanja traju, u prosjeku, 8 godina.
Naš rad se bazira na geološkim istraživanjima obojenih i plemenitih metala na teritoriji RS, koristeći “neinvazivne“ metode koje ne ostavljaju posljedice po okolinu. U početnim fazama istraživanja obavlja se studija “nultog” (početnog) stanja terena u toku kojeg se prikupljaju uzorci vode, tla i vazduha sa ciljem kontrole uticaja istražnih radova na životnu sredinu u toku istraživanja.
U pitanju su detaljna geološka istraživanja, koja se odvijaju u četiri faze:
Kabinetski radovi – proučavanje istorijskih podataka, projekta i planiranje radova na terenu.
Površinsko uzorkovanje zemljišta podrazumijeva uzimanje male količine tla na svakih 100m ili 200m, na površini čitavog istražnog polja. Zemljište se uzorkuje da bi se ustanovile suptilne količine metala u zemljištu, a koje mogu ukazati na prisustvo interesantnih orudnjenja u stijenama ispod zemljišta. Uzorak zemljišta se iskopava običnim ašovom, materijal (1-2 kg zemljišta) stavlja se u platnene vreće, a potom se lokacija fotografiše za evidenciju i zatrpava (tj. lokacija se vraća u prvobitno stanje). Uzorci se potom šalju na analizu u međunarodno priznatu geohemijsku laboratoriju.
Geofizička mjerenja koja se mogu vršiti na više načina (pješke, iz vozila, helikoptera, aviona, satelita itd.). Na našim prostorima, najpraktičnije se pokazalo mjerenje iz helikoptera zbog velike brzine mjerenja, a da se pri tom ne gubi na kvalitetu rezultata. Geofizičko snimanje se može uporediti sa skenerom – snimanja detaljno skeniraju snimljeni teren i pokazuju nam pored metala i područja sa sadrzajem vode, što je još jedna prednost za zajednicu.
Istražno bušenje sa jezgrovanjem, kojem prethodi priprema i obezbjeđivanje terena i traje 7-10 dana po jednoj bušotini, a izvodi se najsavremenijom opremom uz prisustvo stručnjaka te mogućnost prisustva svih zainteresovanih (mještana). Istražnim bušenjem ispituje se teren po dubini, prvo do oko 100m dubine gdje se nalaze plića ležišta mineralnih sirovina, a potom i dublje do oko 200m dubine samo ukoliko je veća dubina istraživanja opravdana. U izuzetno rijetkim slučajevima istražno bušenje se vrši do dubine od 500m. Istražna bušotina je cilindrična rupa u tlu od oko 15cm u prečniku iz koje se vadi uzorak stijene sa dubine. Po završetku bušenja, rupa bušotine zapunjava se betonom, na površini se postavlja čep i označava se broj bušotine a lokacija za bušenje se vraća u približno prvobitno stanje.
Potrebno je razdvojiti istraživanja od eksploatacije. Do eksploatacije dolazi samo u slučaju da su pronađene mineralne sirovine zastupljlene u količinama značajnim za rudarsku eksploataciju, da je kvalitet istražene sirovine dovoljno dobar da bi se ista mogla ekonomično eksploatisati i da je morfologija zadovoljavajuća tj. da se ruda može odvojiti od jalovine, ako se ne poklope sve ove stavke onda je nemoguće ići u dalji proces eksploatacije i da na kraju država, na osnovu direktive resornog ministarstva odluči da li želi dati koncesiju i pokrenuti proces eksloatacije. Naša firma se ne bavi eksploatacijom, već u ovom slučaju kreiranjem elaborata završava svoj posao.
Koje projekte posjedujete?
Trenutno je u RS aktivno naših 5 projekta.
Projekat „Sočkovac“ se nalazi na području Opstine Petrova, na Ozrenu i nosilac rješenja za vršenje detaljnih geoloških istraživanja na ovoj lokaciji je firma „Medeni Brijeg“
„Sinjakovo“ je naš drugi projekat, koji se nalazi tri kilometra južno od Mrkonjić Grada i zahvata, osim te, i dio opštine Jezero, za koji je nosilac rješenja za vršenje detaljnih geoloških istraživanja je naša firma „SNK Metali“
Treći projekat je „Čajniče”, na području istoimene opštine, u neposrednoj blizini granice sa Crnom Gorom. Nosilac rješenja za vršenje detaljnih geoloških istraživanja na ovoj lokaciji je “Lykosova” kćerka-firma “Braha Resources”
Projekat “Doboj” na teritoriji opstine Doboj. Nosilac rješenja za vršenje detaljnih geoloških istraživanja je firma “Lykos Balkan Metals”.
Projekat “Jezero” nalazi se u istoimenoj zapadnoj opštini Republike Srpske i BiH. Nosilac rješenja za vršenje detaljnih geoloških istraživanja je “Lykosova” kćerka firma firma “SNK Metali”.
Šta na navedenim lokacijama tražite, ima li to veze sa nekim istraživanjima koja se spominju ovih dana u regiji?
Da, često nas povezuju sa kompanijama poput Rio Tinto i istraživanjem litijuma. Ne bavimo se istraživanjem litijuma, niti imamo veze sa pomenutom kompanijom. Nemamo nikakve veze sa eksploatacijom, već isključivo sa naučno istraživačkim radom. Na osnovu dosadašnjih rezultata istraživanja, kao i dostupnih istorijskih informacija vjerujemo da se na navedenim područjima koje pokrivaju projekti kriju bogata nalazišta: olova, cinka, bakra, barita, srebra, zlata i prateće asocijacije metala.
U koju svrhu istražujemo, ako cilj nije eskploatacija? Postoji li opravdanost u zabrinutosti stanovništva, obzirom da geološka istraživanja prethode otvaranju rudnika?
Geološka istraživanja se obavljaju sa ciljem procjenjivanja sa kojim mineralnim resursima jedna država raspolaže. Krajnji rezultat geoloških istraživanja, dakle, je prvenstveno elaborat koji sadrži listu mineralnih sirovina kojim određeno područje raspolaže.
U vremenu kada je od suštinske važnosti za svaku državu da se kreće ka obnovljivim izvorima energije i smanjenju emisije CO2, informacija o tome kojim resursima raspolažemo nam daje šansu da dugoročno planiramo u smislu korištenja sopstvenih resursa i smanjivanja zavisnosti od drugih država (uvoza). Trebamo biti svjesni da ukoliko želimo u budućnosti koristiti zelene tehnologije, ključno je da znamo ne samo kojim mineralnim resursima raspolažemo, već i kojim strateškim sirovinama raspolažemo, a koje su ključne za ove tehnologije.
Lykos je za prethodne dvije godine uzeo vise geohemijskih uzoraka i uradio geofizickih snimanja iz vazduha nego geološki zavod BIH. Istraženo je samo 10% drzave, a kompanijama kao sto je Lykos i stranim investicijama država će dobiti istraženost prostora i informaciju o prirodnim resursima države. A jaka ekonomija jedne države ovisi o rezervama prirodnih resursa. Dakle, u interesu svake države je da raspolaže ovim informacijama.
Na koji način onda ostvarujete profit?
Ekonomski model kompanije koja je kao mi listirana na berzi je da zarađuje novac na osnovu rezultata geoloških istraživanja. Da pojasnimo, naše dionice se mogu kupiti po određenoj cijeni putem ASX berze, na kojoj smo dužni redovno objavljivati izvještaje o napretku projekata koje realizujemo, a koje dioničari redovno čitaju. Ukoliko rezultati istraživanja budu pozitivni, cijene naših dionica rastu. Ukratko, što bolji rezultati istraživanja, to veća cijena dionica.
Da li geološka istraživanja ugrožavaju životnu okolinu?
Do sada nije zabilježeno da su geološka istraživanja dovela do rizika ugrožavanja životne sredine, što se da zaključiti i po prethodno objašnjenom procesu na koji način se izvode. Štaviše, naša kompanija je listirana na berzi i ta činjenica sama po sebi nas uslovljava da poštujemo stroge standarde rada, uključujući i one koji se tiču zaštite životne sredine. Takođe, paralelno sa uslovima entiteta RS koji nam u BiH izdaje dozvolu za geološka istraživanja, ispunjavamo i svjetske JORC standarde, a sve na zahtjev australijske berze.
Koje su dobrobiti od geoloških istraživanja, po države i lokalne zajednice?
Kako je prethodno pomenuto, najveća dobrobit za državu je elaborat koji je direktan rezultat istraživanja, i sadrži informacije o mineralnim resursima u ovom slučaju, Republike Srpske, čiji je nivo istraženosti na znatno niskom nivou. Takođe je prethodno napomenuto koliko je važna ova informacija za nalaženje energetski efikasnih rješenja i smanjenju korištenja fosilnih goriva.
Jedna od najvećih koristi je svakako profesionalno usavršavanja kadra iz oblasti geologije. Kompaniju su osnovali i vode je stručnjaci sa ovih prostora, pa i prilikom realizaije istraživanja u BiH želimo da se oslonimo na domaći kadar, kako na one već stručne, koji su u potrazi za iskustvom u internacionalnim kompanijama, tako i na mlade talente kojima možemo da ponudimo jedinstvene prakse, iskustva i prilike za razvoj. S tim u vezi realizujemo programe stipendiranja studenata Rudarskog fakulteta u Prijedoru, Univerziteta u Banjoj Luci.
Osim direktnog zapošljavanja, težimo tome da podržavamo domaće tržište rada i time što za partnere i dobavljače biramo domaće kompanije, neposredno investirajući u domaću privredu i posredno pomažući otvaranje dodatnih radnih mjesta u drugim poslovnim subjektima. Na primjer, pored toga što smo do sada u sklopu svakog projekta zapošljavali 20-25 lokalaca, potrošnja kompanije vezano za ishranu, smještajne kapacitete, angažovanje dodatnih podizvođača se realizuje isključivo na lokalu.
Kroz našu kompaniju je prošlo više od 20 geologa. Za polovinu njih ovo je bilo prvo radno iskustvo, I temelj za karijeru koja je u razvoju. Imali su priliku raditi sa vrhunskim svjetskim geolozima, I njihova edukacija će imati nemjerljiv značaj za buduća istraživanja u RS. Po prvi put su u RS primjenjene određene metode istraživanja I na taj način izvršena je edukacija I upoznavanje domaćih stručnjaka sa svjetskim standardima I praksama.
Dodatno, nastojimo doprinijeti umrežavanju domaćih geologa unutar države, ali i sa kolegama iz regiona, kako bi se stvorila jedinstvena platforma za razmjenu znanja I iskustva u ovoj oblasti. S tim u vezi, sarađujemo sa Udrugom geologa u BiH, te finansijski podržavamo njihove projekte, kao što su kongresi geologa.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
