Lista za pravdu i red – Nebojša Vukanovića, Gradski odbor Bijeljina, održala je danas konferenciju za medije sa temom aktuelnog stanje u poljoprivredi, cijeni pšenice, nezapamćenoj suši i prijedlozima za prevazilaženje veoma teškog stanja u proizvodnji kukuruza.
Slaviša Cacanović, doktor veterinarske medicine kao član Gradskog odbora Lista za pravdu i red Nebojša Vukanović Bijeljina, rekao je da je akcenat poljoprivredne kulture koje su najzastupljenije i koje skoro svaki Semberac ima na njivi – pšenica i kukuruz.
Cijena pšenice od 35 pfeninga je poražavajuća i potcjenjivačka za našeg seljaka – mlin Dukat plaćao i 42 pfeninga
„Kao što znate, žetva pšenice je završena i, još uvijek, nažalost, se poljoprivredni proizvođači „preganjaju“ i nezadovoljni su sa cijenom pšenice. Naše viđenje je da cijenu pšenice određuju mlinsko-pekarski prerađivači i da je pšenica berzanska roba i da tu cijenu treba da određuje trenutno stanje na berzama. U trenutku kad je završen vršaj pšenice, žetva pšenice, ja sam bilježio po danima cijene. Na berzi u Srbiji je bila oko 40 pfeninga po kilogramu cijena, cijena pšenice u Mađarskoj je bila 45 pfeninga, cijena na svjetskoj berzi uzima separitet francuske berze i bila je oko 50 pfeninga. Prošle godine sam pohvalio naše mlinsko-pekarske prerađivače zato što su veoma lošu pšenicu otkupili i nije ostalo ništa neotkupljeno. Ove godine su zaista ekstra profitirali. Platili su pšenicu ekstra kvaliteta po cijeni od 35 pfeninga i to je poražavajuće, potcijenili su seljake, nije više seljak neko ko ne može ući da pogleda kakve su cijene. Ove cijene što sam vam pročitao, sve one, mora se dodati, transportni troškovi, amortizacija… a ovo su dobili na svoju adresu, dovezena im je pšenica i Gradska uprava je pokušala i vodila neke aktivnosti. Po nama najodgovornija je država BiH, Savjet ministara, gospođa Bojana Krišto i ministar spoljne trgovine. Oni imaju mehanizme ite kako da zaštite ovu našu proizvodnju, imaju mehanizme da mlinsko-pekarski prerađivači otkupe po tržišnim cijenama. Sramota je da se na ovakav način ophode prema poljoprivrednim proizvođačima“, rekao je Cacanović i iskorisio priliku da pohvali mlin Dukat, koji je, kako kaže, sam plaćao po kvalitetu pšenice i da je najkvalitetniju pšenicu, plaćao i 42 pfeninga.
„Ako je on mogao, mogli su i ostali. Smatram da još uvijek nije kasno da gospođa Krišto i gospodin Košarac dođu u Bijeljinu i završe taj posao. Ja sam sa dva gazdivstva gdje predajem pšenicu proizveo oko 50 tonaa ili 5 vagona. Samo na razliku od 5 pfeninga, to je 2,5 hiljade maraka, ali da ne kažem za neke koje imaju mnogo veće posjede“, objasnio je Cacanović.
Suša pogodila isključivo Semberiju – tražiti pomoć i za proizvođače kukuruza
Što se tiče kukuruza, Cacanović je iznio da je kukuruz kultura koja je najzastupljenija u Semberiji i da je zasijano oko 25 hiljada hektara pod kukuruzom.
„Tema i fokus ovog presa je suša koja je pogodila Semberiju i to isključivo samo Semberiju. U drugim dijelovama BiH je i bilo kišnih dana, ovdje kod nas negdje oko 45 beskišnih dana i prosječna temperatura u julu je bila rekordna i imamo trenutno stanje na našim poljima takvo da je šteta na kukuruzu stopostotna. Seljaci se pokušavaju dovijati da siliraju taj kukuruz. Ja sam neko ko se bavi veterinom i znam da će se tu napraviti još i veći problem – plijesni se razvijaju, asperiglus, plijesni gljivica koja proizvodi aflatoksin je odličan prostor za njen razvoj od 25 do 40 stepeni. Plašim se da bez korištenja inokulanata, sorbenata, mikotoksina će napraviti veliki problem u proizvodnji mlijeka. Kod nas je dosta stvari radi ad hoc, kampanjski i smatram da će doći do velikih problema. Naša priča i naša stranka Lista za pravdu i red – Nebojša Vukanović, navikli ste da samo kritikujemo. Ja sam došao sa nizom prijedloga. Pošto smo mi žitnica, pošto je ovo najpoljoprivredniji kraj u BiH i red je da odavde krenu neke aktivnosti“, istakao je Cacanović.
Lista za pravdu i red je na ovu temu imala nekoliko prijedloga.
Suša – proglasiti elementarnu nepogodu
„Prvi prijedlog je da se hitno sazove sjednica Skupštine našeg Grada i da se u hitnoj proceduri formiraju komisije koje će izaći na teren. Za to ne treba, vjerujte puno niti vremena niti prostora da se to obiđe. Imamo Odjeljenje za poljoprivredu, imamo i stručnu savjetovdavnu službu Ministarstva poljoprivrede da obiđu i da procijene da li je u Semberiji, a tiče se kukuruza i prinosa kukuruza, moguće proglasti elementarnu nepogodu. Mislim da lokalne zajednice imaju ingerencije u tom pogledu i, ako je zaista stanje elementarne nepogode, a ja sam ubijeđen da će u pojedinih dijelama Semberije, zaista biti katastrofalan prinos kukurza kao najzastupljenije kulture. Dakle, prvi prijedlog je da procjene da li se može proglasti stanje elementarne nepogode. Drugi prijedlog je pomoć, kao što je Vlada Republike Srpske isplatila pomoć pri proizvodnji pšenice po hektaru u iznosu od 500 konvertibilnih maraka, da, na prijedlog Gradske skupštine, uputi pomoć i za proizvodnju kukurza. Mislim da za našu državu to nije puno para, a za seljaka bi bilo jako jako puno da obnovi proizvodnju. To je nekih 12 miliona maraka“, rekao je Cacanović.
Cacanović je uzeo iznose šteta u posljednjih 15 godina od kojih je deset bilo sušnih.
Semberiji su prijeko potrebni sistemi za navodnjavanje
„Umjesto, na primjer, na godišnjem nivou da imamo prinos od zasijanih površina 250.000 tona, mi vjerujem da ćemo ove godine imati ni 100.000 tona. Vjerujte da svake godine, to je alarmantno i niko ništa ne preduzima, ode jedan budžet Grada Bijeljine samo zato što nemamo adekvatnu zaštitu, a adekvatna zaštita je treći prijedlog, u strategiju poljoprivredne proizvodnje koja mora krenuti iz Bijeljine. Sistemi za navodnjavanje su prijeko potrebni. Dakle, bez sistema za navodnjavanje nema više mogućnosti ozbiljnih proizvodnjih. Dakle, država je krenula sa tim sistema i mislim da je pokrila nekih možda 1.500 do 2.000 hektara. To je nekih 4% poljoprivrednih površina. Dakle, to mora, to je red prioriteta. Ja bih čak predložio da se svi, maltene, podsticaji svedu na minimum, da se dovede do svake njive voda. U arapskim zemljama, u pustinjama, odsoljavaju mora i čine zelene oaze, a mi ovdje ležimo na vodi i gledajte.
Vidite kako izgleda njiva koja se ne navodnjava. Ovo su slike od juče, ovdje neće biti prinosa. Ovo su poređenja relevantna i mora se, ako želimo da nastavimo da bavimo poljoprivredom, a živimo od poljoprivrede, budžet puni seljak plaćanjem raznoraznih poreza, nabavkom repromaterijala i tako dalje… Dakle hajde jednom da se rješava problem i da se jednom uzroci otklone da ne dolazi do problema. A ovo je toliko jednostavno. Svi naši političari putuju, gledaju šta je u Lombardiji, to je najrazvijeniji dio Italije, ona je prožeta kanalskom mrežom kompletna. Gledaju šta je u Holandiji, u Izraelu… Sramota je da se kod nas sve suši. I sve je posušilo“, objasnio je Cacanović.
Kako kaže, akcent je stavio na kukuruz kao najzastupljeniju kulturu, ali da je isto takvo stanje sa djetelinom i sa povrćem.
„Mi ležimo na vodi, imamo negdje vodu na 4, 6, 8 metara, negdje u dijelovima Semberije, prema Brčkom, imamo vodu na nekoliko desetina metara. Sve se može staviti i mora se staviti pod sistem za navodnjavanje. Onda možemo pričati o ozbiljnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Do tad samo ćemo pričati o suši i tražiti da se formiraju komisije. Ako je malo 70 miliona samo što ode iz Semberije štete, mislim da 70 miliona možda ne bi koštao kompletan sistem za navodnjavanje. To su neki prijedlozi i zaista tražimo da se Skupština u što kraćem roku završi, jer se poljoprivredni proizvođač mora pomoći“, naveo je Cacanović.
Ako se ništa ne preduzme poljoprivrednici u Semberiji u problemu
Cacanović kaže da, ukoliko se ništa ne preduzme, da će se i poljoprivrednici, a i ostali Semberci naći u problemu.
„Nije niko kriv za sušu, naravno, ali ako imamo mogućnost da spriječimo navodnjavanjem, garantujem da bi bar 80% bi sačuvali prinose. Projekat koji je Vlada već sprovela vezano za navodnjavanje je jedan od najkapitalnijih projekata, ali je sproveden na 1.500 do 2.500 hektara. Na području gdje ja živim, u vrlo malo njiva je doveden sistem. Finansirala je lokalna zajednica, mislim da je procenat 15 do 20%, a ostalo je plaćala Vlada Republike Srpske. To je kapitalno laganje, to se ne može uraditi bez kredita. Na kraju, vjerujte da svaki seljak će platiti što mu se dovede, sigurno će on plaćati te rate kredita. To je totalno održivo, to je lako rješivo. Imate vodu, ne trebate ništa drugo da radite, nego da dovedete. Skup je projekat, ali ako u deset godina izgubite 700 miliona samo na kukurzu, cijenim na ostalim kulturama, izgubite milijardu, pa to je luksuz za Njemačku, a kamoli za ovakvu malu sredinu kao što je Republika Srpska“, zaključio je Cacanović.
Stanje je alarmantno
Stevo Radić, poljoprivrednik, rekao je da je stanje alarmantno.
„Ja sam posijao oko 11,6 hektara, 116 dunuma pšenice, imam kukurza oko 100 dunuma. Stanje je alarmantno, najviše radi suše. Šta ćemo ako nestane vode? Mi imamo sad trenutno na osam metara vodu na 6, nije bitno, ali šta će se desiti ako nestane je, a ne dovedu nam vodu, što su doveli na nekoliko mjesta. Onda nema hrane. Ako nemamo vode mi nemamo ni hrane, nemamo ništa. Naša omladna će otići. Ovo nema perspektivu. Moram navesti i cijenu, što je 35 maraka pšenica. Sve se mi slažemo, ljudi, mi ako radimo za ovaj narod da prehranimo, ja ću raditi džaba, ali problem je što pekari… Ljudi uzimaju maržu, ovaj narod ne plaća ništa manje, niko ne smanuje cijenu hljeba. Mi ćemo raditi, mi se buniti nećemo. Znači, da taj penzioner koji ima penziju minimalnu da može da kupi, ljudi su gladni. Mi možemo ovdje da pričamo, da se ponosimo, da se dičimo nečim, ali nije to tako. Ima ljudi koji su gladni, koji ne mogu da kupe. Znači, obezbijedite hljeba. Oni to mogu, ali neće. Ne branim nikoga, niti koga optužim. Bio je sastanak sa pekarima, 1,60 KM 600 grama hljeb. Da li je ispoštovano? Nije. Zašto nije? 400 grama hljeb, znači, treba da bude 1,10 KM. Koliko je hljeb? U Banjaluci je dvije marke. Zašto to ne vrate? Mi se buniti, nećemo – 35 maraka neka je, ali ima da vrate taj hljeb“, rekao je Radić i dodao da se mora korigovati i cijena sjemenskog materijala koji moraju kupovati kako bi dobili podsticaj.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjubijeljini.com
