Trojica najboljih neimara gradila su džamiju Ferhadiju u Banjaluci. Po namjeri i želji Ferhat-paše Sokolovića, morala je biti “velika i lijepa, kakve na ovom kraju svijeta nikada nije bilo, niti će biti”. Kada je objekt bio sagrađen, neimari su čuli da ih Ferhat-paša namjerava pogubiti da ovakvu ljepotu više nikada nigdje ne bi sazidali.
Čuvši za to, napraviše sebi krila i poletješe s vrha džamije. Sva trojica padoše na tri različite strane Banjaluke, Petar na današnji Petrićevac, Pavle na današnji Pavlovac, a treći, koji slomi rebra, pade na desnu obalu Vrbasa, pa ovaj dio grada nazvaše Rebrovac. Ovo je najpoznatija legenda vezana uz gradnju Ferhad-pašine džamije u Banjaluci, sve ostale pišu se i danas…
Kompleks Ferhadije imao je važnu ulogu i značaj u životu grada na Vrbasu od 1579. do 1993. godine, kada je srušena u posljednjem ratu. Obnovljena Ferhadija autentičnog izgleda otvorena ponovo je otvorena 7. maja 2016. Uvrštena je na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u.
Na samom ulazu u kompleks Ferhadije je šadrvan, s ukrasnom mrežicom od kovanog željeza napravljen kada i džamija, a voda dovedena drvenim cijevima, s pečenom glinom, iz sela koje se danas zove Palovac, s izvora koji se i danas zove Šadrvan.
Društvena funkcija Ferhad-pašinog šadrvana jednako je velika kao i vjerska. – Vjernici su nekada sat i više prije namaza dolazili u kompleks džamije i kako se rjeđe odlazilo u kafane tada, kraj šadrvana se razgovaralo i dogovaralo posebno u danima ramazana.
U dvorištu je i Ferhat-pašino turbe. „Svaka duša okusiće smrt. Računajući s tom činjenicom da ćemo se svi vratiti svome Gospodaru, iako niko ne zna gdje će umrijeti, to predviđam, ako se svome Gospodaru preselim u Banjaluci, neka podignuvši mi turbe, nad mojim grobom, svakodnevno dvojici turbedara isplaćuju po četiri akče”, navodi su iz vakufname Ferhat-paše.
Džamija Ferhadija Banja Luka
Pretpostavlja se da je Ferhat-pašino tijelo preneseno u Banjaluku nakon što ga je na drugom kraju Bosne iz pritaje ubio njegov rob. Uz njega je, prema jednoj priči, ukopana supruga, a prema dostupnoj literaturi, sin ili unuk. Pretpostavlja se da je turbe bilo podignuto 1590. godine. Malo je zvaničnih dokumenata koji svjedoče o životu Ferhad-paše. Poznato je da je bio istaknuti vojskovođa i veliki vakif i dobrotvor.
Prema predanjima, 1575. godine Ferhad-paša se borio s barunom Herbertom Auerspergom. Habsburgovci su pretrpjeli poraz, poginuo je i sam barun s još 200 ljudi, a 2.000 vojnika bilo je zarobljeno. Među zarobljenicima je bio i barunov sin Volf (Wolf), kojeg je kasnije porodica otkupila za 30.000 dukata, od kojih je Ferhat-paša napravio Ferhadiju.
Izvor: seesrpska.com
