U digitalnoj eri u kojoj živimo, pitanje koliko vremena provodimo na internetu postalo je jednako važno kao i pitanje šta jedemo ili kako spavamo. Internet više nije luksuz, već svakodnevna potreba – alat za posao, sredstvo komunikacije, izvor zabave, informacija, pa čak i relaksacije. I dok je njegova prisutnost u našem životu neizbježna, rijetko se zapitamo: da li smo mi ti koji upravljamo internetom ili on upravlja nama?

U ovom tekstu bavimo se upravo tim pitanjem. Razmotrićemo na koji način provodimo vrijeme na internetu, zašto to radimo, koje su prednosti, a koje zamke, i kako možemo uspostaviti zdraviju ravnotežu. Jer, kao i u svemu – ključ leži u balansu.

Šta sve radimo na internetu i kako nas to oblikuje?

Internet je danas naš saputnik od jutra do mraka. Prva stvar koju mnogi od vas urade čim se probude jeste da uzmu telefon i provjere mejlove, poruke ili vijesti. Tokom dana ste online gotovo neprestano – na poslu, u prevozu, kod kuće.

Pretražujete recepte, pratite dešavanja, čitate tekstove, gledate videe, komentarišete, lajkujete, kupujete… A kada vam zatreba predah, pretražujete najbolje besplatne slot igre na online sajtovima, uživajući u virtuelnim svjetovima koji vas odvode daleko od svakodnevice.

Svaka aktivnost na internetu ima svoju logiku i funkciju, ali ono što često zaboravljamo jeste da internet nije pasivan medij. On vas oblikuje, utiče na vaše navike, pažnju, čak i način na koji mislite. Prelazak s jedne aplikacije na drugu, s jednog članka na drugi – to sve ostavlja trag.

Konstantna stimulacija koju internet pruža mijenja način na koji percipirate realnost. Sve postaje brže, kraće, više „na klik“, manje strpljivo. A to ima posljedice – od problema s koncentracijom do sve učestalijeg osjećaja praznine nakon „scrollovanja“.

Vrijeme provedeno na internetu, dakle, nije neutralno vrijeme. Ne trošite ga samo – već ga ulažete u određene obrasce ponašanja, razmišljanja i osjećanja. I zato je važno prepoznati ne samo koliko, već i kako to vrijeme koristite.

Koliko je zapravo “normalno” biti online?

Ne postoji univerzalni odgovor na pitanje koliko vremena je “dovoljno” ili “previše” na internetu. Zavisi od životnog stila, zanimanja, potreba i navika. Međutim, statistike pokazuju da prosječan korisnik dnevno provede više od sedam sati na internetu – i to van profesionalnih obaveza. To znači skoro cijela jedna trećina dana ide na surfovanje, gledanje, čitanje i komentarisanje.

Postavlja se pitanje: da li to zaista doprinosi našem kvalitetu života? Ili je riječ o nesvjesnoj navici koja se toliko uvukla u svakodnevicu da je više ni ne primjećujemo? Većina ljudi kaže da “nema vremena”, a istovremeno bez problema provodi sate pred ekranom – nerijetko i ne znajući kako su ti sati prošli. Vrijeme na internetu je poput pijeska koji curi kroz prste, neprimjetno, ali stalno.

Problem nije u internetu samom po sebi, već u nesvjesnom korišćenju. Ako znate zašto ste online – bilo da je to posao, edukacija ili zabava – i ako to vrijeme ima jasan početak i kraj, onda ste vi ti koji imate kontrolu. Međutim, ukoliko ne znate kada ste se ulogovali i zašto ste još uvijek tu – postoji šansa da vas je mreža „progutala“.

Kao i kod ishrane, ne radi se samo o količini, već i o kvalitetu. Ista minuta može biti korisna i besmislena, u zavisnosti od konteksta. Zato je važno da naučite da razlikujete produktivno online vrijeme od onog koje samo ispunjava prazninu.

Kako da preuzmete kontrolu nad svojim vremenom online?

Jedan od prvih koraka ka zdravijem odnosu prema internetu jeste – svjesnost. Počnite da primjećujete koliko ste zapravo online. Koristite aplikacije koje mjere vrijeme provedeno na telefonu. Bićete iznenađeni koliko se sitnice sabiraju. Svaki “brzi pogled” u telefon traje duže nego što mislite, i ostavlja posljedice na vašu koncentraciju.

Zatim, definišite digitalne granice. To mogu biti mali koraci – bez telefona u prvoj i posljednjoj uri dana, bez interneta za vrijeme obroka, „offline“ nedjelja ili dani bez društvenih mreža. Nije poenta da sve zabranite, već da oslobodite prostor za ono što je vama zaista važno.

Napravite svjesnu zamjenu za internet navike. Umjesto skrolovanja pred spavanje – čitajte knjigu. Umjesto igranja igara u svakoj pauzi – prošetajte. Uvedite rituale koji vas vraćaju tijelu i stvarnosti: kafa na terasi, zapisivanje misli u dnevnik, razgovor sa prijateljima uživo.

I možda najvažnije – redefinišite pojam zabave. Internet nije jedini način da se opustite. Možete se zabaviti i bez ekrana, ako date sebi šansu da istražite nove načine. Ulaganje u hobije, fizičku aktivnost ili kreativnost može vas mnogo više ispuniti nego još jedan sat ispred telefona.

Internet je sjajan alat, ali loš gospodar. Može vam donijeti znanje, inspiraciju, povezivanje – ali može vas i iscrpjeti, udaljiti od sebe i pretvoriti dan u niz nasumičnih klikova. Sve zavisi od toga kako ga koristite.

Ako osjetite da vam dani prolaze, a da ih se slabo sjećate – možda nije problem u životu, već u načinu na koji ga posmatrate. Prisustvo se ne može pronaći online – ono počinje u trenutku kada svjesno odlučite da budete tu gdje jeste.

Zato, postavite sebi jednostavno pitanje: koliko vremena dnevno provodite na internetu? A zatim još važnije: da li vam to vrijeme donosi vrijednost ili vas odvodi dalje od onoga što vam je zaista bitno?

Odgovori koje pronađete možda neće biti laki, ali će vam pomoći da vratite kontrolu nad sopstvenim vremenom. A kada to uradite, vraćate i moć da oblikujete dan po svojoj mjeri – sa više smisla, mira i stvarne prisutnosti.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com