Jović, koji je prisustvovao seminaru „Izazovi poljoprivredne proizvodje u 2020. godini“ u Bijeljini, ukazao je na značaj ovakvih događaja i struke, kada je u pitanju postizanje konkurentnosti i poboljšanje kvaliteta proizvodnje.
„Grad Bijeljina podržao je današnju konferenciju, preko Agrarnog fonda. Grad uvijek podržava ovakav vid nastupa i konferencije, na kojima možemo čuti eminentne stručnjake, ne samo iz RS i BiH, nego i iz Srbije i regiona. U pitanju je jedan vid podstreka za poljoprivredne proizvođače, da vide u kom pravcu ide poljoprivreda i kako, zapravo, naši poljoprivredni proizvođači mogu biti konkurentniji, odnosno kako da poboljšaju kvalitet i kvantitet. Svake godine, Agrarni fond ima pravilnik, koji, u suštini, prati pravilnik ministarstva, naravno u mnogo manjoj mjeri. Poljoprivreda nije nadležnost opština i gradova, ali smo svjesni, kao najveći poljoprivredni proizvođači, da Semberija i Grad Bijeljina moraju da podrže proizvođače i ovakve aktivnosti“, istakao je Jović.
Jović je ukazao i na značaj sinergije i zajedničkog rada gradova i opština sa resornim ministarstvom, naglasivši da takav vid saradnje mora i treba da postoji.
„Vidjeli ste, i kada je riječ otkupu tovne junadi ove godine, da je Grad pomogao kada je riječ o onim poljoprivrednim proizvođačima koji nisu preko ministarstva, odnosno nisu registrovani. Ove godine više od 150.000 KM potrošeno je preko te mjere. Ubjeđen sam da je ono što je urađeno dobra stvar, i da sinergija ministarstva i opština i gradova mora da postoji“, naglasio je Jović.
Kao značajan dio današnjeg seminara, Jović je naveo upoznavanje proizvođača sa značajem predpristupnih fondova.
„Grad Bijeljina je pokazo da se može i da, preko Agraranog fonda, poljoprivredni proizvođači dobiju grant od 100.000 KM. U budućnosti ta sredstva će biti mnogo veća. Nadamo se, ove godine da, preko EU, treba da se plasira preko 30 miliona evra. To je velika šansa“, naglasio je Jović.
Govoreći o izazovima poljoprivredne proizvodnje u Semberije, Jović je rekao da su oni ogromni i višestruki.
„Danas će direktor Agrarnog fonda, kada je riječ o IPA fondovima, imati porezentaciju, ako i na koji način proizvođači mogu doći do tih fondova. Tu je i problem klimatskih promjena, a moja mišljenje, i kao poljoprivrednog inženjera, je da u nekom budućem vremenu poljoprivredni proizvođači se moraju prilagođavati klimatskim promjenama, a bez struke oni nisu u mogućnosti da izađu na kraj sa novim izazovima. Ono što je evidentno, i u svijetu, je da je potreban i mora biti mnogo veći budžet za poljoprivredu, kada je riječ o svim lokalnim, ali i državnim nivoima vlasti“, rekao je Jović.
Potpredsjednik Udruženja povrtlara RS Rade Jovičević kaže da je svako novo saznanje uvijek interesantno i značajno proizvođačima, koje, kako kaže, najviše muči plasman proizvoda.
„Ja se bavim isključivo ugovorenom proizvodnjom. Smatram da je to budućnost i ko to shvati ranije moći će da opstane“, ističe Jovičević.
Kada je riječ o odnosu opštine i države prema povrtlarima, Jovićević kaže da ima stvari kojima su zadovoljni, ali i onih kojima nisu.
„U samom Udruženju desile su se neke nesuglasice i nesporazumi, tako da predstavnici iz Bijeljine, Semberije, nisu učestvovali u izgradnji novog pravilnika, kao ni u raspodjeli sredstava za prošlu godinu, nisu konsultovani. Predstavnici Udruženja povrtlara RS, iz Bijeljine, najaviće se kod ministra, kako bi našli neko rješenje“, kaže Jovičević.
Današnji seminar održan je u organizaciji Univerziteta „Bijeljina“ i suorganizaciji Gradske uprave Grada Biejljina, Uprave BiH za zaštitu bilja i Komore inženjera poljoprivrede RS.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijelji.com
