Republika Srpska je tokom prošle godine izvezla robu u vrijednosti od 5,185 milijardi KM, što je za 4,6 odsto manje nego 2022. godine, a glavni razlog pada je, tvrde upućeni, kriza na tržištu Evropske unije.
Prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, uvoz je lani bio težak 7,040 milijardi, što je za 1,9 odsto manje nego 2022. godine.
– Spoljnotrgovinski deficit je iznosio 1,855 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 73,6 odsto – pokazuju podaci prema kojima se najviše izvozilo u Srbiju i Hrvatsku.
Statističari su izračunali da je kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Srpskoj 2023. godine u poređenju sa 2022. godine bila manja za 3,2 odsto.
U području Proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je rast od pet odsto, dok je u području Vađenje ruda i kamena zabilježen pad od 1,9 odsto, a u području Prerađivačka industrija pad od 6,6 odsto.
Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Pero Ćorić rekao je za “Glas Srpske” da konačni rezultati za prošlu godinu pokazuju negativne trendove i to u više parametara, a između ostalog, i u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
– Kriza u Evropskoj uniji i zemljama okruženja imala je efekte i na privredu Srpske. Smanjen je uvoz i izvoz, a pokrivenost izvozom od 73,6 odsto bila je najmanja u posljednjih nekoliko godina – rekao je Ćorić.
Najveći pad zabilježen je u prerađivačkoj industriji, a pogođena je i proizvodnja namještaja i hemikalija.
– Veliki pad je zabilježen i kada je riječ i o proizvodnji kože i obuće. Najveće izvozne grane imale su i najveći pad. Naša privreda je tako strukturirana da radi za velike firme i kupce iz inostranstva tako da smo na kraju lanaca snabdijevanja i prva kriza koja se javi pogađa naša preduzeća – rekao je Ćorić.
S druge strane, direktor Republičkog zavoda za statistiku Darko Milunović rekao je da je Srpska, uprkos brojnim izazovima, lani sačuvala stabilnost, obezbjeđujući i dalje privredni rast, kao i blagi rast životnog standarda, uz usporavanje rasta cijena.
Dodao je da stopa nezaposlenosti najniža u istoriji, kao i da zaposlenost i dalje ima rekordne cifre, te da je spoljnotrgovinska razmjena prilično stabilna.
Prema njegovim riječima, industrijska proizvodnja blago usporava, ali se pokazatelji posljednjih mjeseci popravljaju što uliva optimizam.
– Ono što od pokazatelja ne možemo ocijeniti kao optimistično jeste lošija demografska slika – rekao je Milunović.
Prema njegovim riječima, industrijska proizvodnja Srpske u decembru 2023. u odnosu na novembar iste godine, bilježi rast od 1,4 odsto, što ohrabruje kada se u obzir uzme prošlogodišnji pad iste proizvodnje zbog usporavanja ekonomskog rasta na tom planu u evrozoni.
Naglasio je da je prosječna inflacija lani iznosila sedam odsto, dok je zabilježen realni rast prosječne plate u Srpskoj, koja je samo u decembru prošle godine iznosila 1.304 KM.
– Prosječan rast broja zaposlenih u 2023. godini u odnosu na lani iznosio je 1,3 odsto ili u apsolutnom iznosu od oko 4.000, što je za Srpsku korektno – kazao je Milunović.
Prognoze
Pero Ćorić ističe da ove godine očekuju manju potražnju robe, prije svega iz oblasti industrijske proizvodnje.
– Planovi za 2024. godinu su pesimistični, jer mnoga preduzeća imaju i do 20 odsto manje ugovore i se postavlja pitanje kako će završiti godinu koja je tek počela, odnosno kakvi će ti biti rezultati koji bi zadovoljili privrednike, ali i državu u cjelinu – rekao je Ćorić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvot: glassrpske.com
