Na konferenciji za medije u Gradskoj upravi Grada Bijeljina bilo je riječi o šteti koju je semberskom agraru izazvala suša i o mogućnostima za pomoć poljoprivrednim proizvođačima.
Sreten Vučković iz gradskog Odjeljenja za poljoprivredu je podsjetio da je Gradonačelnik Bijeljine formirao Komisiju za procjenu štete 24. avgusta koja je utvrdila da je najviše štete na usjevima kukuruza, kao najzastupljenijoj kulturi na oko 14.000 hektara, prema podacima APIF-a ili više od 26.000 hektara, prema podacima resornog Odjeljenja.
– Nažalost, ove godine možemo očekivati prinos kukuruza manji od tri tone po hektaru, što je samo 50 odsto u odnosu na prosjek od 2017. do 2021. godine. Ako računamo u tom omjeru, šteta iznosi od 34 do preko 60 miliona konvertibilnih maraka, samo za kukuruz, a ako uračunamo i ostale kulture – povrće, voće, soju… štete su mnogo veće, istakao je Vučković, dodajući da su ove godine možda prvi put preduzete konkretne mjere za ublažavanje posljedica vremenskih neprilika.
Član Komisije za procjenu šteta, diplomirani inženjer poljoprivrede Stevan Mesarević je istakao da su upoređivali stanje u okruženju i u Semberiji, na uzorku od preko 2.000 hektara.
– Predložio sam da se ne proglašava stanje elementarne nepogode, s obzirom na to da je opšte mišljenje stručnjaka da klimatske promjene postaju trajne, a čak i najniže temperaturne granice u pethodnih deset godina su iznad višegodišnjeg prosjeka. Na tim temperaturama slabija je oplodnja biljaka i lošiji „menadžment vode“ u biljkama, zbog čega one trpe stres i podložnije su dejstvu štetočina i biljnih bolesti. U tim okolnostima potrebno je mnogo više vode za hlađenje kako biljaka, tako i zemljišta i smanjenje temperature na cijeloj parceli – upozorava Mesarević.
On je naveo da postoje priručne mjere za hlađenje zamljišta, ali da stručnjaci, kao trajno rješenje preporučuju izgradnju sistema za navodnjavanje.
– U Semberiji se navodnjava nekolko hiljada hektara preko kanalske mreže ili hidranata, ali u znatnom dijelu, zbog konfiguracije terena ili kapaciteta Drine to nije moguće obezbijediti. Ipak, ispod Semberije teče „Majevički sliv“ podzemnih voda i mišljenje stručnjaka je da poljoprivrednicima kao dugoročno rješenje treba omogušćiti jeftino korišćenje tih voda, uz nadzor koji će spriječiti stihijsko crpljenje te vode – bio je jasan Mesarević i preporučio da se radi na elektrifikaciji njiva, jer iskustva iz regiona govore da je mnogo povoljnije navodnjavanje uz pomoć struje, umjesto, kod nas preovlađujućeg navodnjavanja uz pomoć dizela ili benzina.Mesarević je savjetovao i da se što prije poče sa elektrifikacijom, jer tržišna predviđanja kažu da će u narednim godinama rasti cijena električnih mašina, zbog povećanje tražnje za bakrom i poluprovodnicima.
U svom obraćanju gradonačelnik LJubiša Petrović je najavio da će Gradska uprava u skupštinsku proceduru uputiti prijedlog odluke o izdvajanju dodatnih preko 1,2 miliona konvertibilnih maraka za ublažavanje posljedica suše koja je registrovana na 16.184 hektara, što će biti uvršćeno i u prijedlog nacrta rebalansa gradskog budžeta.
– Predaćemo zahtjev za održavanje sjednice Skupštine i očekujemo da će ovo zasjedanje biti održano najkasnije do 15. oktobra, imajući u vidu važnost teme. Sredstva će biti izdvojena za površine zasijane u ovogodišnjoj proljetnoj sjetvi, ali će imati efekta prije svega pri finansiranju predstojeće jesenje sjetve – izrazio je očekivanje gradonačelnik Petrović.
Sredstva će biti rapoređena tako što će biti isplaćeno 100 KM po hektaru zasijane površine, a najveći iznos isplaćen po domaćinstvu biće 1.000 KM. Poljoprivrednici neće morati da podnose dodatnu dokumentaciju, jer će ova sredstva biti isplaćivana na osnovu podataka iz APIF-a.
Gradonačelnik je istakao da je, za razliku od ranijeg perioda, ova mjera predložena odmah nakon izvještaja komisije, kao što je bilo i prilikom dodjele pomoći od 60.000 KM poljoprivrednicma nakon olujnog nevremena koje je ranije ove godine u nekim semberskim selima oštetilo plastenike.
– Zaključno sa 31. oktobrom biće isplaćen najveći do sada podsticaj od pet feninga za kilogram ovogodišnjeg roda pšenice, što je ukupno preko jednog miliona KM. Uz dodatnih preko 1,2 miliona KM, 60.000 za oštećene plastenike i druge mjere podsticaja dolazimo do iznosa od više od tri miliona što je istorijski maksimum poljoprivrednih podsticaja iz gradskog budžeta – istakao je Petrović.
Gradonačelnik Bijeljine je naglasio da se Grad trudi da, što je više moguće, u skladu s budžetskim mogućnostima, vrati poljoprivredi ono što zaslužuje, kao i da će se potruditi da i narednih godina, u okviru dugoročnih mjera, podrži preporuke komisije.
– Voljeli bismo da su nekim drugim ustanovama ljudi koji donose odluke izglasali ukidanje akciza na gorivo, pa bi, umjesto 3,1 KM, gorivo koštalo 2,5 KM, pa bi bilo jeftinije vještačko đubrivo i drugi repromaterijal za poljoprivredu – bio je jasan Petrović i pozvao Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede da dodatno pomogne poljoprivrednicima u ublažavanju posljedica suše.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
