Aktuelni potpredsjednik Skupštine Grada Bijeljina i kandidat za odbornika Koalicije SDA, NiP i SDP Mustafa Gradaščević, bio je gost emisije „Oko u Oko“ portala Dešavanja u Bijeljini.
Mustafa Gradaščević rođen je 1983. godine u Bijeljini, diplomirao 2008. godine na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i stekao zvanje profesora istorije, trenutno na master studiju odsjeka za politologiju FPN u Sarajevu.
Od maja 2015. godine do oktobra 2016. godine bio predsjednik Savjeta MZ Janja i predsjednik SDA.
Nakon izbora 2016. godine izabran za odbornika u Skupštini Grada Bijeljina, a u decembru iste godine i za potpredsjednika Skupštine Grada i na toj dužnosti se nalazi i sada.
Kroz dva mandata u Skupstini grada Bijeljina Gradaščević je postigao velike rezultate na afirmiranju Bošnjaka u ovom dijelu Bosne i Hercegovine i njega vazi da je jedan od najperspektivnijih bošnjačkih političara u Republici Srpskoj.
Inicijator je niza projekata u infrastrukturi, privredi i poljoprivredi u Janji i Bijeljini.
Gradaščević je jedan od pokretača, osnivača i suvlasnik Opšte poljoprivrede zadruge Agrofarmer sa PO Janja, koja je od velike pomoći za poljoprivrednike kako Janje tako i cijele Semberije, a tađe je jedan od trojice osnivača ili i član Upravnog odbora Centra za geopolitička istraživanja – GEOPOL.
Sa porodicom živi u Janji i bavi se poljoprivredom gdje posjeduju porodičnu farmu „Gradaščević“.
„Što se tiče proteklog mandata koji se završava za nekoliko dana, kao neko koji je obavljao funkciju i odbornika, odnosno potpredsjednika Skupštine Grada Bijeljina, mogu reći da je ovaj mandat bio turbulentan i u nekim stvarima, možda, i neizvjestan. Veliki problem je bio ta nesaradnja Gradonačelnika s jedne, odnosno Skupštine s druge strane i neimanja te skupštinske većine zajedno sa Gradonačelnikom. Odmah ovdje moram naglasiti da je na početku mandata bilo pokušaja, nekoliko, da se ta skupštinska većina formira, da se napravi sve u cilju da se olakšava posao i Gradonačniku i Skupštini Grada Bijeljine. Mogu isto reći da sam na neki način pokušao da budem i posrednik i arbitar tu između, s jedne strane većine koju je predvodio SNSD, i ovamo Gradonačelnika, koji je član Srpske demokratske stranke, kao tako izabran za Gradonačelnika. Međutim, evo kažem, nismo imali tog uspjeha u formiranju većini i to se osjetilo na funkcionisanju Grada, osjetilo se kroz četiri godine našeg mandata. Što se tiče mog angažmana, mojih rezultata, ne bih mogao o tome govoriti, jer bi bilo da sam subjektivan. To ću prepustiti građanima, neka građani odlučuju. Ono što sigurno mogu reći jeste da sam iskoristio maksimalno svoje pravo koje mi dopušta i skupštinski poslovnik da na neke stvari reagujem, da predložim, da iniciram… S tim da jednu stvar ovdje moram naglasiti, zbog građana naših, svaki dan imam takva pitanja, a dobro šta ste vi kao Skupština uradili? Skupština nije izvršna vlast. Tu moramo stvari jasno postaviti. Skupština nije ta koja upravlja, odnosno troši budžet grada, nema izvršnu, vlast, ne provodi projekte… Skupština je ta koja donosi odluke i te odluke, odnosno budžet i te stvari realizuje, odnosno troši Gradonačelnik. Dakle, Gradonačelnik je taj koji je izvršna vlast. Mi donosimo odluke. Iz moje perspektive, mogu biti donekle zadovoljan radom odbornika. Moram pohvaliti kolege odbornike, nebitno pozicija ili opozicija, stvarno su velika većina bili aktivni – uzeli učešća u raspravama, uzeli učešća u podnošenju inicijativa. Ja se nadam da će, u narednom mandatu, ko bude i odbornik i Gradonačelnik, da neće doći do ovakvih problema koje smo imali, nego da će se vlast ormirati kao što treba se formira, da bude na usluzi svim građanima ovoga grada i na dobrobit svih građana odnosno i samog grada“, istakao je Gradaščević.
Stranka demokratske akcije je u sazavu u isticanju imala dva odbornika – Gradapčevića i Aletovića.
„Maksimalno sam se trudio da budem proaktivan, neuzimajući u obzir ni političku pripadnost, ni vjersku ni nacionalnu, nego da budem proaktivan u smislu boljitka za ovaj Grad. U tom nekom sistemu podvojenosti, gdje nemamo saradnju između Skupštine, odnosno nemamo većine skupštine koja odgovara Gradonačniku, ja sam skoro do pola mandata pokušavao, možda jedini od odbornika pozicije, koji je sarađivao sa Gradonačnikom, pokušavao da sarađujem s Gradonačelnikom, na korist ovog grada i naših građana. Ta saradnja je bilo donekle relativno uspješna. Pokušavao sam da dam svoj doprinos kroz, prije svega, svoja poznanstvo, svoje veze, svoje kontakte koje imam u BiH, a i u svijetu. Imali smo nekoliko posjeta, Republici Turskoj, Biznis forumu u Sarajevu gdje sam iskoristio svoje veze da na neki način prezentujemo Bijeljinu, zajedno, i da pokažemo da Bijeljina, nije ono što se, možda, predstavlja, da pokušamo privući strane investitore, da pokušamo privući strani kapital, da Bijeljinu dalje razvijemo, da joj dajemo novi zamah, novi polet… Međutim, ja nisam zadovoljan ishodom tih stvari, jer smo imali tih posjeta i tamo i uzvratnih posjeta, međutim kod nekih stvari nije došlo do realizacije. Kočnica je bila kod Gradonačelnika, Gradske uprave, jer ponavljam, Gradonačelnik je taj koji je izvršna vlast, a ne ja, koji sam sebe stavio na raspolaganje – sebe, svoje kontakte, svoje veze da bi ovaj grad funkcionisao normalno, bio bolji nego što jeste i da, kad svi završimo svoje mandate, kad odemo sa pozicija, sutra kažemo, evo doprinijeli smo ovom gradu“, ispričao je Gradaščević svoje iskustvo sa Gradonačelnikom.
Tačka zbog koje je došlo do distanciranja i političkog sukoba sa Gradonačelnikom Petrovićem je, kaže Gradaščević, jedna od Odluka koju je Gradonačelnik uputio na Skupštinu, bez da je nekoga obavijestio.
„Ta odluka se ticala eksproprijacije dijela dvorišta Atik džamije, odnosno sjedišta Medžlisa Islamske zajednice u Bijeljini. Ja sam tu pokušao da utičem na njega da tu Odluku povuče, da skine, da se konsultuje, prije svega, sa zainteresovanom stranom u tom postupku, a to je Mežlis islamske zajednice. Međutim, to nimalo uspjeha i, na neki način, tu smo došli do sukoba, koji je kasnije rezultirao do zahlađenja političkih odnosa između nas. To je konkretna stvar zbog koje sam ja, odnosno Stranka demokratske akcije, prestala sarađivati sa Gradonačnikom, jer, kad je neko spreman na takvo nešto, onda stvarno… To je crvena linija ispod koje se ne ide“, objasnio je Gradaščević.
Gradaščević je u Skupštini poznat kao neko ko je bio veoma aktivan kada su u pitanju skupštinske inicijative sa posebnim osvrtom na rješavanje problema građanja u Mjesnoj zajednici Janja.
„Trudio sam se da maksimalno iskoristim svoje poslovničko pravo koje mi pruža i da iskoristim pravo da tokom Skupština postavim pitanje i inicijative koje mi, opet, građani delegiraju. Dakle, kad postavimo ta pitanja, to su pitanja koja, prije svega, tište i muče naše sugrađane u našim mjesnim zajednicama, ulicama itd. Imao sam veliki broj inicijativa i pitanja, a realizacijom ne mogu biti zadovoljni, osim jednom inicijativom koja je prošla i čije benefite građani danas osjete. Ove ostale, što se tiče infrastrukturnih, prije svega, problema, ne mogu biti zadovoljni, jer je realizacija tih inicijativa skoro ravna nuli – asfaltiranje ulica, krpljenje udarnih rupa, popravke javne rasvjete, košenje, održavanje ulica, putnog pojasa, uređenja koreta rijeke Janje…“, rekao je Gradaščević.
Kako kaže, ne može biti izričit da su Gradačelnik i njegovi saradnici vršili opstrukcije prema njemu, jer ni inicijative ostalih odbornika (i pozicije i opozicije) nisu bile realizovane.
„Možda jedina inicijativa, koja je realizovana na dobrobit svih, je vezana za obezbjeđivanje besplatnih senzora za mjerenje nivoa šećera u krvi za oboljele od dijabetesa Tip 1. U razgovoru sa jednim mojim prijateljem, koji boluje od dijabetesa i koji je aktivan član Udruženja „Diabeta“ mi je predložio tu inicijativu, poznajući tematiku i koliko osobe koje imaju dijabetes, imaju problema i sa čim se suočavaju. Ta inicijativa je usvojena, realizovana i ona je, dalje, ponukala ostale nivoe vlasti, institucije, da dalje se ta odluka proširi na ostale kategorije, jer je prvo bilo na najmlađe od rođenja do 18 godina, pa je onda kasnije proširivano, pa je kasnije Fond zdravstvene zaštite uveo da i on učestvuje… Eto, ta mala inicijativa, odnosno ta mala grubica koja je zakolutala na Skupštini Grada Bijeljina je, upravo, izazvala efekt“, istakao je Gradaščević.
Predizborna kampanja je u samom finišu, a Gradaščević ističe da je ova kampanja, kao nikad, monotona.
„Sjećam se prije izbornih ciklusa, kad prođete gradom, ulicama, selima… tu su šareni od plakata, ne znam, ovakvih onakvih onoga skupova i tako dalje. Jedina stvar, danas, koju možete da vidite je kampanja na društvenim mrežama. Što se tiče kampanje, standardne kampanje koja je vođena u ovom, da kažem, realnom životu, tu je nešto sve svedeno na minimum. Sad, koji je razlog, stvarno ne bih znao… da li možda kandidati ciljaju na možda mlađu populaciju stanovništva koja je opet aktivija u ovom virtuelnom životu, na društvenim mrežama, ili pokušavaju na taj način da smanje neke troškove… Kampanja je mjesec dana, zvanična predizborna kampanja – mjesec dana. Naša kampanja bi trebala da bude 365 dana u godini i 24 sata, odnosno, naš mandat, ako smo već u aktuelnom mandatu, naše rezultate treba ljudi da vide da bi mogli ponovo da nam daju glas… Za mjesec dana se danas ne može ništa drastično bitno promijeniti, ali, ako ste vi kontinuirano među svojim ljudima, među narodom, među svojim sugrađanima prisutni, na usluzi… mi na lokalu nismo političari, mi bi trebali biti sluge, kod nas ima jedan izraz, kod Bošnjaka, hizmećari. Hizmećari svog naroda. I biti im stalno na usluzi, u svakoj situaciji, bile te situacije dobre ili loše, bile to radosti ili žalosti, bili to problemi ili neki sretni moment. To je kampanja“, rekao je Gradaščević.
Stranka Demokratske akcije ove godine u ovom izbornom ciklusu, kako kaže, ušla je u koaliciju sa još dvije stranke – NiP i SDP.
„Mi smo tu odluku donijeli iz jednog prostog razloga, što je izlaženje na izbore sa tri liste i više, pogubno za Bošnjake, jer tad bošnjaci ne bi dobili nijednog odbornika, stranke ne bi prešle cenzus i to bi bilo bacanje, izgubljeni glasovi… Iz tog razloga, mi smo na tim razgovorima, koje smo pokrenuli još prije 3 do 4 mjeseca, zajedno, donijeli odluku da ove tri stranke idu zajedno na izbore – SDA, NiP i SDP. Imamo kandidatsku listu od 24 kandidata i liste su otvorene. Naši sugrađani mogu glasati za one ljude za koje smatraju da treba da im daju povjerenje – za one za koje su zaslužili“, istakao je Gradaščević.
Kako kaže, cilj 6, oktobra je da zadrže političko predstavljanje Bošnjaka u Skupštini Grada Bijeljina, kao i da zadrže dva odbornika kako bi djelovali u Skupštini i predstavljali svoj program.
„Bošnjaci Bijeljine nakon skoro 20 godina imaju svog kandidata za Gradonačelnika, zato što nismo htjeli da se opredjeljujemo ni za jednu stranu. Ovdje imate, s jedne strane aktivnog Gradonačelnika Ljubišu Petrovića koji, što se tiče Bošnjaka i što se tiče uopšte Grada Bijeljine, nije uradio ama baš ništa konkretno i u nekim stvarima čak nije bio ni korektan prema Bošnjacima.U četiri godine svog mandata, zaposleno je preko ili oko 300 ljudi u Gradsku upravu, od toga Bošnjaka skoro nije ništa, čak je, poslije opaziva, otpustio nekoliko Bošnjaka iz Gradske uprave. Ukupno od oko 600 ljudi koji rade u Gradskoj upravi, od toga je svega 8 ili 9 Bošnjaka. S druge strane, imamo SNSD. Politika SNSD vidite na nivou Bosni i Hercegovine, pogotovo prema Bošnjacima, Milorad Dodik, amaltene svaki dan izađe da nekom bombastičnom izjavom što se tiče Bosne i Hercegovine, Bošnjaka itd. Mi, između ta dva tabora – ovog jednog koji za Bošnjake za četiri godine ništa nije uradio, mi smo, faktički, u gorem položaju nego što smo bili i s druge strane imamo isto jednu takvu rigidnu politiku SNSD-a prema Bošnjacima i Bosni i Hercegovini. Mi smo odabrali da imamo svog kandidata, to je gospodin Vahidin Mulamustafić, koji je čovjek iz Janje, koji je ugledan, biznismen, prije svega, ostvaren čovjek, u svakom smislu, ne zavisi od politike, nije se nikad bavio politikom, prvi put je sad u političkoj areni… Iznio je svoj program kako Grad Bijeljnu vidi, iznio je plan i program kako vidi ovaj grad u budućnosti za razliku od ovog trenutnog stanja koji imamo, a koje smo konstatovali svi zajedno da nije dobro.Njegov naziv kampanje je sidro, a sidro opet ima simboliku – Idem, dižem sidro ili kad neko dolazi, baca sidro…Njegova kampanja je puna simbolike…“, objasnio je Gradaščević.
Što se tiče prijedloga da se grad podijeli na opštine – Opština centar, istočna Semberija, zapadna Semberija i Južna Semberija, Gradaščević kaže da to nije ništa novo, već je to, prosto, decentralizacija.
„To je zapravo neki evropski stil, evropski način upravljanja zajednicom. Grad Bijeljne je strogo centralizovan, odnosno sam entitet Republike Srpske je strogo centralizovan. Nama treba decentralizacija. Kada govorimo o lokalu, treba nam decentralizacija grada. Nekad, naši građani, sugrađani, imam povratnu informaciju, da je vlast, da je Gradska uprava daleko, daleko u smislu od „običnog“ građanina. Na taj način bi podjelom Grada Bijeljina, na ove teritorijalne jedinice, približili vlast svakom građaninu ovog grada, odnosno svaka ta zasebna opština, koja bi bila formirana u okviru Grada Bijeljine, imala bi ingerencije, imala bi institucije, ovo što danas ima centar Bijeljine“, objasnio je Gradaščević i ovaj prijedlog čime smatra da bi bio olakšan život.
Gradaščevićeva poruka biračima je sljedeća:
„Moja poruka biračima jeste da, prije svega, gledaju rad, rezultate… da što manje gledaju i slušaju demagogiju i populizam. Nažalost, moguće je reći da živimo u vremenu, eri demagogije i populizma. Nemojte slušati prazne priče. One nisu slatke i pitke, ali one su bezvrijedne, od njih nema ništa. To je kao balon od sapunice, to pukne sad pa sad. Gledajte i birajte one ljude koji su uvijek na raspolaganju, koji vas se ne sjete samo pred izbore, koji vam ne dođu samo dva dana pred izbore pa kaže, e treba mi glas… Gledajte one ljude s kojima ste svaki dan i koji imaju rezultate. Sve ostalo – manje i više, je nevažno“, poručio je Gradaščević.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
