“Ranije je taj član glasao za to da ruski lijekovi dođu na tržište, a na ovoj sjednici, bez obrazloženja, promijenio je svoju odluku”, ispričao je naš izvor.
Ipak, i pored ove odluke Komisije za lijekove, Aleksandar Zolak, direktor Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, na kraju odlučuje o tome da li će se ili neće ruski lijekovi naći u BiH.
“Komisija je savjetodavno tijelo, ono ne odlučuje. S jedne strane postoji mišljenje eksperta koje kaže da su lijekovi bezbjedni i efikasni, a sa druge strane mišljenje Komisije. Procedura je takva da se sada čeka izrada zapisnika Komisije za lijekove, a direktor će odlučiti na osnovu rasprave sa same sjednice i ekspertskog mišljenja da li će na kraju lijekovi iz Rusije doći na tržište BiH”, ispričao je isti izvor.
Podsjećanja radi, u Komisiji za lijekove i medicinska sredstva BiH sve do juče je postojala većina koja je smatrala da ruski lijekovi treba da dođu na tržište BiH s obzirom na to da je od 15 članova Komisije njih osam bilo za. Pored svih sedam članova iz Republike Srpske, i jedan član iz Brčko distrikta ranije je glasao za to da ruski lijekovi dođu na tržište BiH, međutim na kraju je promijenio svoju odluku i uz sedam članova iz FBiH bio protiv toga da se lijekovi iz Rusije nađu na tržištu BiH.
Zahtjev za uvoz tih lijekova podnijela je firma ICM iz Bijeljine, međutim nakon toga počele su opstrukcije. Članovi Komisije za lijekove iz Federacije BiH tražili su da se izradi ekspertsko mišljenje o tim lijekovima, a posao je dodijeljen jednom ekspertu iz Slovenije, koji je pred sam kraj odustao, nakon čega je posao dodijeljen profesoru iz Srbije, koji je na kraju završio taj izvještaj, a u kojem se, između ostalog, navodi da ti lijekovi iz Rusije sa stanovišta efikasnosti i bezbjednosti zadovoljavaju.
Za razliku od svih članova iz Federacije BiH koji su bili protiv uvoza lijekova, svi članovi, njih sedam iz Republike Srpske i jedan član iz Brčko distrikta bili su za to da se ruski lijekovi nađu na tržištu BiH, između ostalog i zbog toga što su jeftiniji od lijekova koji su trenutno na tržištu, i zato što bi se tim lijekovima uštedjeli milioni KM koje fondovi zdravstvenog osiguranja plaćaju.
Zanimljivo je bilo i to što je pred konačnu odluku o tome da li ruski lijekovi treba ili ne treba da dođu na tržište BiH, Tijana Kovačević, tadašnja predsjednica Komisije za lijekove, podnijela ostavku na tu funkciju pravdajući to budućim poslovima koje planira raditi, a kojima bi članstvo u Komisiji bila smetnja.
Nakon njene ostavke, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, Stručnom savjetu Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH predložilo je Mirka Stanetića, bivšeg direktora UKC RS u Banjaluci, koji je dobio jednoglasnu podršku za imenovanje.
Gradonačelnik Brčko distrikta Siniša Milić izjavio je da je glas iz Brčkog nevažeći, ukoliko se medijski navodi pokažu tačnim.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: nezavisne.com
