Dom naroda BiH i Vijeće naroda Republike Srpske postali su utočište za političare koji dožive neuspjeh na direktnim izborima, a među njima je sve više predsjednika najjačih stranaka u zemlji.
Tako su mandate u Domu naroda BiH iz Federacije dobili predsjednik SDA Bakir Izetbegović, SBB BiH Fahrudin Radončić i HDZ BiH Dragan Čović. Dvojica posljednjih su prethodno izgubili izbore za Predsjedništvo BiH.
U Klubu Bošnjaka biće i Amir Fazlić iz SDA nakon što mu je propao pokušaj da na oktobarskim izborima postane poslanik u Predstavničkom domu BiH, kao i Denis Bećirović iz SDP, koji nije uspio da postane član Predsjedništva BiH.
Foto: Klix/RAS Srbija
Denis Bećirović
U Klubu Hrvata, osim Čovića, mandat je dobila i Marina Pendeš, jer nije uspjela da dobije mandat u Predstavničkom domu BiH. Pendeševa je aktuelna ministarka odbrane BiH, a u tom resoru na raznim pozicijama se nalazi od davne 2004. Da li „vječita“ ministarka zaista odlazi u Dom naroda ili će ipak ostati u Savjetu ministara, nakon konstituisanja – nije nam odgovorila.
Isto tako, još postoji mogućnost da i ostali imenovani delegati odu na neku novu funkciju, ali im ni u slučaju da ostanu u Domu naroda neće biti loše s platom od oko 5.000 KM i mogućnošću da ospore sve što odluči Predstavnički dom BiH.
Podsjećamo da za izbor delegata nije potreban nijedan direktan glas birača, jer delegate BiH iz Federacije bira Dom naroda FBiH, a iz Republike Srpske Narodna skupština.
Što se tiče Srpske, u Dom naroda BiH, između ostalih, ušli su Lazar Prodanović i Dušanka Majkić (SNSD) nakon što nisu postali poslanici PS BiH. Istina, delegat je i Nikola Špirić, koji se odrekao osvojenog mandata u Narodnoj skupštini RS.
Kada je riječ o Vijeću naroda RS, tamo je završio predsjednik SDS Vukota Govedarica poslije poraza u trci za predsjednika Srpske, ali i Živko Marjanac iz SP, koji nije uspio da se domogne poslaničkog mandata u PS BiH, Jasna Lukić iz SNSD, koja nije prošla u NSRS, što je slučaj i sa Slavkom Dunjićem iz US i Zdenkom Gojković iz SP.
Foto Dejan Božić/RAS Srbija
– Dom naroda, naročito Parlamentarne skupštine BiH, uvijek je bio utočiste za ljude koji nisu imali povjerenje svojih građana birača. Ponekad se postavlja logično pitanje kako će štititi interese tog naroda ako mu glasači prethodno nisu dali povjerenje. Ali, to je sve u skladu sa Izbornim zakonom – kaže za Srpskainfo Vehid Šehić iz Koalicije za fer i poštene izbore „Pod lupom“.
Primjećuje da pojedini političati, nakon što dobiju funkciju delegata, postaju radikalniji u nacionalnim stavovima, vjerovatno da bi se dodvorili biračima i dokazali da mogu da štite nacionalne interese.
– Da li u tom segmentu treba nešto mijenjati u Izbornom zakonu? Prema mojoj logici, u Domu naroda BiH trebalo bi da budu ljudi koji imaju dokazanu podršku svog biračkog tijela, da im ljudi iz to naroda vjeruju. Ovako vidimo da neko ko nije prošao na redovnoj listi, ili će biti na kompenzacionoj listi ili će imati mjesto u Domu naroda – zaključuje Šehić.
“Privilegovana kasta”
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da se radi o šablonu po kome funkcioniše politika u BiH, a to znači da postoje ljudi koji su predodređeni da budu u samom političkom vrhu.
Foto Klix/RAS Srbija
Tanja Topić
– Oni su od strane političkih partija nagrađeni čak i onda ako na izborima ne ostvare dovoljan broj glasova. To je, nazovimo ga, partijski krem ili privilegovana kasta u društvu koji će uvijek naći mesto upravo zahvaljuju sistemu u kome se nalazimo. Nije to novo, ni nelegitimno, ali je veoma upitno sa stajališta morala. Ako znamo da moral i politika na ovim prostorima odavno nemaju nikakve veze, onda su rijetki oni koji će tu situaciju posmatrati s moralne tačke geledišta – zaključuje Topićeva.
Izvor: srpskainfo.com