FILATELIJA, DUGOGODIŠNJI HOBI PREDRAGA LOPANDIĆA
Fascinantna ljepota i raznolikost poštanskih maraka
Kolekcionarstvo, pa tako i filatelija, nije samo stvar posjedovanja predmeta. To je istraživanje, učenje i duboko emocionalno iskustvo koje nudi dublje razumijevanje istorije, kulture i umjetnosti. Svaka poštanska marka ima svoju jedinstvenu priču koja čeka da bude ispričana, ukazuje Predrag Lopandić.
Kolekcionarstvo u svim svojim oblicima nije ništa novo. Ono datira iz najranijih vremena ljudske istorije koji su nam poznati. Sakupljanje predmeta svih vrsta i u svim oblicima bilo je i ostaće hvale vrijedan hobi dok bude svijeta i vijeka, bilo da je riječ o slikama, skulpturama, oružju, numizmatici ili nečem drugom. Ipak, nikada, ni u jednom periodu, ni jedan drugi oblik kolekcionarstva nije ni približno dostigao nivo i stepen popularnosti, raširenosti i organizovanosti kao filatelija. Ona je od hobija kraljeva postala kralj hobija.
– Svaki hobi oplemenjuje. To je zadovoljstvo. A filatelija je jako dinamičan hobi i pruža bezbroj načina za njeno sakupljanje. Najčešće se sakupljaju nacionalna izdanja od osnivanja poštanskog saobraćaja i poštanskog izdavaštva, zatim tematska koja su i najdinamičniji vid sakupljanja koja uključuju poznavanje i istraživanje gotovo svih ljudskih djelatnosti: istorije, geografije, nauke, muzike, sporta, transporta, flore, faune, arheologije, svemira…Riječ je o hobiju koji fascinira ljepotom i tematskom raznolikošću,’’ pojašnjava za ,,Semberske novine’’ Predrag Lopandić, podsjetivši da se prva marka na svijetu pojavila u Velikoj Britaniji 1840. godine, a filatelija je naziv za ljubav prema poštanskim markama i drugim poštanskim dokumentima, njihovo sakupljanje i proučavanje.
Predrag Lopandić je diplomirani politikolog za međunarodne poslove, zaposlen je u Gradskoj upravi i jedan je od rijetkih filatelista u našem gradu. U djetinjstvu i mladalačkim godinama bavio se raznim hobijima, ali do kraja je ostao vjeran poštanskim markama do kojih je dolazio na različite načine, te ih marljivo selektovao.
– U svijet filatelije sam ulazio polako. Bio sam dječačić, tek pošao u školu, kada mi je neko od starijih iz mog okruženja poklonio prvu marku. Tako to obično biva. Onda sam počeo da ih skidam sa razglednica i pisama, a duplikate da razmjenjujem s drugarima. Kako sam rastao, širio se i put koji me vodio do tih, za mene magičnih, komadića papira koje sam želio u svojoj kolekciji. Kupovao sam ih u poštama, na filatelističkim skupovima, a sada se sve uglavnom odvija putem interneta. Internet omogućuje da lakše dođem do neke marke ili da prodam neku iz svoje kolekcije, priča Lopandić čija zbika, razvrstana po državama, u 15 albuma, danas broji oko 9000 poštanskih maraka. Kaže, u svijetu filatelije to nije neka velika brojka.
Mogu biti posvećene bilo čemu
Filatelija pruža širok spektar mogućnosti za svakog sakupljača. Mnogi se odlučuju da sakupljaju marke po temama, na primjer, Evropa, cvijeće, ptice, životinje, brodovi, podmornice, zastave, olimpijske igre, muzika, film, književnost. Šta god da se zamisli već se nalazi na markama.
-Ja nisam među takvim filatelistima, nemam samo jednu temu koju preferiram. Ja sam svaštar. Na marke gledam, prije svega, kao na mala umjetnička djela i zanimljiv način učenja o svijetu oko nas,’’ kaže Predrag Lopandić. Dodavši da živimo na prostoru dinamične i burne prošlosti, gdje su se izmjenjivale različite države u relativno kratkom istorijskom periodu, ističe da je ovdje nastalo i ostalo puno zanimljivog i vrijednog filatelističkog materijala. A u zbirci od oko 9000 maraka sigurno mu nije lako izdvojiti najdražu, što i potvrđuje.
-Teško mi je sad da izdvojim marku koja mi je posebno draga. Kao da pitate majku koje dijete joj je najdraže. Ali, recimo, blok izdanja zemalja Komonvelta povodom jubileja kraljice Elizabete, koji je bio rođendansko iznenađenje od mojih kumova. Posebno su mi važni i primjerci koje mi donesu prijatelji sa putovanja, jedna naslijeđena zbirka koju sam dobio na poklon od mojih beogradskih prijatelja i, naravno, marke koje su doputovale na razglednicama i pismima, dok su ljudi još slali te vrste pošiljki. Zatim, posebno su mi drage i marke štampane povodom Olimpijskih igara u Sarajevu,’’ izdvaja Predrag Lopandić u čijoj kolekciji su najbrojnije marke bivše Jugoslavije, zatim država nastalih nakon raspada Jugoslavije, a od ostalih zemalja svijeta, najbrojnije u zbirci su marke iz Njemačke. Posebno su mu zanimljive marke iz okupacionih perioda različitih zemalja, a prema ljepoti izdvaja marke iz Sovjetskog Saveza, Austrije, Portugala, Srbije, Hrvatske, te Slovenije, čije marke, kako ističe, imaju izuzetan dizajn. U svojoj kolekciji posjeduje i jednu zanimljivu kovertu.
– Koverta datira iz 1950. godine i prilično je oštećena. Na koverti su ovjekovječeni potpisi tadašnjih najboljih svjetskih šahista koji su vukli poteze na devetoj Šahovskoj olimpijadi održanoj u Dubrovniku, prvoj koja je održana nakon Drugog svjetskog rata. Među njima je i potpis našeg čuvenog šahiste, Svetozara Gligorića,’’ navodi Lopandić.
Opšte obrazovanje na poštanskim markama
Koliko država postoji na kugli zemaljskoj vjerovatno najbolje znaju filatelisti. Oni mogu nabrojati bar 700 država i entiteta koji postoje ili su postojali unazad 185 godina, otkad su se pojavile poštanske marke.
-Čovjeku se od toga zavrti u glavi. Zato se i filatelisti pretežno orjentišu na uža područja, poput vlastite države, tematske, određenih perioda, avionske pošte,’’ nabraja Predrag Lopandić. Imajući to u vidu, može se zaključiti da se samo zanesenjaci poput njega odlučuju da sakupljaju skoro sve. Iz mora zanimljivosti ovaj bijeljinski filatelist ukazuje i na one koje se tiču pojedinih zemalja.
-Francuzi vole da na marke stavljaju svoje slikare, a njihove marke su besprijekorne i dizajnom. Austrijanci često biraju motive iz turizma, to im je specijalnost. Afrika ima izuzetno puno maraka flore i faune i sve su vrlo živih boja, toliko da oči bole. Amerikanci su specifični po markama bez zubaca, imaju ih ravno rezane, a vrlo čest motiv je zastava. U Velikoj Britaniji svaka treća je s kraljicom Elizabetom. Skandinavci vole brodove, ribe i zanate vezano uz njihovo podnevlje. Nema puno biljaka i životinja. Inače, postoji puno zanimljivih priča i to je još jedan od razloga zašto je ovaj hobi toliko zanimljiv,’’ kaže Predrag Lopandić koji bi satima mogao da priča o markama.
Sve poštanske marke imaju vrijednost. Nakon što se tiraž proda i one nestanu sa prodajnih šaltera, dobijaju veću vrijednost, u zavisnosti od filatelističke oblasti, teme, važnosti događaja koje marka obilježava, a posebno od interesovanja filatelista.
–Trenutno je veliko interesovanje za marke Crne Gore, ali one štampane prije Prvog svjetskog rata. Zatim, uvijek vlada veliko interesovanje za marke s greškom. One su posebna oblast sakupljanja i interesovanja kolekcionara. Pojedine marke s greškom često dostižu tržišnu vrijednost koja prevazilazi vrijednost i najskuplje marke iz te oblasti. Zapravo, da bi neka marka dostigla visoku cijenu treba, najprije, da bude rijetka, te da ima i neku svoju jedinstvenu priču. Mnoge marke su danas vrijedne jednostavno zbog svojih godina. Recimo, marka Plavi Mauricijus, izdata 1847., sada vrijedi čitavo bogatstvo, dobro je poznata čak i laicima, a među najskupljim markama u svijetu je ona iz Britanske Gvajane, hitno izdanje iz godine 1856. Od novijih izdanja, marka Njemačke pošte, na kojoj je legendarna glumica Odri Hepbern, koja je povučena prije nego što je izdata 2001. godine, postala je jedan od rariteta zbog kojih srce svakog filateliste kuca jače,‘‘ izdvaja Lopandić dodavši da su najskuplje marke prodane u Srbiji Novinska marka Grbuša iz 1866. i Novinska marka Knez Mihailo iz 1868 godine.
Priče iz našeg kraja
Na poštanskim markama, koje su izdale Pošte Srpske, našli su se i motivi iz Bijeljine. Zalijepljene na razglednice, pisma i pakete, te marke putuju svijetom i nose lijepe priče našeg grada. Svoje mjesto su našle i u brojnim filatelističkim zbirkama.
– Godine 1994. Pošte Srpske su izdale marku na kojoj je manastir Tavna. Zatim, u seriji ,,Gradovi Republike Srpske“, iz 1999. godine, štampana je marka sa motivom bijeljinske Gradske kuće. Pavlovića most motiv je marke iz 2000. godine, a 2002. Banja Dvorovi. Na poštanskoj marki svoje mjesto je našao i Trg kralja Petra Prvog Karađorđevića 2007. godine, a te godine izdata je i marka povodom 75 godina postojanja Narodne biblioteke ,,Filip Višnjić“. Jubilej 100 godina bijeljinske Gimnazije obilježen je 2019. izdavanjem marke na kojoj je zgrada ove obrazovne ustanove, a 2020. godine štampana je marka na kojoj je Muzej Semberije, a povod je bio pola vijeka rada ove institucije, precizira Predrag Lopandić.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: semberija.info