– Činjenica da je od oktobra 2023. do oktobra 2024. godine u Bijeljini 101 žena oboljela od karcinoma dojke nije ohrabrujuća i predstavlja dovoljan alarm da shvatimo koliko je redovan odlazak na preglede važan, kao i tehnike samopregledanja. S druge strane, statistika pokazuje da je od navedenog broja oboljelih žena, manji broj onih kod kojih je kancer metastazirao, pa možemo zaključiti da se svijest o ranim pregledima ipak polako budi – izjavila je v.d. predsjednika Udruženja žena oboljelih od raka dojke GEA Sanja Drinić.
Drinićeva je za portal Desavanja u Bijeljini rekla da ovo udruženje trenutno okuplja više od trideset žena, te da i u 2025. godini, nažalost, postoji mnogo stvari koje treba unaprijediti kada je riječ o institucionalnoj i zdravstvenoj podršci ženama oboljelim od raka dojke.
Sanja Drinić, v.d. predsjednika Udruženja žena oboljelih od raka dojke GEA
– Udruženje GEA postoji dvadeset godina i zahvalni smo našim članicama koje su tu od početka i koje su uspjele da promijene stvari nabolje. Međutim, postoje teme o kojima se malo govori u javnosti, a veoma su važne za oboljele. Prva stvar koju bi na republičkom nivou trebalo promijeniti jeste uvođenje obaveznog skrininga, odnosno obaveznih pregleda žena. Dogodi se da žene saznaju za bolest na običnom sistematskom pregledu, a sami znate da je mali broj poslodavaca koji šalju radnike na obavezne godišnje preglede.U inostranstvu se oni podrazumijevaju, jer državu manje košta kada se kancer otkrije na vrijeme, a pacijenti imaju više šanse za izlječenje – navela je Drinićeva.
Ona ističe da je veliki problem i to što žene oboljele od raka dojke nemaju tokom i nakon liječenja zakonski određenu finansijsku nadoknadu za tjelesno oštećenje.
– Do 2000. godine žene su mogle da ostvare neku mizernu nadoknadu, ali je nakon te godine i to ukinuto. Putem Grada i Centra za socijalni rad može se ostvariti neka kratkoročna pomoć, ali to nije dovoljno za preglede, biopsije, operacije, suplemente, oporavak… Dovoljno je teško saznanje da ste oboljeli od raka, a dodatni pritisak se stvara ukoliko neko nije u finansijskoj mogućnosti da ispoštuje sve procedure. Zato ćemo se zalagati da naknade budu zakonski obavezne, kako na lokalnom, tako i na republičkom nivou, kako bi bar dio stresa tokom liječenja bio izbjegnut –naglasila je za Desavanja u Bijeljini Drinićeva.
Prema njenim riječima, primjetno je i da je starosna granica žena koje obolijevaju sve niža, te da je najmlađa žena iz Bijeljine kod koje je dijagnostikovan kancer dojke u 2024-oj imala samo 26 godina.
– Karcinom, ne samo dojke, nego uopšte maligno oboljenje, još uvijek je na našim prostorima tabu tema. Same oboljele osobe se povlače,nežele da istupe javno, žele da što brže prođu kroz proces liječenja i da se vrate normalnom životu. I to je sve u redu. Međutim, smatram da smo dužne, ukoliko smo prošle kroz sve to, da budemo na raspolaganju drugima, da prenesemo iskustva, i zato je postojanje Udruženja GEA važno. Imamo Viber grupu, dostupne smo na društvenim mrežama, tako da se, zaista, sve žene koje osjećaju potrebu mogu javiti – kaže Drinićeva.
Ona je dodala da je određeni napredak ipak primjetan, da su lijekovi dostupniji, ali da i dalje ima čekanja na red u domovima zdravlja i bolnicama.
– Osim toga, ne pridaje se pažnja kako će se žene osjećati nakon operacije, kada se vrate u radno okruženje. Neka radna mjesta omogućavaju ženama da izađu kada osjete potrebu, da naprave pauzu, dok većina radnih mjesta u privatnom sektoru ne pruža takve mogućnosti. Ženama koje su izliječene je potrebna psihološka podrška, ne mogu tako lako da se vrate svakodnevici, mada to zna da bude različito od osobe do osobe –rekla je Sanja Drinić.
Ona je pohvalila rad bijeljinskih onkologa Biljane Marjanović i Sande Mijatović, koje uvijek izlaze u susret Udruženju GEA i drugim pacijentkinjama koje im se jave.
– Svakog oktobra organizujemo predavanje u Bijeljini u vezi sa rakom dojke, a pomenula bih i projekat u okviru kojeg smo podučavali učenice srednjih škola o samopregledima i važnosti prevencije. Nažalost, i dalje ne znamo šta sve može da bude uzrok bolesti, možemo samo da nagađamo da je to stres, nezdrav način života, nezdrava ishrana, ili nešto treće, ali i dalje moramo veoma ozbiljno da pristupamo ovoj bolesti – navela je Drinićeva.
Ona je pozvala sve žene da ozbiljno shvate važnost redovnih pregleda, kao i samopregleda, te da ukoliko otkriju oboljenje, budu slobodne da se jave u Udruženje i čuju druga iskustva.
– Među nama su žene koje su uspješno izliječene prije deset, dvadeset godina, što pokazuje da je uz međusobnu podršku i adekvatno liječenje, sve moguće – istakla je Drinićeva.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
