Sunčevi zraci mogu imati pozitivno, ali i negativno dejstvo na ljudski organizam. Negativno dejstvo može da se manifestuje kao blage opekotine u vidu crvenila koje mogu biti propraćene svrabom i peckanjem, ili kao različite alergijske manifestacije na koži, a najteži oblici negativnog dejstva su svakako maligni tumori na koži. O uticaju sunčevog zračenja na kožu i njenoj zaštiti u ljetnjim mjesecima, za portal ,,Semberija info” govori dermatovenerolog dr Mirica Stojsavljević, šef Odsjeka za dermatovenerologiju Bolnice ,,Sveti vračevi”.
-Proteklih godina sve više se govori o štetnom uticaju sunčevih zraka, jer je evidentan porast broja malignih oboljenja i drugih oboljenja koja su vezana za direktan uticaj ultravioletnih zraka. Činjenica je da sunce ima svoje korisne efekte, prvenstveno u stvaranju vitamina D, potom u sintezi određenih hormona itd., ali pretjerano UV zračenje ima štetne efekte kako na kožu, tako i na druge organske sisteme. To se odnosi prvenstveno na kožu, jer koža je prvi odbrambeni mehanizam od dejstva ultravioletnih zraka. S obzirom na postojanje ozonskih rupa i sve većeg zagađenja atmosfere, u porastu je štetno dejstvo UV zraka i sve više se govori o adekvatnoj zaštiti.
Šta podrazumijeva adekvatna zašita?
To podrazumijeva zaštitu ne samo u ljetnjim mjesecima, već konstantno, čak i u zimskim periodima kad postoje sunčani dani. Ultravioletna zaštita je vrlo važna u svim godišnjim dobima, a preporuka je da se u ljetnoj sezoni obavezno koristi zaštitni faktor 50, za stanovništvo svih starosnih dobi, a faktor 30 u drugim mjesecima kad su sunčani dani. Naravno, treba voditi računa da se kreme koje se koriste prilagode uzrastu ali i tipu kože, odnosno, da li se radi o koži koja je starija ili koži koja je sklona aknama, da li je u pitanju koža bebe i male djece itd. Osobe starije životne dobi ne treba da koriste zaštitne faktore namijenjene bebama, nego zaštitne faktore namijenjene odrasloj populaciji. Naravno, najvažnija zaštita je fizička zaštita, odnosno, boravak u hladovini, jer boravak pod suncobranom ne pruža stopostotnu zaštitu. Ukoliko osoba mora da boravi na suncu, preporučuje se nošenje šešira sa širokim obodom, naočara sa UV filterom, jer ultravioletni zraci negativno utiču i na oči. Fizička zaštita podrazumijeva i adekvatno oblačenje, a to znači da nosimo odjeću od prozračnih materijala, koji pokrivaju veći dio kože.
Koje osobe su pod povećanim rizikom?
Postoji nekoliko kategorija stanovništva koje su pod povećanim rizikom, a to su osobe koje su već imale maligno oboljenje na koži, bez obzira da li je u pitanju melanom ili bazocelurarni ili spinocelurarni karcinom, zatim, osobe čiji je bliski srodnik bolovao od melanoma ili nekog drugog oblika malignog tumora kože, osobe svijetle puti, svijetle kose i očiju, kao i osobe koje su u djetinjstvu doživjele opekotine od sunca, te osobe koje imaju više od 50 mladeža na tijelu.
Evropsku sedmicu borbe protiv melanoma, obilježavate svake godine?
Besplatnim pregledima, duže od deset godina, obilježavamo Evropsku sedmicu borbe protiv melanoma, jer nam je cilj podizanje svijesti javnosti o melanomu i otkrivanju drugih sumnjivih lezija u najranijem stadijumu. Broj oboljelih od melanoma u svijetu je u porastu, a to je najmaligniji tumor kože i preventivni pregledi su inače fokusirani da ukažu na važnost rane dijagnostike. Melanom je jedan od rijetkih tumora koji je lako uočljiv i ne treba dozvoliti da nam ugrozi život. Najučestaliji je kod osoba starosne dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mlađih. Ukoliko se rano dijagnostikuje, postoji velika šansa za izlječenje.
Preventivni pregledi
-Redovni pregledi mladeža i drugih promjena na koži su veoma važni, jer predstavljaju prevenciju melanoma i drugih maligniteta kože.
Metoda koja je nezaobilazni dio dermatoloških pregleda promjena na koži je dermoskopija”, upozorava čitaoce portala ,,Semberija info” dr Mirica Stojsavljević.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: semberija.info