Za portal Dešavanja u Bijeljini, o periodu alergija, samim alergijama i liječenju, pričala je dr Aleksandra Mijatović, specijalista porodične medicine Doma zdravlja Bijeljina.
„Sa proljećem, osim lijepog vremena, dolaze i neke druge manje lijepe stvari, kao što su alergije na polen. Sa dolaskom proljeća kreće i sezona cvjetanja, a na našem području postoje određeni periodi kada je maksimalna koncentracija određenih polena. Već polovinom februara, kreće sezona cvjetanja drveća, tako da je u ovom periodu najveća koncentracija polena drveća i to je na prvom mjestu bagrem, breza, jova… poslije imamo i čempres i ostalo drveće. Sezona cvjetanja ovog drveća traje negdje do polovine maja. Nakon toga imamo drugi period maksimuma koncentracije polena, ovog puta to su poleni trava. Ta sezona traje do početka jeseni i u ovom periodu povećana je koncentracija polena trava i alergijske reakcije vezane za alergiju na ovaj polen. Početkom jeseni kreće sezona cvjetanja korovskih biljaka, na našem području najpoznatija je ambrozija i u tom periodu najveća je koncentracija polena korovskih biljaka. Kod povećane koncentracije polena u vazduhu kod pacijenata koji su predisponirani za takve reakcije pojavljuju se određene alergijske manifestacije. Kad kažemo alergija, sama alergija je pojačana reakcija imunog sistema na određeni alergen. Konkretno sada govorimo o sezonskim alergijama jer su one aktuelno prisutne i dovode pacijente u naše ordinacije, ali pored ovih sezonskih alergija koji imaju dakle povremeni karakter javljanja, a imamo i alergije koje su prisutne tokom cijele godine“, objasnila je dr Mijatović i nastavila:
„Kad su u pitanju ove alergije, odnosno alergeni koji uzrokuju ove manifestacije, tu opet su najčešće prisutne grinje iz kućne prašine, zatim buđ, pljesni i životinska dlaka, naročito psa i mačke. Međutim, s obzirom da se nalazimo u ovom godišnjem periodu, ipak su češće sezonske alergije – alergije na polen, koje se prvenstveno manifestuju kao alergijski rinitis. Alergijski rinitis podrazumijeva skup simptoma koji se prvenstveno javlja od strane gornjih respiratornih puteva, a to su simptomi u vidu curenja nosa, pojačane vodene sekrecije, zatim pojačana sekrecija suza, osjećaj svraba u nosu, zatim peckanja u grlu, osjećaja svraba u ušima, javlja se osjećaj zapušenog nosa, pritiska u sinusima, a može da se javi suvi i nadražajni kašalj“, rekla je dr Mijatović.
Svi pobrojani simptomi su simptomi koji dovode pacijenta u ordinaciju Doma zdravlja, jer, pored toga što otežavaju njihovo svakodnevno funkcionisanje, smanjuju i kvalitet života pacijenta.
„Alergije su dosta učestale i jako nam je važno da se pacijent na vrijeme javi sa ovim simptomima, jer ukoliko je u pitanju najmlađi uzrast, onda neliječeni alergijski rinitisi u najmlađem uzrastu mogu biti uvod u neka ozbiljnija oboljenja kao što su alergijska astma ili hronični bronhitis. Kada je u pitanju terapija alergijskog rinitisa i ostalih alergija, na prvom mjestu ćemo pomenuti nefarmakološke mjere. Od nefarmakoloških mjera tu se na prvom mjestu podrazumijeva smanjeno izlaganje alergenu, jer to je, naravno, ono što dovodi do alergije manifestacije. Ako znamo da je koncentracija polena najveća u periodu ujutro od 5 do 10 sati, onda ćemo izbjegavati neke aktivnosti na otvorenom, u ovom periodu, ako smo već verifikovali, odnosno ako već imamo dijagnostifikovanu alergiju na određeni alergen, odnosno u ovom slučaju polen. Ako već moramo da se izlažemo u tom periodu polenu, odnosno ako moramo da boravimo na otvorenom, onda je bolje da se zaštitimo i adekvatnom odjećom. Ako se vozimo u kolima, da zatvorimo prozor. Ako boravimo u zatvorenoj prostoriji, takođe, da zatvorimo prozor i da koristimo klima uređaje sa filterima i na taj način da pokušamo da smanjimo izlaganje alergenu, kad dođemo kući da se presvučemo, da se isuširamo… To je ono, kad govorimo o nefarmakološkim mjerama. Takođe, kad su nefarmakološke mjere u pitanju, tu može biti uzimanje i određenih suplemenata koji ne spadaju u grupu terapije, kao što je vitamin C, kao što je zeleni čaj, kao što je džumbir, kao što je hrana u vidu uzimanja ribe. Sve ovo što sam najbrojala, bogato je elementima koji dovode do smanjenja, oslobađanja histamina iz mastocita i samim tim manifestaciju, smanjenje manifestacije alergijske reakcije“, istakla je dr Mijatović i dodala da kada su u pitanju farmakološke mjere – to su neki lokalni dekongestivi, intranazalni preparati, jer je to ono što smanjuje funkciju.
„Osim tih intranazalnih dekongestiva potrebno u prvoj liniji terapije alergijskog rinitisa treba da bude i druga linija antihistaminika. To su preparati koji mogu da se koriste u vidu oralne forme, tabletarne, ali i u vidu sprejeva, intranazalnih preparata koji, pored onog dekongestivnog djelovanja, imamo i kortikosteroidno djelovanje, to su kombinovani preparati. Znači pored antihistaminika, lokalnih dekongestiva, dozvoljena je i upotreba kortikosteroida, ali isključivo u dogovoru sa svojim ljekarom što podrazumijeva da pacijent već ima postavljenu dijagnozu alergije“, navela je dr Mijatović.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com