Dr IGOR SOLAKOVIĆ: Obustava nastave u Srpskoj NEOPRAVDANA i stručno NEUTEMELJENA!

Datum:

Share post:

Kakva je bila odluka nadležnih o obustavi nastave iako su je brzo povukli?
Odluka da se obustavi redovna nastava na sedam dana u osnovnim i srednjim školama Republike Srpske je neopravdana i nema stručno utemeljenje. Neopravdana je iz razloga što uporedo učenici mogu da pohađaju tkz. vannastavne aktivnosti, odnosno aktivnosti obrazovnog i sportskog karaktera (škole stranih jezika, matematike, sportski treninzi u klubovima). Stručnog utemeljenja nema iz razloga što nadležno ministarstvo prosvjete i kulture nije, uprkos iskustvu iz drugog polugodišta prošle školske godine, odnosno od proljetos, osmislilo i kreiralo sveobuhvatan sistem elektronskog (digitalnog) obrazovanja za osnovne i srednje škole Republike Srpske. Poseban problem je nedostatak adekvatnog vrednovanja realizovane onlajn nastave, odnosno provjere znanja učenika. Nadležne institucije obrazovanja su je juče i povukle što ne opravdava velike probleme koje su izazvali u ionako opterećenom obrazovnom sistemu u ovoj kriznoj situaciji.
 
Šta podrazumijeva sveobuhvatan sistem elektronskog, odnosno digitalnog obrazovanja za škole u RS?
Sveobuhvatan sistem elektronskog (digitalnog) obrazovanja za osnovne i srednje škole u RS treba da podrazumijeva potpunu realizaciju četiri segmenta. Prvi segment je tehnička i komunikaciona oprema za šta postoje zadovoljavajući preduslovi u školama, ali ne i u domovima učenika jer mnogi nemaju ili imaju tehničku i komunikacionu opremu nedovoljnog kvaliteta.  U taj segment spadaju i softverska rješenja koja su, takođe, zadovoljavajuća. Radi se o opšte poznatim i prihvaćenim softverskim aplikacijama koje, nažalost, nisu do kraja prilagođene posebnostima našeg obrazovnog sistema. Drugi segment je stručna osposobljenost nastavnika za pripremu i realizaciju onlajn nastave, kao i stručna osposobljenost učenika za njeno praćenje što nije adekvatno realizovano. Redovna stručna usavršavanja za nastavnike u školama ne postoje zbog nepostojanja novog pravilnika u toj oblasti na kome se radi već više od osam godina, a trenutne obuke koje se sprovode nisu dovoljne, dosta su ubrzane i prilično nerazumljive za veliki broj nastavnika jer prevazilaze uobičajene digitalne kompetencije koje imaju nastavnici, a koje su različitog nivoa, nisu ujednačene i prethodno standardizovane. Stariji učenici, predmetna nastava, imaju većinom adekvatne digitalne kompetencije za praćenje onlajn nastave dok to nije slučaj sa razrednom nastavom gdje ne postoje predmeti početne nastave informatike, odnosno postepenog i pravilnog uvođenja djece u svijet tehnologija kako je to slučaj u nekim zemljama regiona. Treći segment predstavljaju zakonske i administrativne mjere i aktivnosti na formiranju potpunog i jasnog načina realizacije onlajn nastave, odnosno elektronskog obrazovanja, kako bi se ono kao novi koncept obrazovanja uklopilo u postojeću didaktičko-metodičku koncepciju realizacije nastave. Jednostavno rečeno, elektronsko obrazovanje zahtijeva više fizičkog vremena u odnosu na obrazovanje tradicionalnu nastavu u učionici, prema nekim stručnjacima iz ove oblasti elektronski nastavni čas treba da traje najmanje 60 minuta zbog svih tehničkih karakteristika i manuelnih aktivnosti nastavnika i učenike koji ga prate. Ovaj segment je potpuno izostao, nastavnici i učenici nemaju organizacioni okvir djelovanja, odnosno realizacije nastave. Svi smo kao nastavnici, a i učenici, skoro po cijeli dan za kompjuterima što je kontraproduktivno i prilično iscrpljujuće, prvenstveno za učenike. Nadležno ministarstvo i republički pedagoški zavod školama i nastavnicima daju instukcije koje su nedovoljne, često nejasne i kontradiktorne. Četvrti, možda i najvažniji segment, jesu digitalni nastavni materijali koji predstavljaju sve dosadašnje nastavne materijale koji su bili u štampanom obliku, ali i više o toga. Srce i duša jednog sistema elektronskog, digitalnog obrazovanja jesu digitalni nastavni materijali koji kod nas ne postoje, odnosno ne radi se na kreiranju tih digitalnih nastavnih materijala na sistemski način, nisu angažovani pedagoški i didaktički stručnjaci, sve je prepušteno inžinjerima i programerima koji, priznaćete, nemaju adekvatno pedagoško-psihološko i didaktičko-metodičko obrazovanje, niti najčešće potrebno iskustvo iz nastave u radu sa učenicima. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva RS radi na projektu elektronskih udžbenika sa stručnjacima nepoznatih kompetencija i prema mojim informacijama ti elektronski udžbenici nisu recenzirani od stručnjaka sa adekvatnim stručnim i naučnim kompetencijama, odnosno odobreni za upotrebu u nastavi. I upravo je ovaj najvažniji posao prepušten u potpunosti nastavnicima, da samostalno, bez pravih sistemskih i permanentnih obuka, kreiraju digitalne nastavne materijale za učenike kako znaju i umiju i realizuju nastavu. U tom procesu naravno dolazi neminovno do značajnog umanjenja kvaliteta nastave iako su zalaganje, trud i energija nastavnika nadljudski.

 
Šta podrazumijevate pod nedostatkom adekvatnog vrednovanja realizovane onlajn nastave?
Vrednovanje onlajn nastave predstavlja njen najizazovniji dio jer je potrebno adekvatno provjeriti znanja učenika, odnosno dobiti realnu povratnu informaciju o stepenu (kvalitetu) usvojenog znanja. Poremećene društvene vrijednosti kod nas su preduslov da se vrednovanje znanja koja su učenici stekli putem onlajn nastave obavezno realizuje u kontrolisanim uslovima, odnosno u školi, na tradicionalnim nastavnim časovima. Dok u razvijenim zemljama, gdje znanje na cijeni i jedino mjerilo dobijanja i opstanka na radnom mjestu, kod nas se znanje i proces školovanja često posmatra kao zadovoljenje forme. Stoga je pogrešna odluka nadležnog ministarstva da se vrednovanje znanja učenika u potpunosti prepusti provjeri putem onlajn nastave, iako se neki elementi rada i znanja učenika mogu tako vrednovati, ali svakako se ne može dobiti realna slika usvojenosti znanja, vještina i sposobnosti učenika jer i u tom dijelu ne postoje kod nas jasne i precizne instrukcije, odnosno školska regulativa.
 
Šta sve ovo znači za djecu, učenike u osnovnim i srednjim školama?
Nažalost, doći će, ustvari već je došlo, do drastičnog pada kvaliteta obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Republike Srpske i taj trend će se nastaviti i dalje ukoliko sve ostane ovako. Ovakva organizacija elektronskog obrazovanja nema kapacitet da učenicima isporuči kompletan fond znanja koji bi trebali da dobiju. Jednostavno, moraju to postići u velikoj mjeri samostalnim radom uz pomoć svoje porodice. To je već uočio svaki prosječni građanin kod nas i otuda vjerovatno ovih dana i dosta povika i negodovanja od strane roditelja učenika, ali i nas nastavnika, na ponovno, skoro nenajavljeno (preko noći) uvođenje, odnosno prelazak na onlajn nastavu. Takođe, često svi pominjemo samo kako trpi proces obrazovanja i vaspitanja učenika koji se dominatno odvija u školama, ali ujedno zaboravljamo na, po meni, još važniji proces i ulogu koju škola ima u jednom društvu a to je proces socijalizacije. Učenicima je zbog onlajn nastave onemogućeno druženje sa vršnjacima, sticanje potrebnih društvenih vještina koje su, takođe, vrlo važne za njih. Druženje sa vršanjacima i aspekt socijalnog sazrijevanja koje im je uskraćeno će tek dugoročno pokazati svoje rezultate, ali taj dio analiza prepuštam psiholozima, pedagozima, sociolozima i ostalimstručnjacima bliskim tim oblastima.
 
Kakva su dobijena iskustva nastavnika u školama od prošle godine kada je u pitanju rad učenika tokom onlajn nastave?
Kratko rečeno, nisu zadovoljavajuća i nadležne institucije i ustanove, odnosno nadležni autoriteti u oblasti obrazovanja kod nas, nisu izvukli potrebne pouke i pripremili nas sve za očekivanu ponovljenu situaciju sa Kovid 19 virusom koju imamo ove jeseni a za koju su sami rekli da je očekivana. Pored smanjenog obima znanja koje su učenici dobili za mene lično predstavlja još veći problem što su učenici tokom tog perioda pomalo žargonski rečeno, sportskim rječnikom – „ispali iz treninga“, ali u ovom slučaju „mentalnog treninga“. Učenici su velikim dijelom izgubili svoje radne navike, potrebnu samodisciplinu u radu. Malo su uvidjeli da mogu i da se „snađu“, da svoje obaveze obave samo formalno, ali to im je omogućio i nedostatak sistema u okviru obrazovanja (onlajn nastave) o čemu sam već govorio. Pred nama je bio dug put da učenici ponovo steknu, kao i kod svakog treninga pa tako i mentalnog, ponovo svoju potpunu „školsku kondiciju“, da se vrate ranijem redovnom načinu života i rada u školi, popune određene praznine u znanjima, i bili smo na dobro putu da to kao nastavnici sa njima postignemo. Svaki novi prekid redovne nastave će navedene probleme samo još snažnije manifestovati.
 
Da li je onlajn nastava prema vama uopšte za djecu i mlade?

Moram odmah istaći da mi je veoma žao kao stručnjaku koji se bavi obrazovnim tehnologijama što je onlajn nastava ovakvim pristupom i realizacijom od strane nadležnog ministarstva i zavoda, te autoriteta u oblasti obrazovanja, postala sada prilično nepopularna u našem društvu, skoro da je stigmatizovana. Veliki dio nas se godinama trudi da je populariše ali da se primijenjuje na pravi način, uz pravilnu organizaciju i izvođenje. Takođe, trudimo se da ukažemo i na pravilno uvođenje djece u svijet tehnologija, da djeca na vrijeme nauče da su tehnologije stvar potrebe, da im ne treba robovati, da treba da nam olakšaju život i rad, a godinama ukazujemo nadležnima i na važnost razvoja sveobuhvatnog sistema elektronskog (digitalnog obrazovanja) koje je neminovnost, da se odavno trebalo raditi na tome, a ne odjednom zbog prijeke potrebe i na način da sada treba u vrlo kratkom roku riješiti sve. To je nemoguće. To nas je sada dovelo skoro do kolapsa obrazovnog sistema, osnovnoškolskog i srednjoškolskog, u Republici Srpskoj. Okolnosti jesu vanredne i opravdane, ali su nadleženi u oblasti obrazovanja kod nas odavno trebali imati obrazovnu viziju i znati kako je realizovati. Djeci i mladima su tehnologije bliske i onlajn nastava je svakako budućnost, samo je treba pravilno i dobro pripremiti i realizovati, te neprestano unaprijeđivati. Takođe, treba je uvoditi postepeno, od manje primjene u nižim razredima pa veće primjene u predmetnoj nastavi a svoju ekspanziju onlajn nastava već svakako doživljava na akademskom (univerzitetskom) nivou obrazovanja. Njena puna primjena je većinom namijenjena odraslima, odnosno punoljetnima, prvenstveno studentima.
 
Šta imate da poručite za kraj našeg razgovora?

Prvo želim da ohrabrim učenike i njihove roditelje. Da im poručim da se smire, da na ovu situaciju u našem obrazovnom sistemu gledaju kao na novi izazov, da ćemo se svi u školama, nastavnici, stručni saradnici i uprave škola, potruditi da djeci, odnosno našim učenicima prenesemo što više znanja i što bolje organizujemo nastavni proces. Važno je da se ne izlažemo u vrijeme ove pandemije dodatnom stresu i padu imunititeta. Vjerujem da ćemo se brzo vratiti redovnoj nastavi i nadoknaditi eventualno propušteno. Dragim kolegama prosvjetnim radnicima poručujem da koriste nivo tehnologije i komunikacione kanale koji su im poznati i na način koji im je blizak, te da svi kao nastavnici imamo razumijevanja za sve situacije u kojima se nalaze naši učenici i sačuvamo „dušu“ koju škola treba da ima. Nadležnim institucijama i ustanovama obrazovanja, kao i autoritetima u toj oblasti kod nas, želim da poručim da zaista budu „ozbiljni ljudi“ kako se predstavljaju i na stručan način rješavaju sve probleme našeg obrazovnog sistema koje imamo, te da saslušaju i angažuju sve stručnjake koji žele i mogu pomoći jer niko nema isključivu tapiju na razvoj obrazovnog sistema RS. Svima nam želim dobro zdravlje i da sve ove probleme gledamo i sa vedrije strane, kao pozitivno iskustvo.   
 
Dr Igor Solaković, Bijeljina
 
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
 
 
 
 
 
 
 

POSTAVI ODGOVOR

молимо унесите свој коментар!
овдје унесите своје име

POVEZANE VIJESTI

NS RS USVOJILA ZAKLJUČKE: Poništiti sve odluke Šmita i poštovati međunarodno pravo

Narodna skupština Republike Srpske zajedno sa nadležnim institucijama i organima Republike Srpske preduzeće potrebne mjere da bi se...

NIKOLA STEVANOVIĆ iz Bijeljine na master studijama u Holandiji, DIPLOMSKI RAD POKLONIO rodnom gradu, želja mu je da se vrati u svoj kraj (video)

Gost “Razgovora sa povodom“ bio je mladi Nikola Stevanović koji je osnovnu školu završio u Bijeljini kao učenik...

Crveno-belo veče u Bijeljini podržali i Stefan Mitić i Miroslav Ilić iz Gračanice (foto,video)

Jedanaesto po redu Crveno-belo veče održano je u Bijeljini 26.marta. Pored velikog broja gostiju, navijača i ljubitelja Crvene Zvezde,...

PRIJEDLOG ZAKLJUČAKA NS RS: Poništiti sve odluke Kristijana Šmita i poštovati međunarodno pravo

Narodna skupština Republike Srpske zajedno sa nadležnim institucijama i organima Republike Srpske preduzeće potrebne mjere da bi se...