Dr Aleksić – Milanović: Prestanak pušenja je najveći korak koji možete učiniti prema zdravom životu

Pušenje predstavlja jedan od glavnih faktora rizika za obolijevanje od karcinoma, bolesti disajnog sistema, kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara i mnogih drugih oboljenja. Povećanje incidence navednih oboljenja u direktnoj je vezi sa pušenjem. Duvanska epidemija je jedna od najvećih javnozdravstvenih prijetnji sa kojom se svijet do sada suočio. Procjenjuje se da na svjetskom nivou ubija osam miliona ljudi godišnje. Gotovo sedam miliona smrtnih slučajeva je posljedica direktne upotrebe duvana i duvanskih proizvoda, dok je 1,2 miliona smrtnih slučajeva posljedica pasivnog pušenja odnosno izloženosti duvanskom dimu.
Dr Milena Aleksić – Milanović, specijalista pulmoligije u JZU Bolnica “Sveti Vračevi”, navodi da dim cigarete sadrži oko 4000 štetnih materija koje izazivaju i fiziološku i psihološku zavisnost o istim. Prema njenim riječima, tri glavne grupe čine ugljen monoksid, nikotin i katran koje pri sagorjevanju duvana dovode do stvaranja slobodnih radikala koje u vezi sa drugim molekulima doprinose razaranju samog tkiva ili dovode do nekontrolsanog bujanja ćelija koje na kraju stvaraju zloćudne tumore.
– Što se tiče bolesti pluća, prva i osnovna bolest koja nastaje kao posljedica pušenja jeste hronično-opstruktivna bolest pluća koju karakteriše otežano disanje, zamor, kašalj, otežano iskašljavanje kao i trajni nepovratni gubitak plućne funkcije sa posljedicama za cijeli organizam. Druga i svakako opasnija posljedica jeste karcinom pluća. Smatra se da je oko 90% karcinoma pluća uzrokovano pušenjem, s tim da je rizik od obolijevanja kod muškaraca 23%, i 13% kod žena koje su pušači u odnosu na nepušače. Pored karcinoma pluća tu su i karcinom jezika, laringsa, ždrijela, gastrointestinalni tumori, dojke, vrata materice kod žena i tumor testisa kod muškaraca. Dovode do učestalnije pojave vanmateričnih trudnoća kao i neplodnosti kod mlađih žena. Otrovne materije u cigaretama ulaze u krvotok i samim tim čine krv gušćom što za posljedicu ima stvaranje ugrušaka, sužavanje arterija i nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih oboljenja, istakla je dr Aleksić – Milanović.
Kada razgovaramo o pasivnom pušenju, rizik od umiranja zbog koronarne bolesti kod pasivnih pušača je oko 25%, dok je obolijevanje od raka pluća kod pasivnih pušača čak do 35%. Kod bolesnika sa astmom pasivno pušenje može da izaziva iritacije, nelagodu pa samim tim pojavu i astmatičnog napada.
– Kod pasivnog udisanja duvana kod odojčadi i male djece, dovodi do pojave učestalijih bronhitisa, astme, češćih upala pluća kao nastanka akutnih hroničnih upala srednjeg uha. Uočena je poveznica da sindrom iznenadne smrti odojčeta je češći kod djece koja su izložena duvanskom dimu. Skrenula bih pažnju kako kampanje mogu, pored pozitivnih, da naprave negativne uticaje, pogotovo kada je u pitanju mlađa populacija koja pridaje veću važnost mišljenju i ponašanju svoje populacije nego što prihvataju mišljenje ljekara i generalno odraslih. S tim u vezi treba da se radi na samoj promjeni medijskih kampanja tako da obraćanje treba da bude ne prema pojedincu nego prema određenoj dobnoj skupini, na primjer, srednjoškolcima. Te kampanje bi trebale da budu učestalije, odnosno, da traju jedan kontinuirani niz godina, navodi dr Aleksić – Milanović.
U današnje vrijeme je sve veća upotreba elektronskih cigareta i grijanih duvanskih proizvoda. To su uređaji koji zagrijavanjem tečnosti nikotina, raznih aditiva i aroma, dovode do stvaranja aerosola koji ulazi u organizam. Kod grijanih duvanskih proizvoda zagrijavaju se duvanski štapići koji stvaraju nikotin i na taj način se inhaliraju u pluća.
Dr Aleksić- Milanović navodi da su straživanja pokazala da su upotrebe elektronskih cigareta jednako ako ne i više štetna nego upotreba samih cigareta zato što dovode do toksičnog učinka na kardiovaskularni sistem. Zatim prisustvo kadmijuma i olova u električnim cigaretama može da dovode do pojave kancerogenih efekata. Što se tiče bolesti pluća, Evali sindrom je jedna od najpoznatijih i od najnovijih bolesti koja se javlja kao posljedica korištenja elektronskih cigareta koju karakteriše nastanak akutne respiratorne insuficijencije, intersticijalnog pneumonitisa gdje dolazi do oštećenja samih alveola i stvaranja fibrinskih niti.
Što se tiče grijanih duvanskih proizvoda ili poznatijih kao ICOS postoji nedostatak istraživanja ovog relativno novog proizvoda tako da je potrebno sprovesti podrobnije istraživanje kako bi se vidjelo u dužem roku kakve su implikacije na ljudsko zdravlje.
Zabrana pušenja u zatvorenim objektima predstavlja svakako jedan od vid mjera kojima se može smanjiti broj pušača, a samim tim i izloženost nepušača duvanskom dimu, smatra dr Aleksić – Milanović.
– Uglavnom veći značaj bi trebao da bude na konvencijama koje Svjetska zdravstvena organizacija već sprovodi o samoj kontroli nad uvozom i potražnji duvana, zatim monitoring o korišćenju, da svaka paklica cigareta na sebi ima naljepnicu koja pokazuje koji su faktori rizika usljed same upotrebe cigarete. I imamo ono što u suštini je poenta svih nas kao ljekara i medija a to je edukacija pacijenta, da se što više govori o štetnosti duvanskog dima, samoj koristi o prestanku, zatim biheviorijalna podrška, odnosno identifikacije faktora koji stimulišu pušenje, da se pojačaju motivacije za pacijente koji su u samom procesu odvikavanja i na koji način da se izbore sa negativnim emocijama u takozvanim apstinencijalnim krizama i naravno, farmakoterapija, odnosno upotreba lijekova. Imamo transdermalne flastere, oralne žvake, nazalne sprejeve ili tablete. Želja za cigaretom traje tri minuta, ne duže od toga. Možete je suzbiti tako što ćete popiti čašu vode, prošetati, pojesti neku voćku jer prestanak pušenja je najveći korak koji možete učiniti prema zdravom životu.
U decembru 1982. godine studenti Medicinskog fakulteta u Tuzli vođeni idejama da pušače treba upoznati sa opasnostima koje izaziva konzumacija duvana, o načinima odvikavanja i, možda i najvažnije, uticati na mlade da i ne počinju pušiti, osnovana je Sekcija za borbu protiv pušenja čiji je entuzijazam i aktivizam bio predvodnik i pokretač brojnih aktivnosti u borbi protiv konzumiranja duvanskih proizvoda. Na inicijativu Sekcije, Kongres studenata medicine bivše Jugoslavije proglasio je 31. januar za Dan bez cigareta.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com