Svake godine, 3. marta obilježava se Svjetski dan uha i sluha, s ciljem podizanja svijesti i promovisanja aktivnosti koje doprinose očuvanju i unaprijeđenju zdravlja uha, te prevenciji gubitka sluha.
Čulo sluha predstavlja prirodni sistem koji omogućava percepciju zvučnih pojava iz okoline. Kod ljudi, taj sistem omogućava:
- prostorno određivanje izvora zvuka, odakle zvuk dolazi
- bolje izdvajanje važne informacije iz nepotrebnog šuma, odnosno bolje razumijevanje govora u buci
Zvuk je mehanički talas koji nastaje kao rezultat promjene pritiska vazduha u nekoj materijalnoj sredini i širi se longitudinalno od izvora zvuka u svim pravcima. To je pojava koju osjećamo čulom sluha.
Apsolutna osjetljivost uha određena je minimalnim zvučnim pritiskom, dovoljnim da pobudi čulo sluha u tihoj okolini. Ne može se čuti svaki zvuk. Ne može se čuti zvuk premalog intenziteta i zvuk previsoke ili preniske frekvencije. Neki ljudi ne mogu čuti zvukove koje drugi ljudi mogu čuti.
Gluhoća ili gubitak sluha predstavlja potpuni ili djelimični nedostatak čula sluha kod čovjeka. Ako se kod ljudi javi u ranoj životnoj dobi, može utjecati na sposobnost učenja jezika, pa se takve osobe nazivaju gluhonijemima i obično zahtijevaju poseban tretman. Međutim, ako se javi u kasnijoj dobi nakon prirodnog učenja govora, naziva se postlingvalna ili kasna gluhoća.
Za osobu koja ne čuje tako dobro kao osoba s normalnim sluhom – prag sluha od 20 dB ili više na oba uha – kaže se da ima gubitak sluha. Gubitak sluha može biti blag, umjeren, ozbiljan ili dubok. Može zahvatiti jedno uho ili oba uha i dovesti do poteškoća u slušanju razgovora ili glasnih zvukova.
Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO)
SZO procjenjuje da će do 2050. godine gotovo 2.5 milijarde ljudi imati neki stepen gubitka sluha, a najmanje 700 miliona trebat će rehabilitaciju sluha.
Preko 1 milijarde mladih osoba izloženo je riziku od trajnog gubitka sluha koji se može izbjeći zbog nesigurnih navika slušanja.
Najčešći uzroci gubitka sluha i gluhoće
Prenatalni period
- Genetski faktori
- Intrauterine infekcije (npr. rubeola i infekcija citomegalovirusom)
Perinatalni period
- Asfiksija na rođenju (nedostatak kisika u trenutku rođenja)
- Hiperbilirubinemija (jaka žutica u neonatalnom periodu)
- Mala porođajna težina
- Ostali perinatalni morbiditeti i njihovo liječenje
Djetinjstvo i mladost
- Hronične infekcije uha (hronična gnojna upala srednjeg uha)
- Nakupljanje tekućine u uhu (hronična negnojna upala srednjeg uha)
- Meningitis i druge infekcije
Punoljetnost i starija dob
- Hronične bolesti
- Pušenje
- Otoskleroza
- Senzoneuralna degeneracija povezana sa starošću
- Iznenadni senzorineuralni gubitak sluha
Faktori koji se protežu kroz cijeli životni vijek
- Impakcija cerumena (impaktirana ušna mast)
- Ozljeda uha ili glave
- Glasna buka/glasni zvukovi
- Ototoksični lijekovi
- Ototoksične hemikalije povezane s radom
- Nutritivni nedostaci
- Virusne infekcije i druga stanja uha
- Odgođeni ili progresivni genetski gubitak sluha
Prevencija
Mnogi uzroci koji dovode do gubitka sluha mogu se izbjeći javnozdravstvenim strategijama i kliničkim intervencijama koje se provode tokom života.
Prevencija gubitka sluha neophodna je tokom cijelog života – od prenatalnog i perinatalnog perioda do starije dobi. Kod djece je gotovo 60% gubitka sluha posljedica uzroka koji se mogu izbjeći, a koji se mogu spriječiti provedbom javnozdravstvenih mjera. Isto tako, kod odraslih se najčešći uzroci gubitka sluha, poput izlaganja glasnim zvukovima i ototoksičnim lijekovima, mogu spriječiti.
Učinkovite strategije za smanjenje gubitka sluha u različitim fazama života uključuju:
- Imunizaciju;
- Dobre prakse zdravstvene njege majke i djeteta;
- Genetsko savjetovanje;
- Prepoznavanje i upravljanje uobičajenim stanjima uha;
- Profesionalni programi očuvanja sluha koji se tiču izloženosti buci i hemikalijama;
- Racionalna upotreba lijekova za sprječavanje ototoksičnog gubitka sluha.
Rano prepoznavanje gubitka sluha i bolesti uha ključno je za učinkovito liječenje.
To zahtijeva sistemski probir radi otkrivanja gubitka sluha i povezanih bolesti uha kod onih koji su u najvećem riziku. Ovo uključuje:
- Novorođenčad i dojenčad;
- Djecu predškolske i školske dobi;
- Osobe izložene buci ili hemikalijama na poslu;
- Osobe koje primaju ototoksične lijekove;
- Starije osobe.
Rehabilitacija
Dostupne mjere za rehabilitaciju osoba s oštećenjem sluha uključuju:
- Korištenje slušnih tehnologija, kao što su slušna pomagala, kohlearni implantati i implantati srednjeg uha;
- Korištenje znakovnog jezika i drugih sredstava senzorne zamjene, kao što je čitanje sa pokreta usana i lica tokom govora, korištenje otiska na dlanu, znakovna komunikacija;
- Rehabilitacijska terapija za poboljšanje perceptivnih vještina i razvoj komunikacijskih i jezičnih sposobnosti;
- Korištenje tehnologije kao što su uređaji za uzbunjivanje, telekomunikacijski uređaji, te usluga titlovanja i tumačenje znakovnog jezika koje mogu dodatno poboljšati pristup komunikaciji i obrazovanju za osobe s oštećenjem sluha.
Ključne poruke SZO povodom Svjetskog dana sluha
- Problemi s ušima i sluhom među najčešćim su problemima u zajednici;
- Više od 60% problema s ušima i sluhom može se identificirati i riješiti na nivou primarne zdravstvene zaštite;
- Integracija brige za uho i sluh u usluge primarne zdravstvene zaštite moguća je kroz obuku i izgradnju kapaciteta na ovom nivou;
- Takva će integracija biti od koristi ljudima i pomoći će zemljama da napreduju prema cilju univerzalne zdravstvene pokrivenosti.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: zzjzfbih.ba