Srpska pravoslavna crkva slavi danas praznik posvećen Prepodobnoj mučenici Paraskevi Rimskoj, u narodu poznatijoj kao Trnova Petka. Ova svetica smatra se zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, a za ovaj dan se vjeruje veliki broj običaja i vjerovanja.Srpska pravoslavna crkva danas praznuje dan Prepodobne mučenice Paraskeve Rimske – Trnove Petke, zaštitnice žena, svetiteljke koja je pomagala bolesnima i siromašnima. Zbog blagosti i čuda koja je učinila za života, pred njene mošti i danas dolaze vjernici da mole za pomoć i spas od bolesti i drugih životnih nevolja.
Praznik Trnove Petke, kao i praznici još dvije svetiteljki koje se praznuju u avgustu, nisu crvena slova, ali su poštovani u srpskom narodu, a naročito među ženama. Praznikom prepodobne mučenice Paraskeve, završava se mali ljetnji “ciklus ženskih praznika”.
Mnogi Svetu Petku Trnovu, koja je bila Rimljanka i koja se slavi u avgustu, miješaju sa Svetom Petkom koja je bila Grkinja i slavi se u oktobru, ne znajući da u kalendaru ima više svetiteljki sa ovim imenom.
Za Trnovu Petku kažu i da je ženski praznik, jer ga prvenstveno praznuju žene koje danas ne bi trebalo da mijese, kuvaju ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnjev svetiteljke. Prema narodnom vjerovanju na praznik Trnove Petke ne radi se, da tokom godine ne bi trnule ruke.Mlade djevojke, vjeruje se, danas treba da beru cvijeće i njime kite kuće kako bi u domovima vladala sloga i mir. Djevojčicama se danas oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Danas 8. avgusta SPC proslavlja svetu prepodobnomučenicu Paraskevu pod imenom Trnova Petka. Rodom je iz Rima, iz hrišćanske porodice, živjela je u 2.vijeku poslije Hrista a nakon smrti roditelja, imanje je razdjelila siromašnima i zamonašila se, piše Blic.
Propovjedala je zabranjenu Hristovu vjeru i zato je bila optužena caru Antoninu Piju. Iscjelivši i samog cara, koji se krstio, nastavila je da misionari u drugim krajevima.
Zbog propovedanja hrišćanske vjere zatvarana je, mučena i na kraju je posječena mačem, po naređenju kneza Tarasija oko 140. godine. Njene mošti, kasnije su prenijete u Carigrad.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: blic.rs
