Jedan prodavac sladoleda iz Pakistana, ili je najsrećniji čovjek na svijetu, ili najveći baksuz.
Muhamed Abdul Kadir, koji inače živi u siromaštvu saznao je da ima na svom računu u banci čak 2,3 milijarde rupija, odnosno oko 14 miliona funti.
Naime, inspektori FIA su istraživali međunarodnu prevaru oko pranja novca, koja je uključivala desetine lažnih bankarskih računa, pa su tako došli i do Kadira.
– Ja sam čovjek koji ima najmanje sreće na svijetu – rekao je on.
– Samo što sam saznao za ogroman novac, više ga nije bilo – dodao je.
Prije dvije godine Državna banka Pakistana obavijestila je FIA o sumnjivoj transakciji u navodnom računu Kadira, koji je bio otvoren između 2014. i 2015. godine, kada su netaknuti milioni povučeni.
FIA je ocijenila da Kadir nije bio umiješan u to, iako je račun bio uspostavljen korišćenjem validne kopije njegove lične karte, iz prostog razloga – Kadir ne umije ni da piše, prenosi Blic.
Kostadin Vasić kaže da je dobio obavještenje da je isključen iz SDS-a i da nije iznenađen tim nastupom.
„Zato što sam kršio Statut, ondosno iznosio neistine kako oni kažu, ali uopšte nisu provjerili da li su to neistine. Ja i dalje tvrdim i može da se dokaže da su Dragan Mektić, Mladen Bosić, Aleksandra Pandurević strani obavještajci koji ruše SDS i RS i zaduženi su za to. Vjerovatno će se to u nekom narednom periodu dokazati, ali ovo je nastavak gubitničke politike Mladena Bosića koji očigledno vodi stranku, a ne Vukota Govedarica koji je rekao da će podnijeti ostavku, pobijedio ili izgubio neće biti predsjednik SDS-a, ali očigledo je da sam ja udario njih tamo gdje ih najviše boli“, rekao je Vasić za ATV.
Kaže ako Glavni odbor potvrdi ovu politiku on i neće da bude dio te stranke.
„Ako Glavni odbor SDS i Skupština SDS potvrdi ovakvu gubitničku politiku Mladena Bosića, odnosno Govedarice i ove grupe ljudi koji su zaduženi da devastiraju SDS onda meni i nije mjesto zajedno sa njima, jer ja sam čovjek koji je stvarao SDS i RS i Vojsku RS zajedno sa borcima i svima ostalima. Ako oni ovu grupu novopočenih Srba žele podržati sa srećom im bilo svima“, poručuje Vasić.
Vasić kaže da dolazi na sutrašnji Glavni odbor stranke sa oko 500 ljudi iz regije Birač.
„Na glavni odbor ja sigurno dolazim, možda sa 500 ljudi sa regije Birač, jer sam ja posalo sa regije Birač zaključke koje kaže da Predsjedništvo SDS i predsjednik Vukota Govedarica i glavni Izborni štab treba da podnesu neopozivu ostavku i da Glavni odbor rukovodi strankom do stranačkih izbora i da učestvujemo u razgovorima i pregovorima sa svim relevantnim subjetkima koji su ostvarili rezultat u RS i BiH i izgleda da je njih to najviše zabolilo jer oni imaju nalog od stranih obavještanih službi, da ni po koju cijenu ne pregovaraju ni sa kim i da zagovaraju određene stvari koji se dešavaju u RS. A da su se zavadili i sa patrijarhom i sa SPC i Vučićem i svim mogućim ljudima u BiH i ovo je upozorenje svim članovima da koji budu mislili kao ja, kako će završiti“, poručuje Vasić.
On kaže da njega Govedarica ne može isključiti iz stranke po nalogu Bosića, jer se kaže ništa nije dokazalo.
„Ne može mene Govedarica isključiti, po nalogu Mladena Bosića, jer se nije dokazalo. Ja tvrdi da su ovo strani obavještajci i da rade za obavještajne službe i da ruše RS i SDS, a on kaže da sam ja prekršio. On nema dokaža. On je iskoristio svoje statutarno pravo, a ja to ne poštujem“, rekao je Vasić.
Crveno-plavi iz Banjaluke su pobjedom nad Željezničarom Sport Team (0:2) zadržali četiri boda prednosti u odnosu na drugoplasiranu Slogu, koja je u Velikoj Obarskoj savladala Modriču Alfa poslije preokreta (2:1).
Borac je nastavio seriju pobjeda i zadržao bodovnu zalihu u odnosu na prvog pratioca Slogu ponajviše zahvaljujući dvostrukom strijelcu Bojanu Burazoru, koji je Željinu mrežu pogađao u 27. i 88. minutu.
U isto vrijeme u Velikoj Obarskoj, Sloga je iz „dvojke u keca“ savladala Modriču Alfa, iako su gosti na poluvremenu vodili minimalnim rezultatom nakon gola Nemanje Bamburaća.
Ipak, u nastavku meča drugoplasirani tim z Gornjeg Crnjelova je stigao do kompletnog plijena pogocima Dragiše Komarčevića i Davora Arnautovića.
Preokret je viđen i u Gradišci, gdje je Kozara nadoknadila minus od jednog gola protiv Tekstilca, dok su se gosti radovali bodovima u dvoboju između Drine i Rudar Prijedora (0:1), odnosno Sutjeske i Podrinja u Foči (2:4).
Podjela plijena u ovom kolu dogodila se jedino u Mrkonjić Gradu, gdje su Sloboda i Slavija iz Istočnog Sarajeva, odigrali bez pogodaka.
Mjanmar je u svom okruženju poznat kao “zlatna zemlja” a kad posjetite gradove poput Mandalaja ili Jangona biće vam jasno i zašto. Još iz aviona su vidljive sjajne, zlatne stupe i pagode koje su načičkane širom zemlje i smještene u prometne gradske ulice. Većinu budističkih hramova krasi zlato, a u Mjanmaru ih ima na hiljade.
Kroz srce zlatne zemlje protiče rijeka Iravadi. Njene obale su ključne za razvoj zemlje čija brda krase masovni hramovi, guste džungle i naplavljene doline sa kućama sojenicama iznad nivoa vode.
Na brdima oko Mandalaja ima više od 700 zlatnih hramova, koji se mogu vidjeti s rijeke, a oko drevnog grada Bagana, niže niz rijeku, nalaze se impresivni ostaci 2.200 raštrkanih hramova i pagoda.
U svom vrhuncu – između 11-13. vijeka, kraljevstvo Pagan (sada Bagan) bilo je dom više od 10.000 hramova. Tada se u Mjanmaru proširio budizam, iako njegovi korijeni datiraju više od 2.000 godina unazad.
Zlato je sveto u Mjanmaru. Skoro 90 odsto populacije su budisti i zlato je za njih od velike važnosti jer predstavlja sunce, koje se povezuje sa znanjem i prosvjetljenjem. Oni prinose svoje ponude Budi ukrašavanjem hramova zlatom.
– Zlato je ovdje veoma dragocjeno jer ga možemo naći u mnogim rijekama. To je dio naše zemlje, veoma se lako nalazi i zato ga dajemo Budi – rekao je stanovnik Jangona Situ Htun za BBC.
Zlato je tako bukvalno dio ove zemlje i njenih ljudi. Nisu u pitanju samo hramovi – zlato se nalazi u nizu proizvoda, poput krema za lice, lijekova tradicionalne medicine, a ponekad se dodaje u hranu ili vodu. Na posebne prilike u pirinač na pari, pasulj ili piće dodaje se zlatni listić, piše Blic.
Ponekad se stavljaju u banana i kokosove orahe i nude duhovima. Ljudi ih čak nanose na sebe, stavljajući zlatne listiće u pastu od drveta “tanaka” kojom mažu lica kao zaštitu od sunca, a ponekad je nanose u dekorativnim paternima – zlato se dodaje da osvijetli kožu.
Neki od najvažnijih izvora zlata su rudnici u zemlji oko Mandalaja i tlu kod rijeka Iravadi i Čindvin, gdje lokalci i dalje tragaju sa sitom u ruci uprkos novim tehnologijama. Zlato se i danas koristi kao valuta u Mjanmaru i za razliku od valute kjat drži svoju vrijednost. Mnogi stanovnici nemaju štedne račune već kupuju zlato. Juvelirnice su svuda, čak i najmanjim gradovima. Zlatni listić može se kupiti za 2.000 kjata (jedna funta).
Nakon decenija izolacije pod opresivnim vojnim režimom, Mjanmar je tek nedavno počeo da se otavara za posjetioce.
Kada se rodio, Vuk Grujičić bio je manji od očeve šake, a njegovo još manje srce kucalo je nadljudskom snagom. Šest godina kasnije, nije odustao od borbe, a nedavno je izvojevao još jedan životni pehar – sada sjedi u stolici i održava ravnotežu bez ikakvog oslonca!
Nema ko nije upoznat s pričom o malom Vuku. Rođen u 24. nedjelji sa samo 470 grama zbog greške ljekara, na svijet je došao s ocjenom nula i prognozom da neće preživjeti. Ipak, ovaj maleni heroj svakodnevno pobija prvobitnu prognozu ljekara.
Reporteri “Blica” posjetili su porodicu Grujičić i uvjerili se koliko su neizmjerna ljubav, nepresušan optimizam i bezrezervna podrška ključ za uspjeh, uprkos lošim prognozama.
A u njihovom domu, sve je namešteno naspram Vukovim potrebama – nekada dnevna i spavaća soba, sada je tapacirana crno-bijelom podlogom kojom se kod Vuleta budi koordinacija, percepcija…
– Narednih šest mjeseci Vuk vježba po Doman metodama. Po tom programu dijete bi trebalo da što više bude na podu i puzi. Dok smo imali krevet i namještaj, pokušavali smo da se s Vuletom igramo na krevetu, fotelji, što njemu nije prijalo. Njegova igra je puzanje, korak po korak – priča za “Blic” Vukov ponosni tata Stojan.
A na crno-bijeloj prostirci neumorno je puzio maleni dječak. Nekada potpuno statičan i tih, Vuk sada gleda samo kako da se izmigolji iz roditeljskog zagrljaja. Iako novinare Blica vidio prvi put, nije propustio da u prolazu dotakne šake. Čisto da se pozdravi.
– Vule se ne smiruje. Ranije ga stavimo da se igra i on ostane na tom mjestu okružen svojim igračkama. Sada, puzi s jednog kraja sobe na drugi, brzo mijenja igračke, smije se i, što je najvažnije, sve više se oslanja na laktove i sjedi – pojašnjava nasmijani Stojan, piše Blic.
Po Doman metodi će raditi narednih šest mjeseci, nakon čega idu na provjeru pred konzilijum ljekara u Italiji i, ako sve bude kako treba, dobiće individualni program vježbanja. Cjelokupan proces je za ovu porodicu veoma skup, ali kao i uvijek do sada, vjeruju da će uspeti.
Dok razgovaramo sa porodicom koja je u Srbiji postala sinonim za borbu i neodustajanje, u stan Grujičića ulazi i Vuletova terapeutkinja Dragana Čukavac, koja inače radi u Njemačkoj, ali svaku svoju posjetu Srbiji iskoristi da vježba s Vukom. Stojan i Aleksandra su malog borca prevashodno vodili u Njemačku kod nje i vidjeli ogromno poboljšanje.
– S Draganom vježba po Feldenkrajs metodi. Kada je jednog dana sam od sebe ustao i sjeo u krevecu, mislili smo da je dobio napad. A naš sin sjedi, gleda i smješka se. Tada smo shvatili koliko je taj način vježbanja značajan za njegov napredak – priča Aleksandra, ne skidajući osmijeh s lica nijednog momenta.
Foto: Privatna arhiva
Gledajući očima laika dok Vule i njegova terapeutkinja vježbaju, teško se može zaključiti šta tačno rade. Vuk leži i odmara, dok ga Dragana Čukavac ovlaš pritiska duž tijela.
– Vule i ja ne vježbamo, igramo se. A igra je takva da ja ispitujem njegov nervni sistem. Svaki dodir je pitanje: “Da li ovo prija tvom nervnom sistemu ili ne?” Ako osjetim da se on ukoči, ja to ne radim – objašnjava za “Blic” Dragana Čukavac dok nježno pritiska Vukovo desno rame.
Ovaj mali heroj dugo je imao poteškoća da pomjeri desnu ruku, a sada je naučio da to može da uradi, a da ne osjeća bol i napor.
– Dijete zapazi vremenom da je unosnije ako nema toliko stegnuto rame i da ruku zapravo može da koristi. Nama je cilj da dijete osjeti lakoću pokreta – kaže Čukavac.
Nakon ovih vježbi, malom Vuku je došla druga terapeutkinja. Sobu su ispunili osmijesi, igra i pjesma. Vuk je listao slikovnice, uzvikivao “mama, tata, teta, djeda”, svirao, a sve sjedeći samostalno u svojoj foteljici. Izdvojio je vremena da mahne i pošalje poljubac na rastanku, nakon čega se brzo vratio igranju.
Na vratima ovog doma ispunjenog ljubavlju ostavili smo Stojana i Aleksandru. Ne znaju, kažu, kako izdržavaju. Ali ne žele da kukaju. Tužnih priča, ističu, ima svuda.
– Pozitivni smo, moramo da budemo. Imali smo svoje padove, zapravo, ja sam ih imala, bila sam uplašena za Vuletovo zdravlje. Ali Stojan je bio tu da me pridigne. I ne želim da bilo ko drugi bude tu. On i Vuk su moja porodica i mi smo najsrećniji na svijetu – kaže nasmijana Aleksandra.
Enormno skupi troškovi liječenja
Iako im Vukov osmijeh daje snagu, Stojan i Aleksandra se plaše da polako gube bitku zbog enormno skupih troškova.
Svi koji žele da pomognu ovom malom borcu to mogu uraditi uplatom na dinarski račun u Rajfajzen banci za Vuka Grujičića: 265-4877320-12 i devizni u istoj banci: RS35265090000000004722 sa šifrom deviznog plaćanja 767, a sve pod svrhom primanja: donacija. Uplatu možete i izvršiti i putem Pejpal naloga: [email protected]
Bolonja je pronašla vrlo kreativan i zdrav način da smanji broj automobila i autobusa u gradu.
Naime, projekat Bella Mossa ima za cilj da stanovnike Bolonje namami i ubedi ih da ostave automobile i kreću se biciklima kroz grad.
Osim piva, biciklisti će moći da biraju između sladoleda i karte za bioskop.
Iza projekta Bella Mossa stoji Marko Amadori koji objašnjava da prvo morate preuzeti aplikaciju Better Points, koja će voditi vaš dnevnik vožnje, ali i skupljati poene za nagradu. Štaviše, preko 100 lokalnih kafića i poslastičarnica se uključilo u ovaj projekat, a ljudi se takmiče među sobom da vide ko je zaradio više poena.
Inače, projekat je aktuelan samo šest meseci godišnje, a finansiran je od strane Evropske Unije i lokalnih vlasti u Bolonji.
Pitate se da li je ova kampanja zaživela u Bolonji? I te kako!
Samo prošle godine pređeno je preko 3,7 miliona kilometara biciklom i to samo u Bolonji, a preko 16 hiljada vaučera je izdato.
Svako je druga?iji i svakom u seksu ne?to drugo prija.
Mu?karci su ?esto u dilemi jer ne znaju ?ta njihovoj partnerki najvi?e prija, a ako ne skupe snagu i ne saznaju, odnos je osu?en na propast. ?ene su malo otvorenije i one umeju da ispitaju telo svog partnera, u ?elji da ga najbolje zadovolje.
Kako bi re?io muku, korisnik foruma Redit je odlu?io da se obratio publici postaviv?i jedno jednostavno pitanje: "Uzbu?uje li vas kad mu?karci stenju tokom seksa? Mene umeju da uzbude ?enski uzdasi, ali volite li i vi, devojke, kada smo i mi glasni u krevetu?“
Na pitanje je ubrzo usledilo vi?e od 250 odgovora, a svi su manje-vi?e zna?ili jedno – ?ene vole da ?uju mu?ke uzdahe tokom vo?enja ljubavi, ?to je ovom srame?ljivom ?itaocu dalo podsticaj da se opusti tokom seksa.
Iako bi uzdisali, mnogi mu?karci se ustru?avaju, jer misle da to njima nije primereno i da time mogu da oteraju lep?u polovinu.
NJUJORK – Kompanija "Yahoo" pristala je da plati 50 miliona dolara odštete i obezbijedi dvije godine besplatne usluge nadzora kreditne aktivnosti za oko 200 miliona ljudi u SAD i Izraelu čije su imejl adrese i drugi lični podaci bili ukradeni u najvećem hakerskom upadu na internet u istoriji.
Sporazum o isplati sada zavisi od federalnog suda. Riječ je o tužbi podnijetoj protiv "Yahooa" prije dvije godine zbog digitalnih krađa koje su se odigrale u 2013. i 2014, ali su otkrivene tek 2016.
Hakeri, među kojima su i neki koje je FBI povezao s Rusijom, napali su oko tri milijarde naloga na "Yahoou". Sporazum o poravnanju pokriva oko milijardu tih naloga, odnosno oko 200 miliona ljudi.
Kulminacija migracija u Srpskoj i dalje ne jenjava.
Redovi pred slovenačkom ambasadom u Banjaluci u odnosu na prethodni period duži su za još nekoliko metara, a to su potvrdile i posljednje analize portala Posao.ba, prema kojima je za 24 odsto u odnosu na prvu polovinu prošle godine veća potražnja za poslovima, pogotovo u ugostiteljstvu i građevinarstvu.
Prema pomenutoj analizi, u prvoj polovini 2018. godine objavljena su 4.742 oglasa za posao, što je za 24 odsto više u odnosu na prvu polovinu 2017, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, 34 odsto više nego u prethodnoj godini.
Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u proseku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.
Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo.
Da se broj slobodnih radnih mjesta povećava i da poslodavci sve teže dolaze do kvalifikovanih radnika potvrđuju i u Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju „Spektar“.
„Vidljiv je blagi rast privrede na području banjalučke regije, a velika potražnja vlada za radnicima u proizvodnim pogonima u Kotor Varošu, Čelincu, Gradišci i u Banjaluci. Međutim, mnogo je više slobodnih radnih mesta koja ostaju iza radnika koji masovno odlaze u inostranstvo“, rekli su u ovoj agenciji.
Jedan od onih koji je svoju sreću pronašao van granica Republike Srpske, konkretno u Franfurtu je građevinac Dragan R. iz Stanara kraj Doboja sa prebivalištem u Banjaluci, bivši policajac, koji se zbog niza godina na birou za zapošljavanje odlučio za prekvalifikaciju.
„Prekvalifikovao sam se i odlučio da napustim Banjaluku, danas radim u Franfurtu gde imam satnicu 13 evra, samo tri evra manju nego u Banjaluci dnevnicu, pa računajte“, ispričao je Dragan R.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić potvrdio je da su podaci pometunog portala relevantni i da najveći uzrok takvog stanja, mimo migracija, leži u sistemu obrazovanja koje nije prilagođeno tržištu rada.
Odlaze u Sloveniju i Njemačku
Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su Hrvatska, Njemačka i Slovenija. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26.000 radnih dozvola za građane BiH, a Nemačka 15.000. Zvaničnih podataka za Hrvatsku nema, ali s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno je isti ili veći nego u Sloveniji. Ove tri zemlje su u prošloj godini povukle 65.000 do 70.000 ljudi.
Kako se lokalna grupa Ni?lija na originalan na?in bori sa uni?tenim ulicama, rupama na putevima, poru?enim stubovima i ostalim komunalnim problemima.
Oni su slavili ro?endan rupi na sred puta. Zatim su pecali ribu u bari neasfaltiranih ulica, a onda su ostavljali bokserske rukavice na sru?enim stubovima koje niko ne pomera godinama.
Ovoga puta su na dotrajalim elektri?nim kablovima koji vise naokolo sa bandera i ugro?avaju bezbednost u Ni?u osvanule – rode i majmuni.
Od kartona, ali ipak.
Niko ne zna ko su to „oni“, ali ih u Ni?u ve? uveliko nazivaju „gerilcima“ koji se protiv komunalnih problema u gradu bore – ironijom.
„Mi uka?emo na problem, a ispostavilo se da ga vlasti onda jako brzo re?e, iako se to ranije ?ekalo godinama.
Mo?da su na?e metode nekom ?udne, ali ispostavilo se da pale.“
Za?to postoje – Kako da odgovori? na „java?luk u gradu“
Na broj telefona se javlja mu?karac, ali na pitanje kako se zove odgovara:
„Ako ba? moram da imam ime, neka ono bude Nice guy (dobar momak).
„Da, mi smo stavili majmune sa bananama i rode koje zabrinuto gledaju na kablove.
„Za?to? Pa, ideja je da se spre?i java?luk u gradu“.
Te?ko je do?i do rezulatata, pa je neformalna grupa, za koju Dobar momak ka?e da „nekad okupi dvoje, a nekad 22 ljudi“, smislila na?in da gradu sama ukazuje na probleme.
Slavili ro?endan rupi: „Za?to? Pa, ideja je da se spre?i java?luk u Ni?u“/Ni?ki gerilci
Kablovski operateri razvukli su u Ni?u ogroman broj kablova, koje niko ne sre?uje.
Bezbednost u gradu je ugro?ena jer gra?ani gotovo da mogu neke od njih da zaka?e – kada prolaze automobilom. Zato su se „gerilci“ ponovo okupili.
Ni?lija, mada se njegovo poreklo ne mo?e potvrditi, ka?e da se pokazalo da stvarno imaju rezultate i da lokalna vlast budno prati njihove acije.
„Uka?emo na problem, a oni, eto ih.
„Bio je tu jedan stub koji je pao, a niko ga nije pipao godinama.
„?im smo postavili bokserske rukavice na stub, odmah su ga sklonili. „
Organizovali su olimpijadu u preletanju bare koja se napravila, a pozvali su pecaro?e da bace i ?tap/Ni?ki gerilci
Gra?ani, a i vlast izgleda, pamte i pecanje pastrmke u betonskoj rupi.
„Onda je bila ta ogromna rupa na sred puta, a grad godinama nije raspisivao tender za asfaltiranje.
„Mi napravili seriju u njenu ?ast. Proslavili joj ro?endan, organizovali olimpijadu u preletanju bare koja se napravila, a pozvali pecaro?e da bace i ?tap.
„Gradsko komunalno je ve? sutra do?lo da zatrpa rupu i sve asfaltira.“
Grupa mo?e da se pohvali i da je uspela da natera vlast da asfaltira ulicu od 300 metara, nakon olimpijade u preskakanju bara, kao i da sredi de?ije igrali?te, nakon ?to je jedan de?ak slomio ruku u parku. Gerilci su u svako igrali?te postavili komplet za hitnu pomo?.
Ko su oni
Olimpijada za betoniranje ulice – ko mo?e du?e da tr?i, a da ne upadne u blato/Ni?ki gerilci
Mladi ljudi, srednjih godina, ali i porodi?ni – ovako Dobar momak opisuje svoju ekipu.
„Mi smo lokalpatriote.
„Ideja da budemo aninimni nije da se krijemo od nekoga, ve? ?elimo da inspiri?emo ljude.“
„Na primer, ako se neko pla?i i ne zna kako da re?i problem, mo?e da uradi ne?to sli?no. Pa da se sakrije iza nas. Ka?e, nisam ja, to su ovi.“
Ne ?ele ni na koji na?in da se reklamiraju, ve? samo da nateraju vlast – da radi svoje.
On ka?e da bi najvi?e voleo kada bi mogli legalno da rade. Da odu u op?tinu i po?ale se na problem. Ali to, na ?alost, ne funkcioni?e.
Kako da gra?ani do?u do njih
Nikako. Grupa nema ni sajt niti neki kontakt, a novinari ve?inom dolaze do njih – preko kolega koji su sa ekipom ve? pri?ali.
„Ne mo?emo da re?imo sve probleme ljudi. Zato ne ?elimo da ulivamo ljudima la?nu nadu.
„Ho?emo i njih malo da pozovemo na aktivizam.
Da jo? neko proslavi ro?endan kojoj naprsloj cevi, uni?tenim kontejnerima ili otpadu pored puta.
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
