– Uključujući ovo dodatno ulaganje, Gradska uprava je preduzeću „Bijeljina-gas" isplatila ukupno 800.000 KM. Ova sredstva će biti iskorišćena za regulisanje imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima parcela na 24 kilometra dugoj trasi od Šepka do Bijeljine, što je dio osnivačkog ugovora – naveo je gradski menadžer Miloš Stevanović, dodajući da su svi vlasnici dali saglasnost za ulazak u posjed na ovim parcelama.

On je pojasnio da se je riječ o nepotpunoj eksproprijaciji, jer se nakon iskopavanja zemljišta i postavljanja cijevi sve vraća u prvobitno stanje, dok je u slučajevima gdje su se parcele cijepale, vršena potpuna esproprijacija zemljišta.

Grad Bijeljina zajedno sa kompanijom „Novi Sad gas" posjeduje firmu „Bijeljina gas", pri čemu Grad u vlasništvu ima udio od 20 odsto, a „Novi Sad gas" 80 odsto.

Dosadašnja ulaganja u ovaj projekat do sada iznose oko 31 milion evra.

– Zagarantovanih 20 odsto udjela za Grad u ovoj kompaniji ni na koji način ne mogu biti ugroženi, čak i ako se povećaju ulaganja stranih partnera – istakao je Stevanović.

Prema njegovim riječima, imovinsko-pravni odnosi su skoro u potpunosti riješeni kada je riječ o gasovodu Šepak-Bijeljina.

Do sada je izgrađeno oko 230 kilometara gasne mreže, koja se trenutno knjiži u katastru.

Takođe, u planu je i osnivanje posebne kompanije koja će imati licencu za obavljanje djelatnosti transporta gasa od regulatora – Agencije za energetiku Republike Srpske koja kontroliše ovu oblast, dok je „Bijeljina gas" zadužen za distribuciju.

Govoreći o aktivnostima na dovođenju novog energenta u Bijeljinu, gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić je naveo da više od 5.000 domaćinstava ima mogućnost priključenja na gasni sistem, dodajući da je veliki dio gasne mreže izgrađen kada je građen i kanalizacioni sistem, da ulice ne bi dva puta bile prekopavane.

Odbornici su danas usvojili i  izvještaj o polugodišnjem izvršenju budžeta.

– Budžet Grada Bijeljina je stabilan i ne postoje nikakvi problemi ni sa prihodima ni sa rashodima. Pozitivno smo poslovali prvih šest mjeseci, a na sledećoj sjednici će se pred odbornicima naći i izvještaj o izvršenju budžeta za devet mjeseci koji je, takođe, pozitivan – naveo je predsjednik Skupštine Grada Slaviša Marković.

Na ovoj sjednici su, takođe, usvojeni informacija o radu Toplane i izvještaj o radu Dječijeg vrtića „Čika Jova Zmaj".

S obzirom na to da ističe mandat za tri člana Gradske izborne komisije, odbornici su usvojili  i  prijedlog odluke  o objavljivanju javnog oglasa za imenovanje novih članova i predsjednika GIK-a.

Jarad su bila na dobroj cijeni, a rasla je i potražnja za kozijim mlijekom. Česte padavine pogodovale su bujanju svih vrsta trava uz kanal nadomak porodične kuće Jankovića što je kozama u ispaši dobro došlo.

I potražnja za jaradima je na zavidnom nivou. Nešto je Stojan iz stada rasprodao, a mnogi su jariće i kaparisali  da bi ih pazarili u vrijeme božićnih i novogodišnjih praznika. Koza za uzgoj nije zahtjevna, a računica koju svakodnevno donosi ova korisna životinja je za svaku pohvalu.

Vremenski povoljna jesen produžila je i dane koje koze provode u ispaši, što je ovom uzgajivaču svakako od koristi s obzirom da će ostvariti i određene uštede na uskladištenoj ljetini koju je namijenio za ishranu stada tokom zimskih mjeseci, a naročito tokom februara kada počinje i jarenje.

Resorno ministarstvo je u junu isplatilo uzgajivačima koza podsticaje, koji iznose 10 maraka po grlu. Mogli bi biti i veći kaže Stojan ali ističe da je redovnost isplata ipak prioritet. Kako bi se porodično dodatno uposlili i obezbijedili i godišnji prihod u poljoprivredi, Jankovići su se ove godine pored kozarstva prihvatili i uzgoja najzahtjevnije crvene paprike za potrebe domaćih prerađivača, a kroz projekat „Jačanje integralne poljoprivredne proizvodnje za smanjenje nezaposlenosti i supstituciju uvoza u prerađivačkoj industriji“.Iako pioniri u ovom poslu na samom startu sezone sve je kažu išlo po planu I to sve dok nisu pale prve kiše koje su pokvarile proizvodni učinak u fabrici pod otvorenim nebom.

Crvenu paprika Jankovići su ove godine uzgajali na pet dunuma zemlje. Borba za očuvanje kvaliteta ploda je pričaju bila konstantna. Plodove su obrali I u skladu sa ugovorom predali na preradu Prehrambenoj industriji Sava Semberija. Stojan kaže da je ostvareni prinos od dvije ipo tone po dunumu crvene paprika ipak bio ispod očekivanja.

Jedan od uslova projekta bio je I da se oni koji se odluče na ovu proizvodnju u zadnjem kvartalu 2018. godine preregistruju u komercijalna gazdinstva. Tada će dobiti status zaposlenih lica, To bi moglo otvoriti put uzgajivačima crvene paprika I da lakše kako očekuju dođu do podsticajnih sredstava.

Proizvodnja crvene paprika je zahtjevna s obzirom da je ova kultura osjetljiva na vremenske oscilacije, pa će se I Stojan kako kaže vjerovatno okrenuti uzgoju ove kulture I u narednoj proizvodnoj sezoni, ali će proizvodnju postavljati u zatvorenom plasteničkom prostoru.

Kako god, uz rad, trud I zalaganje u svakoj grani poljoprivredne proizvodnje vrijedi semberski proizvođači uspijevaju ostvariti dobit, koja im garantuje održivost posla I u narednoj sezoni.

Održavaju jata i proizvodnju iščekujući siguran plasman mesa peradi u zemlje Evropske Unije. Realizaciju već odavno najavljenog čekaju i na najvećoj farmi gusaka u BiH koju održavaju Pantići u Triješnici kod Bijeljine.Prije pet godina, sa velikom voljom i elanom oformili su Poljoprivrednu zadrugu „Anser“ nadajući se da će im tržišne prilike ići na ruku.

Da je plasman guščijeg mesa obezbijeđen i siguran, moglo bi se u Triješnici godišnje proizvesti i znatno više od 1.000 gusaka godišnje uvjeravaju Pantići.

Dodaju da su svu neophodnu dokumentaciju za izvoz već odavno obezbijedili, a čekao ih je i siguran kupac.

Od kako se bave ovim poslom kaže Borisav nastojali su obezbijediti i mušteriju za otkup guščijeg perja koje je takođe na cijeni i po kilogramu košta 10 evra,  međutim ozbiljan kupac se još uvijek nije pojavio. I guščija džigerica je cijenjena i skupa. Kilogram košta oko 200 KM. Na cijeni je i rastopljeno guščije salo , posebno traženo za liječenje respiratirnih bolsti.

Sopstvenim sredstvima i znanjem uzdizali su proizvodnju koju su danas doveli na zavidan nivo. Formirali su matično jato gusaka koje je obnovljeno ove godine. Kako bi sve išlo po planu nabavili su i profesionalni inkubator. Ipak na kraju svake proizvodne godine proizvodnja zbog lošeg plasmana guščijeg mesa i drugih proizvoda ulazi u neizvjesnu fazu prodaje.

U svakom slučaju donijele su guske Pantićima za ovih pet godina dosta dobrog. A mnogima su poslužile i kao inspiracija za diplomski, magistarski rad i doktorat.

Poslove na imanju su Pantići porodično ravnomjerno rasporedili. Dok su muškarci uglavnom angažovani na prikupljanju i proizvodnji hrane, žene njeguju, čiste i nadgledaju guske. S obzirom da linije za klanje gusaka nema u BiH, te da takve opreme nema ni u, najzahtjevnije poslove oko klanje i čišćenja gusaka  prinuđeni su Pantići da obavljaju ručno . S toga je i guščije meso skuplje.Kilogram guščijeg mesa košta 10 KM , dok gusku po kilogramu žive vage Pantići cijene 5 maraka. Ono što je sigurno prilagođavaju se zahtjevima kupaca .

Onaj ko zna šta je kvalitetno i domaće za cijenu ne pita, kaže Milica izražavajući očekivanje da će i meso gusaka koje su poklali i uredili ovih dana pronaći svog kupca.

Podsticaja na ovu proizvodnju Pantići nemaju i posao kroz osmijeh kažu održava njihova čvrsta volja. Prioritet je obezbijediti guskama hranu i sigurne smještajne kapacitete. Uz dobru ishranu guske tokom tova, mogu dostići težinu od tri pa i osam kilograma.

Razmišljali su i o proizvodnji u narednoj godini, pa kako zaključuju biće primorani da značajnije redukuju jato s obzirom da su troškovi ishrane gusaka veliki, dok s druge strane sigurnog tržišta još nema na pomolu. A prije pet godina kovali su planove o širenju zadrugarske proizvodnje i uzgoja gusaka širom bijeljinske regije, što bi svakom domaćinstvu koje bi se prihvatilo uzgoja obezbijedilo prihod u kućni budžet. Ipak, kako sada stvari stoje realizacija ove korisne ideje sačekaće bolje dane i otvaranje granica za plasman mesa peradi na evropsko tržište.