Bošnjaci ne daju Vijeće naroda i popis iz 1991.

BANJALUKA – Bošnjački političari ne pristaju na ideju po kojoj se u okviru promjene Ustava RS ukida Vijeće naroda ili briše odrednica o proporcionalnoj zastupljenosti po popisu iz 1991. godine.

Kako je za „Nezavisne“ rekao Ramiz Salkić, potpredsjednik Republike Srpske i visoki funkcioner SDA, u ovom trenutku to baš i ne izgleda tako realno jer ako se kaže da se ukida nešto u šta Hrvati i Bošnjaci gledaju kao mehanizam zaštite, onda je jasno da nije zrela ideja.

„U Vijeću naroda se mora obezbijediti većina u svakom klubu da bi bila izglasana promjena Ustava“, kaže Salkić i dodaje da postoje nejasnoće u Ustavu za koje su spremni da se promijene kao što su smrtna kazna i još neki detalji koji su još ranije dogovoreni, ali da te ustavne promjene nisu uspjele jer nije bilo konsenzusa.

„Bez konsenzusa do promjene Ustava neće doći, osim ako se ne desi pravno nasilje“, rekao je Salkić.

Republici Srpskoj neophodan je novi Ustav, međutim pitanje je i pored dvotrećinske većine u Narodnoj skupštini Republike Srpske na koji način to uraditi, s ozbirom na to da Vijeće naroda sa Narodnom skupštinom o tom pitanju odlučuje ravnopravno. Praktično, bez Vijeća naroda, odnosno Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda od izmjene Ustava RS, koji ima 140 članova i više od 120 amandmana, neće biti ništa jer su Ustav Republike Srpske i izbor sudija Ustavnog suda Republike Srpske jedina dva pitanja o kojima ravnopravno odlučuju Narodna skupština i Vijeće naroda.

„Dvotrećinska većina zbog izmjene Ustava se forsira bespotrebno jer sam siguran da će novi Ustav ili izmjene postojećeg u Narodnoj skupštini dobiti više od 90 odsto podrške“, rekao je za „Nezavisne“ Perica Bundalo, član Odbora za ustavna pitanja u prošlom sazivu Narodne skupštine Republike Srpske i poslanik u NS RS.

Da je potrebna izmjena Ustava RS, nedavno je rekla i Željka Cvijanović, predsjednica Srpske, koja je rekla da ga je neophodno modernizovati.

„Prije mnogo godina imali smo amandmane na Ustav, koji su bili blokirani u Vijeću naroda. Tako imamo raskorak između onog što jeste praktični život i što je propisano Ustavom. To ne smijemo dozvoliti“, rekla je Cvijanovićeva i dodala da je dovoljno što je tako na nivou BiH, gdje je Ustavom nešto propisano, a u institucionalnom životu postoji nešto drugo.

Ukoliko dođe do promjene Ustava Republike Srpske, poznavaoci političkih prilika tvrde da ne treba očekivati ništa spektakularno te da je najizvjesnije da se urede neke tehničke (kozmetičke) stvari, odnosno da većina od 29 amandmana koji su ranije usvojeni u NS RS, a „pali“ u Vijeću naroda, dobije podršku.

Među tim amandmanima su ukidanje smrtne kazne i određena usklađivanja sa konvencijama o ljudskim pravima i zaštiti djece.

Ono zbog čega je „srušen“ kompletan paket od 29 amandmana je to što Bošnjaci nisu željeli prihvatiti da Banjaluka bude glavni grad Republike Srpske. Još ranije pojedini bošnjački političari isticali su da ustavne promjene u BiH moguće izvršiti jedino u paketu, odnosno da se istovremeno uđe u izmjene tri ustava –  BiH, RS i FBiH.