Svjetski dan Parkinsonove bolesti obilježava se svake godine 11.aprila, na dan rođenja sir Jamesa Parkinsona, ljekara koji je 1817. godine opisao ovu bolest. Dan se obilježava u svrhu podizanja svijesti o Parkinsonovoj bolesti i njenom uticaju na oboljele pojedince i njihove porodice.
Ovo oboljenje nastaje zbog poremećaja u dijelu mozga koji kontroliše voljne pokrete, njihovu koordinaciju i sinhronizaciju. Brojni uzroci mogu dovesti do poremećaja u neuronima koji sintentetiziraju dopamin, a kao rezultat javljaju se tremor, otežano kretanje, zakočenost i nestabilnost kod stajanja i hoda.
U najvećem broju slučajeva javlja se tremor kao prvi simptom, u pravilu najprije na jednoj strani tijela, izraženije na rukama, ali može zahvatiti i donje ekstremitete, bradu i vilicu.
Kasnije se javljaju i drugi simptomi – zakočenost, otežano kretanje i započinjanje pokreta. Kod dalje progresije bolesti dolazi do promjena i u ekspresiji – lice poput maske, kao i na psihičkom planu – depresija i demencija.
Postoji više grupa lijekova za liječenje Parkinsonove bolesti, a u toku su opsežna istraživanja u cilju pronalaženja novih. Klasični lijekovi na bazi levodope relativno brzo dovode do iscrpljivanja prvobitno postignutog poboljšanja, te se u liječenje uvode lijekovi sa drugim mehanizmima djelovanja. Postoje značajne individualne varijacije u reagovanju na terapiju, ali nijedan od aktuelno primjenjivanih lijekova ne dovodi do stabilne i dugoročnije kontrole simptoma.
Kao i kod niza drugih oboljenja, rana dijagnoza i započinjanje terapije u početnim fazama bolesti od velikog su značaja za usporenje napredovanja bolesti i osiguranje boljeg kvaliteta života oboljelih kroz što duži vremenski period.
“Prevalencija, učestalost bolesti je približno 160 oboljelih na 100 000 osoba, a incidencija, odnosno pojava novooboljelih je oko 20 na 100 000 godišnje. I prevalenca i incidenca rastu sa godinama života. Npr. sa 70 godina, prevalencija je približno 550 na 100 000,a incidencija je 120 na 100 000 godišnje“, navodi načelnik Odjeljenja za neurologiju u bijeljinskoj bolnici dr Goran Maksimović.
On je naglasio da su zahvaljujući novom rukovodstvu sa direktorom prof.dr Zlatkom Maksimovićem na čelu, znatno unaprijeđene dijagnostičke metode u bolnici “Sveti Vračevi” kada su u pitanju neurološka oboljenja.
“Naša ustanova posjeduje savremenu opremu za dijagnostiku Parkinsonove bolesti”, rekao je dr Maksimović.
U liječenju bolesti, osim zdravstvenih profesionalaca, značajnu ulogu treba da ima porodica ili drugo neposredno okruženje oboljelog u smislu psihološke podrške, podsticanja mentalne i fizičke aktivnost, i provođenju svakodnevnih rutinskih aktivnosti, kako bi se produžio period samostalnosti i ukupno unaprijedio kvalitet življenja.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: JZU Bolnica Sveti Vračevi
