BOLNICA BIJELJINA: Prim. dr Slađana Trifković povodom Svjetskog dana borbe protiv tuberkuloze – “Svaki kašalj duži od tri sedmice zahtijeva pregled pulmologa“

  1. mart – Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze

Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze obilježava se 24. marta. Na taj dan je 1882. godine profesor Robert Koh objavio svoje otkriće bacila tuberkuloze (Mycobacterium tuberculosis), uzročnika ove bolesti, koji je u njegovu čast nazvan Kohov bacil. Cilj obilježavanja ovog značajnog datuma u medicini je podizanje svijesti i znanja o ovoj bolesti koja se može spriječiti i liječiti.

Prema aktuelnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije tuberkuloza predstavlja veliki javnozdravstveni problem. To je zarazna bolest od koje svake godine oboli oko 10 miliona osoba. Vodeći je uzrok smrtnosti u svijetu od zaraznih bolesti sve do pojave epidemije COVID-19, a i danas. 1,8 miliona osoba godišnje izgubi bitku u borbi sa ovom bolesti, od toga oko 400.000 HIV pozitivnih.

Najveća stopa incidence je u industrijski nerazvijenim zemljama Afrike, Azije i Južne Amerike a najmanja u razvijenim zemljama Evrope i Sjeverne Amerike.

Regionalni koordinator za tuberkulozu, prim. dr Slađana Trifković, načelnik Odjeljenja za pulmologiju u JZU Bolnica “Sveti Vračevi” Bijeljina, istakla je da tuberkuloza najčešće zahvata pluća. Vanplućne lokalizacije mogu biti svaki organ i tkivo. Mogu biti zahvaćeni: limfni čvorovi, pleura, gastrointestinalni trakt, genitourinarni trakt, koža, osteoartikularni sistem, nervni sistem, a može se javiti i kao okularni oblik i perikarditis.

-Tuberkuloza se prenosi kapljičnim putem odnosno, kapljičnim jezgrima-nukleusima, prilikom kašlja, kihanja, smijanja… Svaka osoba se može inficirati bacilom tuberkuloze, bilo gdje i bilo kada, u kontaktu sa oboljelim od aktivne tuberkuloze. Samo oko 10% inficiranih razvija aktivnu bolest tokom života. To zavisi od imuniteta osobe kao i zaraznosti bacila, pojašnjava prim. dr Trifković.

Predisponirajući faktori za obolijevanje od tuberkoloze su smanjena tjelesna težina, socijalno-ekonomski ugrožene kategorije stanovništva, dječiji uzrast, starije životno doba, zloupotreba alkohola ili droge, zloupotreba duvana, HIV infekcija, genetička osjetljivost, stres, oboljeli od hroničnih bolesti (dijabetesa,  malignih bolesti, oboljenja jetre, bubrežne insuficijencije). Posebnu kategoriju čine pacijenti sa imunosupresivnom terapijom (sistemski kortikosteroidi i biološka terapija).

Veliku revoluciju u liječenju nekih bolesti predstavlja biološka terapija. Najčešće se koristi za liječenje hroničnih inflamatornih bolesti: reumatoidni artritis, psorijatični artritis, ankilozirajući spondilitis, psorijaza, Kronova bolest, ulcerozni kolitis. Kod tih pacijenata je od 4 do 8 puta veći rizik od oboljevanja od aktivne tuberkuloze pluća. Zbog toga se radi skrining i latentne tuberkuloze a biološka terapija se može uključiti četiri sedmice nakon hemioprofilakse sa antituberkuloticima.

Simptomi oboljele osobe od tuberkuloze nisu tipični. Javljaju se i kod drugih respiratornih bolesti. To su: produktivan kašalj, kašljucanje, povišena tjelesna temperatura, gubitak tjelesne težine, noćno preznojavanje, gubitak apetita, tahikardija, zamaranje, a kod težih oblika iskašljavanje krvi, bolovi u grudima, i otežano disanje.

Tokom pandemije COVID 19 tuberkuloza je neblagovremeno otkrivana i liječena, zbog nedostupnosti zdravstvenih službi pacijentima. A zbog upotrebe imunosupresivne terapije u liječenju COVID-a 19 takođe je došlo do povećanja incidence i smrtnosti kao i reaktivacije latentnih formi tuberkuloze.

Tuberkuloza se liječi prema Nacionalnom programu, po utvrđenim terapijskim režimima, kombinacijom antituberkulotika u trajanju od najmanje šest mjeseci. Na žalost, postoje oblici bolesti tj. bacili koji su multirezistentni na ove lijekove. Zbog toga je važno blagovremeno otkrivanje i liječenje tj. redovno uzimanje terapije.

Preporuka je voditi zdrav način života – zdrava ishrana, fizička aktivnost, odmaranje, redovno održavanje higijene, redovne ljekarske kontrole.

-Vrlo je važno istaći da svaki kašalj koji traje duže od tri nedelje zahtijeva pregled specijaliste pulmologa i RTG snimak grudnog koša, naglašava prim. dr Trifković.

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com