U nedjelju, 22. marta, je Svjetski dan vode, a ove godine, zbog situacije nastale sa pandemijom virusa korona, a.d. „Vodovod i kanalizacija“ Bijeljina prvi put od 2005. godine neće na uobičajeno značajniji i važniji način obilježiti taj dan.

Zato koristimo ovu priliku da podsjetimo naše korisnike šta mi to radimo, šta smo uradili u poslednje vrijeme na podizanju kvaliteta naše usluge, dostupnosti naše vode za piće još većem broju korisnika, te da još jednom ukažemo na značaj vode i njenu funkciju u našim životima.

Osnovna zadaća koju izvršava naše Društvo je da uredno svoje korisnike snabdijeva zdravom, kvalitetnom i uvijek kontrolisanom vodom za piće. Tu zadaću predano ispunjavamo još od 1963. godine. Besprekidno radimo na razvoju naše vodovodne i od prije nekoliko godina i kanalizacione mreže, tako da je danas vodovodni sistem Bijeljine dug oko 645 km, a kanalizacioni sistem oko 52 km. Imamo i savremenu fabriku za prečišćavanje otpadnih voda.

Za sada je kapacitet našeg izvorišta oko 570 l/s, što je sasvim dovoljno za trenutne potrebe Semberije. U okviru vodovodnog sistema Bijeljine postoje dvije pumpne stanice za pojačavanje pritiska u vodovodnoj mreži, koje se nalaze u Ljeskovcu i u Obriježi.

Pet transportnih cjevovoda ubrizgava pitku vodu u vodovodni sistem grad,a a na njihovim izlazima iz izvorišta, su izgrađeni revizioni šahtovi u koje su ugrađeni mjerači protoka, pomoću kojih se evidentiraju podaci vezani za izmjerene protoke i pritiske u cjevovodima na izvorištu.

Tako je danas mogućnost mjerenja protoka na ovim transportnim cjevovodimatrenutna i kumulativna. U pomenutim revizionim šahtovima je izvršena i montaža uređajaza automatsko doziranje hlora.

Trenutno je na vodovodnu mrežu Bijeljine priključeno 33.941 korisnik, što je oko 100.000 potrošača, koji su snabdjeveni zdravom i stalno kontrolisanom vodom za piće, a na kanalizacionu mrežu je priključeno nešto više od 13.500 objekata.

Bijeljinska voda je jedna od najčistijih i najzdravijih voda za piće u BiH. Njena redovna sanitarna kontrola je naša stalna obaveza i jedan od najvažnijih zadataka, koristi se bez kondicioniranja, osim dezinfekcije hlorisanjem, koja se vrši iz preventivnih razloga. Savremena interna laboratorija Društva svakodnevno uzorkuje i vrši analize kvaliteta vodei na izvorištu i na vodovodnoj mreži.

Pored naše laboratorije kontrolu kvaliteta bijeljinske vode vrše i Institut za javno zdravstvo Regionalni centar Zvornik – sedmično, te Institut za javno zdravstvo Banja Luka – periodično.

Upravo je ova pandemija virusa korona i situacija oko nje u svijetu i kod nas na najbolji način pokazala koliko je bitno imati jedan ovakav sistem, kao što je vodovodni i kanalizacioni sistem Bijeljine, na koji se u potpunosti može osloniti sistem sanitarne zaštite stanovništva.

Osnovni podaci o vodi i zaštiti izvorišta ''Grmić''
Voda je temelj života i osnovni sastojak svakog živog bića. Potrebe za vodom odraslog čovjeka iznose od 2,5 do 3 litra dnevno. Voda je pokretač ili ograničavajući faktor razvoja svake zajednice od porodice do civilizacije.

Broj stanovnika na planeti se ubrzano povećava, potrebe za vodom rastu iz godine u godinu, a njena količina se ne mijenja. Procjenjuje se da će do 2025. godine oko dvije trećine čovječanstva osjetiti ozbiljan nedostatak vode.

Stručnjaci tvrde da oko 1,1 milijarda ljudi nema pristup vodi za piće, da oko dvije i po milijarde ljudi nema obezbjeđene elementarne sanitarne uslove, a da više od pet miliona ljudi godišnje umire od bolesti koje su uzrokovane zagađenom vodom (samo od dijareje dnevno umre 6.000 ljudi).

Organizacija Ujedinjenih nacija je prije nešto više od dvadeset sedam godina 22. mart proglasila za Svjetski dan voda, sa namjerom da istakne njenu važnost i ograničavajuću ulogu u razvoju. Za koju godinu potrebe za vodom će premašiti zalihe a onda prestaje razvoj i počinju borbe za vodu sa mogućnošću izbijanja međudržavnih ratova.

Od 1950. godine potrošnja vode se udvostručila. Mnoge države, čak i u Evropi, nemaju dovoljno vode za piće. Sve je manje zdrave izvorske vode a stručnjaci smatraju da je glavni razlog za to u nekontrolisanoj sječi šuma. Najveći dio raspoložive pitke vode koristi se za navodnjavanje i proizvodnju hrane. Njen veliki dio bi se mogao sačuvati, ukoliko bi se za navodnjavanje koristile prečišćene otpadne vode, kaže se u prije nekoliko godina objavljenom izvještaju Ujedinjenih nacija.

Količina zagađene vode je veća nego u bazenima deset najvećih svjetskih rijeka. Poseban problem predstavlja zagađenje podzemnih voda. Ova zagađenja jednim dijelom uzrokuje poljoprivreda – korištenjem vještačkih đubriva, kao i otpadne vode iz seoskih naselja. Loše stanje voda ugrožavaju zastarjele tehnologije u fabrikama i nerazumni ljudski postupci, ali sigurno jedan od najizraženijih zagađivača, su neuređene deponije.

Pored toga, svakog dana se u rijeke, jezera i druge vodene tokove baca šest miliona tona otpada. Svaki otpad prije ili kasnije dospijeva do podzemnih voda i zagađuje ih. To je dugotrajan i ljudskom oku nevidljiv proces kojim su voda i otpad pogubno-neraskidivo povezani.

Podzemne pitke vode kao jedan od geoloških i hidrogeoloških resursa predstavljaju kako globalno tako i lokalno najvredniji životni resurs zbog čega je 21. vijek već nazvan „Vijek vode". Problem obezbjeđenja dovoljnih količina kvalitetne vode za piće je u pojedinim državama i regionima već postao ograničenje njihovog ukupnog razvoja.

Razvoj tehnologije u mnogim oblastima i nedovoljna briga države i građana nasuprot stalnoj borbi za očuvanje rezervi podzemnih voda još više je istakao problem podizanja opšte kulture i ekološke svijesti za očuvanje resursa i produženje vijeka održivosti rezervi podzemnih voda.

Sredinom 2005. godine grad Bijeljina je definisao strateške pravce i ciljeve razvoja među kojima je poseban akcenat dat na zaštitu pitke vode, zaštitu zemljišta i vazduha. Cilj je bio da se realizacijom projekata u ovoj oblasti stvore pretpostavke za brži privredni razvoj sa težištem na razvoju poljoprivrede.

A.D. „Vodovod i kanalizacija „Bijeljina" zajedno sa Gradskom upravom Grada Bijeljina su u najvećoj mjeri finansirali projekat izgradnje kanalizacione mreže, čiji je jedan od najznačajnijih prioriteta bio izgradnja kanalizacionog sistema za odvod otpadnih i oborinskih voda, čime bi se zaštitilo izvorište pitke vode ''Grmić'' i vodotoci u užem gradskom području.

Realizacija projekta izgradnje kanalizacionog sistema grada Bijeljina se od 2005. godine obavljala u više faza, a Projekat je formalno- pravno završen 27. janura 2020. godine kada smo od strane holandskog donatora Orio obaviješteni da je usvojen Finalni izvještaj o napretku Projekta kao i Izvještaj o izvršenoj reviziji finansijskih izvještaja urađen od strane nezavisnog revizora

Dešavanja u Bijeljini
Izvor: bijeljina.org