U najvećem semberskom selu, poznatom po tradiciji uzgoja povrća i intenzivnoj poljoprivredi, počeli su radovi na pripremi trase za gradnju velikog sistema za navodnjavanje.

Ova investicija je vrijedna 3,8 miliona maraka, za koju je Vlada Republike Srpske obezbijedila 3,2 miliona, a ostatak Grad Bijeljina. Projekat, koji bi trebalo da bude završen za osam mjeseci, ratarima će omogućiti jeftiniju i sigurniju proizvodnju. S obzirom na klimatske promjene, po mišljenju stručnjaka, ozbiljna poljoprivredna proizvodnja nezamisliva je bez navodnjavanja parcela.

Poljoprivrednicima u Crnjelovu koji se bave proizvodnjom povrća, ali i ratarskih kultura, savremeni sistemi za navodnjavanje uštedjeće dragocjeno vrijeme, koje su gubili na postavljanje pumpi i cijevi za navodnjavanje na njivama. Bez zalijevanja je nemoguće sačuvati usjeve u ekstremno sušnim godinama, pa je izgradnja sistema za navodnjavanje za ovo selo, kažu, revolucionarna promjena.

Mladen Mitrović iz Donjeg Crnjelova proizvodi papriku rogu, bijelu papriku, kupus, lubenicu i dinju. U plasteniku ovo povrće gaji na oko pola hektara, a na otvorenom na dva hektara.

– Sistem za navodnjavanje se gradi na zemljištu koje se nalazu neposredno uz kanal Dašnica. Tu će se graditi crpna stanica, koja će vodom snabdijevati ove parcele. Meni će to mnogo značiti, jer neću više koristiti agregate, traktore, neću trošiti naftu ili benzin. I što je najvažnije neću morati da brinem da li će se nešto pokvariti i da li će suša ugroziti proizvodnju – kaže ovaj semberski povrtar.

I Rajo Kojić iz Donjeg Crnjelova, koji sije ratarske kulture na 20 hektara, kaže da će navodnjavanje obezbijediti sigurniju proizvodnju i pojeftiniti troškove proizvodnje.

– Cijelo ljeto gledamo u nebo. Svake godine strahujemo hoće li biti godina sušna. Sa navodnjavanjem taj problem trajno rješavamo. Još je moj otac počeo s gradnjom sistema za navodnjavanje, ali to su male pumpe i sistemi koji moraju da se prenose s parcele na parcelu, a njihovo prenošenje košta. Taj novac ćemo sada moći da uštedimo i usmjerimo za neke druge potrebe – kaže Kojić.

Idejnim projektom u narednih nekoliko godina planirana je izgradnja sistema za navodnjavanje na oko 11.000 hektara. To podrazumijeva 40 pumpnih stanica i oko 320 kilometara cjevovoda u selima Crnjelovo, Kojčinovac i Obarska. U prvoj fazi biće obezbijeđeno navodnjavanje 511 hektara u Crnjelovu, korištenjem postojeće kanalske mreže.

– Donje Crnjelovo, sa oko 5.000 stanovnika u oko 1.400 domaćinstava, bilo je među najvećim proizvođačima povrtarskih kultura u bivšoj Jugoslaviji. Mislim da će stanovnici ovog sela, koji se bave intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom, od ovog sistema imati najviše koristi – rekao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Istovremeno, iz preduzeća „Higra", koji izvodi radove, navode da bi sistemi trebalo da budu završeni u narednih osam mjeseci.

– Radi se vodozahvat u kanalu Dašnica sa kapacitetom 300 litara u sekundi i oko 25 kilometara cjevovoda, koji će biti dovoljni za napajanje tih 511 hektara. Vodozahvat dovodi cjevovod do pumpne stanice Visoč na rijeci Savi. Režim rada će biti takav da kontinuirano drži pritisak oko četiri do 4,5 bara u sistemu, bez obzira na potrošnju. To je veći pritisak nego u vodovodu u Bijeljini, tako da će vode biti dovoljno i za drugu fazu projekta, kojim će se sistemi za navodnjavanje iduće godine izgraditi na dodatnih 500 hektara – kaže Dragan Sarić, direktor „Higre".

Studija
Prema Studiji održivog razvoja irigacionog sistema, koju je uradilo Ministarstvo poljoprivrede, u Srpskoj se može navodnjavati oko 70.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Trenutno se navodnjava svega oko 15 odsto oranica, ali se povećavaju površine pod sistemima za navodnjavanje.

U okviru ovog projekta izgrađeni su sistemi u Novom selu u Bijeljini, Pelagićevu, Trebinju, Ljubinju, Bratuncu, a u planu je i izgradnja u Laktašima.

Izvor: srpskainfo.com