Iako je projekat Drinskog nasipa završen prije tri godine uz obezbijeđena kreditna sredstva od 13, 8 miliona dolara od Svjetske banke, još se nije krenulo sa realizacijom ovog veoma važnog projekta za Semberiju.

Razlog je nezadovoljstvo mještana naselja koja imaju zemlju uz trasu kojom je projektovan nasip. Sve ponuđene opcije, zamjena zemljišta i viša cijena nisu prihvaćene, a u realizaciju projekta ne može se krenuti dok se ne postigne potpuna saglasnost, što je jedan od uslova Svjetske banke.

U određivanju trase i izradi projekta Drinskog nasipa učestvovao je veliki broj stručnjaka koji kažu da su odredili idealnu trasu na zemljištu koje je geološki sposobno da izdrži sva opterećenja ali i ekonomski zadovolji i svojom cijenom opravdava to što štiti u branjenoj strani. Ukoliko bi se uradila odstupanja po želji mještana to bi ubrzo pokazalo potpunu neopravdanost.

– Sama trasa nasipa bi se gradila po nekim zemljištima koja nisu geološki stabilna i tako bivremenom to područje iza nasipa izuzetno poskupilo nasip i dovelo bi do njegove nesigurnosti, mogućnosti pucanja nasipa odnosno prodora velikih voda – izjavio je Dejan Hrkalović projektant u Zavodu za vodoprivredu.

Projekat Drinskog nasipša usaglašen je sa stručnim službama u Srbiji gdje je već počela izgradnja desnog nasipa.Hrkalović dodaje da se i u Srbiji vode istim princima i da suusaglašeni nivoi zaštite, te da bibilo kakvo pomjeranje nasipa kakoritu rijeke Drinedodatno izdignulonivo rijeke Drine i time ugrozilo sigurnost već postojećih objekata.

Grad Bijeljina ponudio je vlasnicima zemlje i veću cijenu, pa bi umjesto dvije marke platili četiri po metru kvadratnom. To je možda i precijenjeno, ali sve sa ciljem da se što prije krene u realizaciju ovog projekta.-Svjetska banka traći da se svi slože da plan preseljenja bude bez utvrđivanja opšteg interesa, bez eksproprijacijei udogovoru samještanima. Vidjećemo šta će od toga biti – istakao je gradonačelnik Bijeljine Mićo Mićić.

Iako smatraju da je izgradnja nasipa neophodna, mještani traže promjenu trase, a mnogi ističu da će im se oduzeti najplodnija zemlja. Mnogi kažu da se politika nije umiješala, ovaj posao bi davno bio završen, i da u suštini niko ne bi trebalo da bude oštećen.

Izgradnjom Drinskog nasipa bilo bi zaštićeno oko 16 odsto područja grada Bijeljina te bi bile izbjegnute štete koje na godišnjem nivou u poljoprivredi, stambenim i privrednim objektima iznose i do 15 miliona maraka.

Izvor: rtrs.tv