Danas je u prostorijama Muzeja Semberija održana konferencija za medije o pripremi projekta za formiranje arhivsko-dokumentacione zbirke o trenucima raspada SFRJ i uzrocima koji su doveli do ratnih sukoba u BiH i svega onoga što se u to vrijeme dešavalo na prostoru Semberije i Majevice.
Momčilo Koprivica, direktor Muzeja Semberija, rekao je da je ovo novi projekat u ovoj ustanovi.
„Ova inicijativa je potekla od članova Predsjedništva i Savjeta predsjednika Opštine Bijeljine iz perioda 1992. godine. Inicijativa je od ranije pokrenuta. Na sastanku održanom 1. aprila 2022. godine u Velikoj sali Gradske uprave Bijeljina doneseni su određeni zaključci, a jedan od njih je da se oformi Arhivski centar koji bi sakupljao sve dokumente, fotografije i sve informacije iz perioda 1992-1995. godine – period raspada SFRJ i ratna dešavanja na teritoriji BiH sa akcentom na teritoriju Bijeljine“, objasnio je Koprivica.
Kako kaže, u dogovoru sa Cvijetinom Simićem, usaglasili su da to bude u formi arhivske muzejske zbirke koja će okupiti sve ono što bi bilo značajno za taj period.
„To bi bio značajan doprinos za jednu kulturu sjećanja na ono što se dešavalo u tim godinama. Prošlo je 30 godina od prve sjednice Savjeta za narodnu odbranu, povodom čega je i održana sjednica ove godine. Mi smo inicirali da se u rebalansu budžeta nađu određena sredstva kako bi se krenulo sa ovim projektom. Ta sredstva su planirana za nabavku tehnike koja bi služila za sistematizaciju dokumenata“, rekao je Koprivica.
Cvijetin Simić, pokretač inicijative kaže da je žalosno što ovaj projekat čeka tolike godine na realizaciju i da do sada nisu imali potrebnu podršku gradske vlasti.
„Pisali smo i bivšoj gradskoj upravi, odnosno gradskoj skupštini, gradonačelniku… Posljednji dopis koji smo poslali, iz maja mjeseca ove godine, su zaključci sa sastanka koji je održan 1. aprila ove godine. Žalosno je da, poslije 30 godina koliko je prošlo od nekih sukoba i dešavanja, uglavnom tragičnih, rušenja jedne države, pravljenja nekoliko država, na području Grada Bijeljina ne možete naći nijedan sistematizovan dokument. Sve što postoji, postoji u privatnim arhivama, kod privatnih lica. U Gradskoj upravi nema ni originalnih odluka Skupštine opštine iz tog perioda. Postoje Službeni glasnici, ali tamo nisu objavljivane sve odluke, neke nisu podlijegale objavljivanju“, rekao je Simić i dodao:
„Mislim da ćemo najviše dokumenata naći u Haškom tribunalu. Sva dokumenta koja nam budu nedostajala, vjerovatno da ćemo morati tražiti iz Haškog tribunala. To ćemo raditi sa podrškom advokata, kako bi nam pomogli da se savladaju procedure pomoću kojih bismo došli do te dokumentacije. Bijeljina nema razloga da se stidi ili boji tih dokumenata ili aktivnosti iz tog vremena. Imamo obećanja trenutne Gradske uprave i Skupštine Grada da će rebalansom budžeta obezbijediti određena sredstva. Nadam se da će se to realizovati i da ćemo u narednom periodu moći diskutovati i prirediti ta dokumenta na uvid građanima i javnosti“, istakao je Simić.
Radan Ostojić, predsjednik BORS rekao je da je Simić ovu ideju već ranije prezentovao na sastancima BORS-a i da svakako postoji prijeka potreba da se sakupi arhivska građa iz tog perioda.
„Govoreno je o tome da postoji prijeka potreba da se ta arhivska građa iz ratnog perioda prikupi i objedini i da se metodički uredi, konzervira i čuva. To je za BORS značajno, jer se radi o arhivskoj građi iz perioda Odbrambeno-otadžbinskog rata. Već duži vremenski period postoje određene špekulacije da je na ovom prostoru bilo organizovanih ratnih zločina i da je tu postojala sprega civilnog i vojnog rukovodstva. To dosad nije dokazano. Smatram da će ta arhivska građa koja će biti prikupljena i arhivirana, doprinijeti istini i da su ljudi, koji su vodili Grad Bijeljinu, časno radili sa demokratskim principima“, naveo je Ostojić i rekao da smatra da će sačuvana arhivska građa dati veliki doprinos i ljudima od pera, da će naći dosta materijala kako bi proučavali neku našu bližu istoriju i da tome daju svoju ocjenu.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: desavanjaubijeljini.com
