„Odlazak medicinskih radnika u inostranstvo, region, drugi entitet i Brčko distrikt nije ništa novo i nepoznato ali oni koji odlučuju o tome su izgleda “ dovoljno daleko“ i ne čuju vapaj zdravstvenih radnika i građana“
– Često se može čuti u javnosti da pojedine zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj ostaju bez medicinskog kadra, prventsveno doktora medicine i specijalista određenih grana medicine, što je posledica višedecenijske nebrige nadležnih institucija o medicinskim radnicima a posledično i o svojim građanima.
Ovo je saopštio doktor Slavko Jović, specijalista urgentne medicine u Domu zdravlja Bijeljina.
„Odlazak medicinskih radnika u inostranstvo, region, drugi entitet i Brčko distrikt nije ništa novo i nepoznato ali oni koji odlučuju o tome su izgleda “ dovoljno daleko“ i ne čuju vapaj zdravstvenih radnika i građana.
Rijetki su direktori i rukovodioci zdravstvenih ustanova koji javno smiju da iznesu problem da se suočavaju sa nedostatakom kadra jer ne žele da se zamjeraju nadređenima već teret posla prebacuju na preostale radnike koji dugoročno ne mogu odgovoriti povećanom obimu posla i posledično traže alternativu a to je odlazak iz matičnih zdravstvenih ustanova“, naveo je doktor Jović.
Dakle, prema njegovim riječima, nalazimo se u jednom začaranom krugu gdje posledično trpe svi, od pacijenata i građana do zdravstvenih radnika.
„Kao specijalista urgentne medicine, neko ko već duže vremena radi u hitnoj pomoći, svjestan značaja hitnih službi za građane svake lokalne zajednice, još prije par godina sam ukazivao na problem nedostatka radnika u hitnim službama i zajedno sa svojim kolegama tražio rješavanje statusa radnika u Službama hitne pomoći ali svaki put odgovor je bio negativan“, naglašava on i podsjeća:
„Dva puta do sada, prvi put 2019.godine, drugi put 2024.godine tražili smo posebne uslove rada za sve radnike Službe hitne medicinske pomoći Bijeljina i prvi i drugi put odgovor Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske je bio da ne postoje uslovi za to. Ništa to ne bi bilo iznenađujuće da radnici Službe hitne medicinske pomoći u Banjaluci te iste posebne uslove rada nemaju još od 2008.godine“.
On dalje navodi da možda građani ne znaju ali nadležni itekako znaju da je zakonom propisano da u svakoj lokalnoj zajednici u Republici Srpskoj na 10.000 stanovnika u Službi hitne pomoći treba da ima jedan doktor medicine ili specijalista urgentne medicine, dva medicinska tehničara-sestre i jedan vozač.
„Kada bi nadležni iz Ministarstva rada i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite zašli po opštinama i gradovima širom Republike Srpske vidjeli bi koliko lokalnih zajednica ne ispunjava ove uslove, tj.niko sem Banja Luke.
Onda se postavlja logično pitanje da građani ostatka Republike Srpske imaju adekvatno pruženu hitnu medicinsku pomoć? Zašto nadležna Ministarstva i direktori zdravstvenih ustanova ćute o tome?
Dok nadležni decenijama ćute o ovom problemu vrijeme neumoljivo teče i ne radi u korist ni zdravstvenih radnika, ni građana a problem postaje samo veći“.
Dešavanja u Bijeljini
Izvor: rtvbn.com